VIda-as-1280x720.jpg
Djordje Jokic19. June 2024.
Đuro Krivokuća vlasnik je najmlađe destilerije na području Karlovačke županije u sklopu koje proizvodi prvoklasni džin. U kraju poznatom po vrhunskoj rakiji šljivovici, Đuro je kuriozitet i primjer dobre prakse malih proizvođača. Sve radi sam, a njegov rad i trud se isplatio jer njegov je K London Dry dobitnik mnogih nagrada i priznanja.
krava-busa-1280x720.jpg
Djordje Jokic18. June 2024.
Nikola je na djedovinu došao iz Knina i započeo novi život. U borbi između Njemačke i Kistanja - pobijedili su priroda i mir! Nikola Štrbac bavi se kravama iako prije par godina o njima nije ništa znao. Doslovno je krenuo od nule. Danas vodi OPG, Ima 40-ak krava, a od prošle godine ga je oplemenio i domaćim pasminom govedom Buša – kojemu je Bukovičko podinarje - rodni kraj. Vratio je autohtonu pasminu na njezinu djedovinu. „Bježali smo od krave, nismo ništa o njima znali… i tako kad smo kupili te dvi-tri onda smo se lagano učili i sad bez ikakvih problema sve odrađujemo i telimo krave i liječimo i sve“, kaže nam Nikola.
large__Intervju-Radanovic-1.jpg
Djordje Jokic18. June 2024.
Dugogodišnji ravnatelj Javne ustanove Spomen područje Jasenovac, Ivo Pejaković, dao je ostavku. Neposredni povod bio je objava netočnih informacija na web stranicama te ustanove, no zna se da je Pejaković već dugo bio nezadovoljan načinom na koji se kvalificira genocid nad Srbima počinjen na području NDH u 2. svjetskom ratu. Pa i povodom ostavke Pejakovića, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek spomenula je holokaust nad Židovima i genocid nad Romima, "te masovne zločine nad Srbima", koje nije nazvala genocidom. Bio je to povod za razgovor s Milanom Radanovićem, povjesničarom iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
VIDA-TV-a-1280x720.jpg
Djordje Jokic12. June 2024.
Dragan Glušica godinama se pokušava vratiti u rodnu Liku, san mu je biti svoj na svome. Imetak, koji je sa suprugom stekao cjeloživotnim radom, želi investirati u Hrvatskoj, obiteljski se baviti turizmom i ugostiteljstvom na svojoj djedovini. E, ali ne može – ne daju mu državljanstvo. Unatoč činjenici da mu otac, majka i sestra imaju hrvatsko državljanstvo, on nikako ne može ostvariti to pravo, čak ni kao iseljenik.
Pecnik-1280x720.jpg
Djordje Jokic9. June 2024.
Biti na braniku ljudskih prava u Osijeku devedesetih značilo je držati glavu u torbi. Među rijetkim glasovima razuma i ljudskosti u najtežim ratnim danima bio je i glas profesora Jaroslava Pecnika, novinara, borca za ljudska prava, kritičara osječkih gospodara rata.
ccc-1280x720.jpg
Djordje Jokic3. June 2024.
Naš gost sveučilišni je profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Šira javnost poznaje ga kao jednog od naših velikih suvremenih pisaca, ali i kao osvajača svjetskih medalja u karateu. Razgovarali smo u Osijeku, gdje je u okviru Panonskog festivalu knjige predstavio svoj posljednji roman – Slučaj vlastite pogibelji. Ovim romanom i romanima koji su mu prethodili – Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši - Kristian Novak oduševio je svoje čitateljice i čitatelje, pokupio nekoliko važnih književnih nagrada i pozicionirao se kao jedna od nezaobilaznih činjenica hrvatske književnosti. Uzoholio se nije; ostao je srdačni dečko iz Međimurja, gastarbajtersko dijete, čovjek koji razumije i uvažava tuđu muku.
vas-1280x720.jpg
Djordje Jokic25. May 2024.
O ustaškom logoru Slana na otoku Pagu mještani okolnih naselja ne vole razgovarati. Tvrde da nisu čuli za nikakav logor ili da se radi o preuveličavanju. Od kad je razbijena zadnja spomen ploča 2013. godine lokacija samog logora u izoliranoj uvali nije ni na koji način obilježena premda je logor zaštićeni spomenik kulture. U međuvremenu, zahvaljujući razvoju avanturističkog turizma, područje logora postalo je turistička atrakcija kojom se kreće tisuće turista. Kako ne postoji nikakva oznaka, ne znaju da trče po lokaciji na kojoj mogu postojati, prepostavljaju povjesničari, neekshumirane masovne grobnice. Logor je bio dio prvog koncentracijskog sustava u NDH i u njemu je, u manje od tri mjeseca, ubijeno nekoliko tisuća ljudi, prije svega Srba, Židova i mani broj Hrvata. Područje samog logora nikad nije sustavno istraženo.