Aleksandar Kavčić: Filantrop i idealista

19. January 2021.
Da li je profesor Aleksandar Kavčić moderni Robin Hud ili idealista sa dobrim namerama, ali nemogućom misijom, pokazaće vreme.
0901foto-youtube.com_-300x169.jpg
Aleksandar Kavčić. Foto: Printscreen/Youtube/RTS/Danas

Piše: Vesna Andrić

Oni koji ga poznaju kažu da je čistog srca ušao u poduhvat sa neizvesnim ishodom, jer ne poznaje dovoljno ovdašnje prilike u obrazovnom sistemu, uključujući i oblast izdavaštva udžbenika u kojoj se prepliću različiti interesi i veliki novac.

Svojom idejom da za učenike osnovnih škola obezbedi besplatne udžbenike preko interneta Kavčić je „udario“ upravo u interese konkurencije koja ga je optužila za samoreklamerstvo i političku promociju, aludirajući na to što je na poslednjim izborima bio kandidat za poslanika Pokreta Dosta je bilo.

Kavčić je dobio bezrezervnu podršku javnosti, nakon što je uz saradnju sa državnim izdavačem objavio na sajtu svoje fondacije pdf izdanja dela udžbenika za treći i sedmi razred koja se mogu i štampati.

Njegova dugoročna namera je da i sam finansira izradu udžbenika za osnovce, koji bi nakon odobravanja takođe besplatno bili postavljeni na sajt.

Zalaže se da Zavod za udžbenike dobije status „javnog servisa“ jer su, kako kaže, udžbenici nacionalni resurs.

– Tada bi Zavod bio finansiran iz budžeta i mogao bi svoj sadržaj, dakle udžbenike, besplatno da šalje u etar, u ovom slučaju veb sajt. Na tom principu funkcioniše i RTS. Ako je javni interes da građani imaju besplatno informisanje, onda je javni interes i da imaju besplatne udžbenike – kaže Kavčić za Danas.

Završio je Matematičku gimnaziju, studirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, ali je sticajem okolnosti diplomu inženjera stekao u Nemačkoj.

Doktorat je odbranio na Karnegi Melon univerzitetu u SAD i upravo je taj naučni rad doveo do rešenja problema pouzdanog čitanja zapisa na hard-diskovima, ali i do otvaranja velikog sudskog spora između tog univerziteta i kompanije Marvel tehnolodžis, koja je pokušala da ospori intelektualno vlasništvo profesora Kavčića i njegovog mentora nad pomenutim patentom.

Posle sedam godina sudski spor je okončan tako što je ova kompanija uplatila 750 miliona dolara Karnegi Melon univerzitetu, a deo odštete je pripao Kavčiću.

On je danas pridruženi profesor Karnegi Melon univerziteta, što je pre svega počasna funkcija koja mu omogućava da predaje s vremena na vreme kada to zaželi.

Zahvaljujući tome polovinu svog vremena provodi u Srbiji gde je angažovan upravo kroz filantropski rad fondacije „Alek Kavčić“.

Već nekoliko godina donira savremene računare svojoj nekadašnjoj srednjoj školi, koja kompjutere iz prethodne godine dalje poklanja osnovnim školama širom Srbije.

Članak je prenet sa portala Danas.

Članak je prenet sa portala Danas.

Click