divya-agrawal-FpR_moGlShU-unsplash-1-1280x908.jpg
Javni servis1. September 2022.
Možete razgovarati sa stotinu sportašica, trenerica, sportskih dužnosnica ili žena iz sportske administracije i teško ćete pronaći jednu ili dvije koje neće ustvrditi da se nikad nisu susrele s nekim od oblika diskriminacije samo zato što su žene. Diskriminacija žena u sportu ima toliko lica i naličja da je ponekad teško povjerovati kako je tu uistinu riječ o diskriminaciji, a ne o stjecaju okolnosti, slučajnosti ili nazivanja diskriminacijom nečega što to, zapravo, nije.
slider_velika-1.jpg
Javni servis15. July 2022.
Naš sagovornik, Siniša Tucić, imao je 13 godina kada je progutao biljku popino prase (lisičiji repak se negde zove, negde stoklasa ili mišji ječam), koja zbog svog specifičnog oblika lako luta kroz organizam i u njemu pravi dar-mar. Dok se s vremena na vreme sa zapada čulo razaranje Vukovara, u novosadskoj bolnici lekari su pokušavali i na kraju uspeli Siniši da spasu život. Trideset godina potom, naš sagovornik je ovo priču umetnički transponovao i od nje napravio sjajan, britak roman ("Popino prase"), izmešavši pritom likove i karte stvarnosti i mašte. Roman govori o drami jednog deteta, ali i drami krvavog raspada Jugoslavije.
slider_velika.jpg
Javni servis13. July 2022.
„Jesi li vidio čovjeka da ne vara? / Jesi li vidio čovjeka da sebe ne vara? / Možemo, dakle, reći: / Čovjek je biće koje vara… / Šta treba činiti da čovjek nauči govoriti istinu? / Šta treba činiti da čovjek zavoli govoriti istinu? / To je pedagogija otpora. / Ima onih koji su je životom potvrdili.“ - to su prve riječi koje čujete sa scene na kojoj se izvodi najnoviji autorski projekt beogradskog pisca i redatelja Zlatka Pakovića „Pedagogija otpora Branka Ćopića“ u koprodukciji Centra OMAHA Cazin, Kulturnog centra Bihać, Narodnog pozorišta Tuzla i Kulturnog centra Novi Pazar.
slider_velika.jpg
Javni servis13. June 2022.
U društvu u kojem je književnost marginalna pojava, osim ukoliko se ne poklapa s državnom politikom, bila ona hegemonistička ili usmjerena ka jačanju narativa žrtve, književnost za djecu je nešto na što se ne obraća previše pažnje. Djeca jesu predmet iste te politike, te im se sustavno ubrizgava otrov revizijama, relativizacijama, manipulacijama, ali to je tek poligon za ono pravo, a to je kad dijete stasa u osobu koja je sposobna i spremna uzeti oružje u ruke.