9cfa1acc-1280x960.jpg
DruštvoLupigaSvet

UZ BELLA CIAO PROTIV FAŠIZMA I NACIZMA: Impresivna snimka koja pokazuje nesalomljivi duh Talijana

Javni servis26. April 2020.
Iako se pandemiji koronavirusa u Italiji još uvijek ne nazire kraj, ove subote se diljem zemlje slavilo. Povod slavlju je točno 75 godina od oslobođenja Italije od fašizma i nacizma. Kao što je slučaj posljednjih godina u mnogim europskim zemljama, tako su i u Italiji sve prisutniji razni oblici revizionizma. Tako čelni čovjek talijanske desnice, Matteo Salvini, inače donedavni potpredsjednik talijanske vlade i ministar unutarnjih poslova, pokušava progurati da se obilježavanje ubuduće održava pod malo „neutralnijim“ imenom – „Dan slobode“. Osim toga Salvinijeva ideja je da se prestane s pjevanjem svojevrsne partizanske himne, „Bella ciao“, koja se tradicionalno u Italiji glasno pjeva na ovaj dan.
slider_Ivo-Lola-Ribar-velika.jpg
DruštvoLupiga

IVO LOLA NIJE SAM: Stotinu godina od rođenja Ive Lole Ribara

Javni servis26. April 2020.
Prije stotinu godina u Zagreb u Reinerovoj ulici br. 4, 23. travnja 1916. rodio se Ivan Ribar, sin dr. Ivana Ribara i majke Tonice. Majka Tonica je u Zagreb iz Đakova stigla tek tri godine prije, kao udovica s troje djece da se poveže s najbližom rodbinom nakon smrti prvog muža. A dr. Ivan Ribar je 1913. izabran kao narodni zastupnik đakovačkog izbornog kotara u Hrvatskom saboru i narodni poslanik u Pešti.
boris_milosevic.jpg
DruštvoLupigaRegion

KROZ REŠETKE: Potresna priča koju je saborski zastupnik Milošević pročitao u Saboru

Javni servis25. April 2020.
„Ne bih danas govorio o stanju u kojem se nalazi hrvatsko društvo kad spominjemo genocid koji je u Jasenovcu počinjen, mada bih imao o tome što reći“, tim je riječima zastupnik SDSS, Boris Milošević, započeo svoj govor na sjednici Hrvatskog sabora koja je započela prisjećanjem na proboj zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac, koji se dogodio na današnji dan prije 75 godina.
Damir_Imamović_-_WOMEX_15_2015.10.24.jpg
KulturaLupigaRegion

RAZGOVOR S POVODOM: „Pričanje priča u vrijeme zaraze jedan je od najstarijih odgovora koje čovječanstvo ima“

Javni servis22. April 2020.
Sarajevski pjevač i gitarist Damir Imamović od svojeg je debuta 2008. godine do danas, u konkurenciji raznih generacijskih pokušaja, uspio približiti sevdah današnjoj generaciji kao nešto više od glazbe koju se na prženim CD-ima kupuje na benzinskim pumpama. Autor i sam potječe iz obitelji u kojoj su i djed i otac bili autentični pjevači tradicije koja seže u vrijeme egzodusa Židova iz Španjolske i njihova naseljavanja na području nekadašnjeg Otomanskog carstva. Židovi Sefardi, osim vjeroispovijesti sa sobom su donijeli i specifičan osjećaj melankolije koji su Portugalci kodirali riječju „saudade“.
Igor_Mandić_Interliber-1280x985.jpg
KomentarLupiga

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Zagreb kao Potemkinovo selo

Javni servis22. April 2020.
Ako je svojevremeno „Bosna šaptom pala“, a onda se zauzvrat, ironijom povijesnoga slučaja, u potresu što je nedavno dobrano dobrano zaljuljao Zagreb, Austro-Ugarska monarhija (K&K; od milja zvana „Kakanijom“) definitivno s praskom stropoštala u prašinu! Mislilo se, dijelom objektivno točno, da je ta tvorevina (A-U; K&K; 1867.-1918.) nepovratno nestala, osim što se, nažalost, trajno klonirala u podložničkom mentalitetu provincijalne Hrvatske!
slider_velika-1.jpg
LupigaRegion

Reportaža koja nije trebala biti napisana: Nekad su pucali jedni na druge, a sada „neprijateljima“ daju krv

Javni servis18. April 2020.
Bilo je to prije nego je epidemija koronavirusa „ugasila“ život na ovim prostorima zatvorivši ljude u kuće. Čini se kao je bilo prije jednu ili dvije vječnosti, a ne nedavno, taman u danima kada se virus pojavio u Sloveniji i Hrvatskoj. Mjesto događaja je jugozapadna Srbija, točnije planina Zlatar na Sandžaku, nedaleko Nove Varoši i Prijepolja. Tamo su se još zadnjih dana veljače okupili ratni veterani nekoć zaraćenih vojski, a danas u naravi skupina prijatelja koji su sretni što se ponovno vide nakon nekog vremena. Njihova ozarena lica dok sjede za nekoliko kaotično spojenih stolova jasno odaju zadovoljstvo. Glavni problem je hoće li se poljubiti dva ili tri puta. Za tim stolovima jedni do drugih sjede nekadašnji borci Hrvatske Vojske, Vojske Republike Srpske, Armije BiH, Jugoslavenske narodne Armije i Hrvatskog vijeća obrane.
slider_velika.jpg
DruštvoLupiga

Ima li kraja samovolji „Don Joze“: Nakon svega pozirao s huliganima, uz zastavu NDH i šal „Za dom spremni“

Javni servis14. April 2020.
Kada biste vi ili neki vaš susjed ovako arogantno prkosili zakonu i uporno vrijeđali policajce, kako to već danima čini don Josip Delaš, župnik Župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u splitskom prigradskom naselju Sirobuja, sigurno se ne biste dobro proveli. To da Josip Delaš može, pokazuje samo da je svećenstvo danas privilegirano nad ostalim građanima ove zemlje.
slider_1.jpg
KulturaLupigaRegion

Schindler protiv Cvijetića: “Ne znam što im je u mom romanu moglo zasmetati”

Javni servis7. April 2020.
Bosanskohercegovački pisac Darko Cvijetić, čiji je roman "Schindlerov lift" u Hrvatskoj dobio nagradu "Fritz", kao i nagradu "Kočićevo pero" srbijanske i bosanskohercegovačke Zadužbine Petar Kočić, našao se usred neobičnog, može se reći i bizarnog slučaja, upravo zbog naslova svog nagrađenog romana. Odvjetnici švicarske korporacije Schindler Group poslali su najavu tužbe, jer smatraju da bi ime romana korporaciji moglo naštetiti.
corax.jpg
DruštvoFoto/VideoLupiga

VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

Javni servis3. April 2020.
Autobusom iz Novog Sada, još nekoliko dan prije nego je proglašena epidemija koronavirusa, stigao sam u Zemun, izašao kod robne kuće, a Predrag Koraksić Corax me je sačekao na obližnjem parkingu, u automobilu. Potom smo krenuli ka zemunskom keju u potrazi za mestom gde ćemo na miru razgovarati. Dok oprezno vozi uskim ulicama Zemuna, 87-godišnji Corax se žali na polineuropatiju, zbog koje sve manje oseća prste na rukama i nogama, a ima i prilično jake bolove. Polineuropatija mu značajno otežava rad, kaže. Ali Corax ne bi bio Corax kada bi se lako predavao. I sa, kako veli, “nesenzibilnim” prstima dnevno “izbacuje” bar po jednu karikaturu, a svaka u sebi ima nešto antologijsko.

Newer Posts

Older Posts