Trideset godina stanovnici pravoslavnog sela Lišana Tinjskih žive zatrpani šutom od poslijeratne obnove susjednih hrvatskih sela. “Bilo je kao da prolaziš kroz tunel”, pričaju mještani koji od građevinskog otpada nisu mogli ući u vlastite kuće. Dvorišta i okućnice očistili su sami, ali ostala su još brda šute. Umjesto pomoći, Grad Benkovac im je poslao rješenja da uklanjanje tona građevinskog otpada plate o vlastitom trošku, jer odgovorni za pretvaranje ovog sela u divlji deponij – nisu poznati.

Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?

Saborski zastupnik SKH-SDP-a Dušan Trivunčić otet je iz kuće u Jasenovcu i dva dana kasnije, 20. rujna 1991., pronađen je mrtav, s višestrukim prostrijelnim ranama, u šumi kod Novske. Unatoč desetljećima “izvida”, Županijsko državno odvjetništvo počinitelje do danas nije identificiralo. Obitelj tvrdi da su Trivunčića odveli pripadnici HOS-a ili Paraginih jedinica te da lokalna zajednica zna istinu. SDP, u čijim je redovima bio Trivunčić, o njegovom ubojstvu - šuti.

Nakon Oluje Nebojša Priljeva iz Donjeg Selišća krenuo je od nule, sa šepavom kravom. Danas broji 60 grla u štali. Sir i vrhnje prodaje na kućnom pragu, a potražnja je tolika da ga ne može dovoljno proizvesti. Unatoč tome budućnost njegova stada je neizvjesna. Od otkupne cijene mlijeka ne može preživjeti. Više pogledajte u priči Nikoline Zavišić.

U selu Jagodnjak koje je potrošilo desetine tisuća eura na ‘kulinijadu’ i brendiranje baranjskog kulena eutanazirane se svinje na farmama na kojima nije potvrđena zaraza afričkom svinjskom kugom. Ministar poljoprivrede David Vlajčić tvrdi da su stanovnici Jagodnjaka sami krivi i pojavu zaraze povezuje s davno održanom ‘kulinijadom’. I ostali čelnici Domovinskog pokreta sada javno šire teoriju zavjere po kojoj su Srbi iz Jagodnjaka švercali zaražene svinje preko inače skoro neprobojne Schengenske granice. Jagodnjačane uznemirava što čelnici DP-a, u skladu s terminologijom iz ratnih vremena, njihovo selo nazivaju četničkim. Više pogledajte u priči Saše Paparelle.

Supetar je ovih dana ponovno postao mjesto otpora ekstremizmu. Dok su ljetni mjeseci u Hrvatskoj obilježeni zabranama festivala i veličanjem ustaštva, na Ljetnoj školi demokracije raspravljalo se o tome kako se suprotstaviti mržnji, revizionizmu i isključivosti. Više pogledajte u prilogu Branimira Zekića.

Jelena Janković jedna je od najcjenjenijih i najtraženijih fotografkinja u regiji i šire, koja nakon Beograda, gdje je umjetnički stasala i probila se, već duže vrijeme živi i radi u Zagrebu. Janković se isprva afirmirala kao vrsna kazališna fotografkinja koja je i danas poznata po radu za beogradski Bitef teatar i festival, jednu od najvažnijih kazališnih priča u Europi druge polovice 20.st. i poslije, a zatim je postala aktivna i u polju modne i umjetničke fotografije. U nakladi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb nedavno je objavila fotografsku knjigu „8. kat“, koja na originalan način dokumentira njenih prvih 8 zagrebačkih godina - serijom fotografija popularnih Raketa arhitekta Vjenceslava Richtera, možda i najprepoznatljivijih modernističkih stambenih zgrada u cijelom Zagrebu. Zašto Rakete, zašto Zagreb, zašto fotografija - o tome i nizu drugih tema Jelena Janković govori za VIDA art.