Dihotomija građana Srbije u pogledu njihove informisanosti je zaprepašćujuća. Pretplatnici jednog kablovskog operatera neće imati pojma o “trenutnim masovnim demonstracijama” na ulicama, dok će pretplatnici drugog gledati nemire uživo.
Blokada izvoza žitarica iz Ukrajine zbog napada Rusije samo je deo problema velike gladi u svetu. Uzrok su lokalni ratovi, velike suše, razbacivanje resursima, mali deo sakupljene humanitarne pomoći koji stiže do korisnika i bacanje hrane u državama blagostanja u koje se, u poređenju sa mnogim regionima sveta, ubraja i Srbija. U novembru će svet premašiti cifru od osam milijardi ljudi.
Zatvorenici koncentracionog logora Buhenvald tajno su osnovali Međunarodni komitet logoraša. Imao je tri glavna zadatka: da spasava komuniste, socijaldemokrate i mlađe i zdravije logoraše koji su imali veće šanse da prežive, da formira „lageršuc“ i organizuje logorske ambulante. Meni je to spasilo život – skinuli se me sa spiska za Aušvic i poslali u radni logor Nideroršl.
„Ukrajinci smatraju da nemaju razloga da diskutuju o sukobu sa Rusijom zato što s njihove strane nikakav sukob ne postoji. Oni nisu ugrozili ni jedan milimetar ruske teritorije. Postoji samo ruska agresija“.
Kviz čijim takmičarima za pobedu nije potrebno znanje i informisanost već misaone veštine, završen je u Dečjoj redakciji za decu RTS-a. Cilj je da takmičar misli, a ne da reprodukuje znanje. Zadaci su igre koje može da igra svako iako nisu lake.
Lejla Slimani: Zemlja drugih; prevela Olja Petronić; Booka, Beograd 2022. Negar Džavadi: Dezorijentalna; prevela Nataša Marić; Službeni glasnik, Beograd 2021.
Nedeljnik “Vreme” je prošle godine pokrenuo program stipendiranja u znak sećanja na svog osnivača i dugogodišnjeg glavnog urednika Dragoljuba Žarkovića i njegovu posvećenost radu sa mladim novinarima.
Snaga pojave Ane Đurić jeste u tome što nam je demonstrirala kako sveg tog spoljnog pritiska možemo da se otresemo sopstvenim izborom, kakav god on da bude – ne moramo samo da sedimo i slušamo šta nam govore da radimo. I to ne samo u vreme kriza.
Zadatak Muzeja žrtava genocida je komplikovaniji nego zadatak Memorijala na Sajmištu, jer narativ o stradanju Srba u Drugom svetskom ratu ne sme da bude kontaminiran narativima iz devedesetih, nacionalizmom, netolerancijom – stvarima koje su nažalost prilično prisutne u srpskom društvu. Muzej zaslužuje centralno mesto, u centru prestonice, a ne na Sajmištu kao što je predsednik Republike najavio prošle jeseni. Razlog je jednostavan: dve institucije na istom mestu ne bi mogle da funkcionišu i narativ o genocidu nad Srbima progutao bi memorijalizaciju logora na Sajmištu.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije