Unazad dvije godine, Srpsko narodno vijeće je uz podršku Vlade RH diljem zemlje otvorilo 15-ak Srpskih kulturnih centara, posvećenih očuvanju i njegovanju jezika i tradicije, kulture i običaja. Otkako su otvoreni, SKC-e su političari desnog spektra nazivali obavještajnim centrima i mjestima širenja antihrvatske politike, a bili su i poprišta napada crnokapuljaša na kulturne manifestacije Srba prošlog novembra. No, što ovi prostori zaista znače za lokalnu i širu zajednicu, za Srbe u Hrvatskoj i sve građane Hrvatske, kako se koriste i kakve događaje udomaćuju, pogledajte u reportaži Milene Žarković.

2025. bila je godina velikih prevrata u odnosu hrvatskoga društva prema zajednici Srba. U drugom dijelu godine, nakon Thompsonovog koncerta u Zagrebu, normalizirao se ustaški pozdrav, kojim su se služili čak i neki političari u Saboru. Najviši zakonodavni dom bio je i domaćin revizionističkim skupovima o jasenovačkom logoru, da bi sve kulminiralo u studenom, nasilnim prijetnjama na dva događaja u organizaciji SKD "Prosvjeta", u Splitu i Zagrebu. U vrijeme novih početaka i odluka, zapitajmo se kakvu Hrvatsku želimo u nadolazećoj 2026. godini.

U samo godinu dana Srbi su u Trstu kupili gotovo dvije tisuće nekretnina. Cijena četvornog metra u tom je gradu niža nego u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Isprva su stanove najčešće kupovali kao investiciju, no posljednjih se mjeseci sve više njih odlučuje na trajno preseljenje u ovaj talijanski grad. Mnogi biraju naselje koje, zbog velikog broja Srba, već nosi nadimak – Mala Srbija. Oni koji ondje žive kažu da se osjećaju kao kod kuće, zahvaljujući snažnoj povijesnoj zajednici Srba u Trstu, koja im je u naslijeđe ostavila školu, crkvu i palače na samom Ponte Rossu.

Đorđe Matić (Zagreb, 1970.) cijenjeni je i čitani pisac, stalni suradnik tjednika Novosti, časopisa Prosvjeta i drugih medija u Hrvatskoj i regiji. Autor knjiga poezije, proze, kritika i eseja, Matić je živio i radio u Italiji i duže vrijeme u Nizozemskoj, u Amsterdamu, a skrasio se u istarskom Poreču. S Vidinim Ernestom Marinkovićem razgovarao je o tome što su kriteriji vrijednosti kulture sada i ovdje, kada društva nastala raspadom Jugoslavije idu većinom sve desnije, ali i o tome što su i kome rock 'n' roll i pop-glazba uopće značili u bivšoj državi, a što znače sad kad se čitavo društvo ubrzava više nego što se ikad moglo naslutiti.

Naš gost je u svojoj 16 godini postao vojnik, pripadnik takozvane Branimirove osječke bojne. Bio je krunski svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku. Ime mu je Krunoslav Fehir i njegova je zasluga što je javnost imala priliku doznati kakva su se nečovještva tamo događala. Kad je Fehir olakšao savjest i ispričao sve što zna o mučenju i ubijanju nevinih Osječana, njegova kalvarija nije završena. Ona još traje, baš kao i suđenje Branimiru Glavašu za ratni zločin na koji je naš sugovornik ukazao. Krunoslav Fehir je nedavno pušten iz zatvora u Srbiji, gdje su mu također sudili, nakon što je uhićen i priveden na graničnom prijelazu Bajakovo. Susreli smo se u Osijeku, govorio je o danima provedenim u beogradskim zatvorima, o ocu koji ga je kao dječaka odveo u rat, o Branimiru Glavašu, osječkom odredu smrti i zločinima koji su mu obilježili život.

Adolf Hitler nije počinio samoubojstvo nego se spasio i podmornicom pobjegao u Južnu Ameriku gdje je nastavio živjeti. Josip Broz Tito nije bio sin zagorskih seljaka nego podmetnuti ruski princ. Johna Fitzgeralda Kennedyja ubili su Rusi, odnosno Kubanci, odnosno CIA. To su samo neke od najpoznatijih teorija zavjere, a o tome što su teorije zavjere, kako i zašto nastaju i tko ih širi, Hrvoje Klasić u 56. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom Nebojšom Blanušom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Koja je razlika između zavjera koje su u povijesti bile stvarne i teorija zavjere koje su bile posve neopravdane?

U Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu protekli tjedan organizirani su još jedni Međunarodni savjetodavni dani u suradnji s Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje iz Srbije. Osiguranicima je pružena konkretna pravna informacija i pomoć nužna za ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava susjedne države. Više pogledajte u prilogu Vlatke Koren.

Gost Hrvoja Klasića u 55. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Rade Ristanović s beogradskog Instituta za savremenu istoriju, a tema je pokret otpora u Beogradu nakon njemačke okupacije 1941. Kako je izgledala njemačka uprava u Beogradu i koje su se sve grupe našle na meti Gestapoa i lokalnog kolaboracionističkog policijskog aparata? Na koji način počinje otpor okupaciji, koje grupe u njemu sudjeluju i zašto su uvedene drakonske mjere kolektivnog strijeljanja za svaki napad na njemačku upravu i vojsku? Kakav je odnos ravnogorskog i komunističkog pokreta i zašto je nakon kratkotrajnog perioda suradnje došlo do žestokog neprijateljstva? Kako su izgledale komunističke diverzije i druge akcije u Beogradu i zašto ravnogorci prestaju s otporom? Što se događa s ravnogorcima nakon oslobođenja grada od njemačke okupacije?