filip-david-1-n1-291718.jpeg
Djordje Jokic20. October 2024.
Pisac koji pripada samom vrhu jugoslovenske i srpske savremene književnosti ponovo je potvrdio svoje pripovedačko umeće. U izdanju beogradske Lagune nedavno je objavljena Davidova četvrta knjiga pripovedaka – Priče o stvarnom i nestvarnom. U njoj su se našle tri prethodne – Bunar u tamnoj šumi, objavljen 1964, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, kao i najnovija, pod naslovom Nove priče
1131d13e606b0b507ba11c8447eecc248-1280x1810.jpg
Djordje Jokic6. October 2024.
Aforističar i antologičar Aleksandar Baljak jednom je rekao „Aforizam je dribling duha na malom prostoru“. Verovatno mu je taj dobar dribling doneo sedam domaćih književnih nagrada do sada, ali je poslednjom „Nemam reči“, u kojoj je sabrao 2.500 svojih izabranih misli u poslednjih šest godina, čini se, naišao na dobro postavljenu odbranu. Knjiga je izašla krajem prošle godine, a nekoliko meseci kasnije, postala je predmet rasprave autora i dvojice članova Beogradskog aforističarskog kruga (BAK) zbog načina na koji je (ne)održano žiriranje za nagradu tog kluba. Baljak kaže da su mu neki članovi žirija rekli da knjigu nisu ni videli, dok se u objašnjenu dvojice članova BAK-a kaže da je „knjiga Aleksandra Baljka previše vulgarna i banalna“ i dodali da im je bilo teško da cenjenom kolegi kažu da nije bio ni u užem izboru za nagradu BAK-a „Rade Jovanović“. Sve to je pokrenulo i priču o današnjim odnosima među aforističarima čija je satira uvek, pa i u doba komunizma, imala i svoje autore i svoju publiku
ad.jpg
Djordje Jokic6. October 2024.
Zašto su mali strip festivali važni isto koliko i oni najveći, ko je u bivšoj Jugoslaviji mogao da živi od stripa, a ko nije, koje se crtane forme plašila nekadašnja, a koje sadašnja vlast i kakva je bila rođendanska žurka Alana Forda u Kragujevcu, saznao je Branko Vučković na 14. Međunarodnoj strip konferenciji održanoj u tom gradu
stambolicev-spomenik-207167.jpeg
Djordje Jokic6. October 2024.
Nekadašnji predsednik Predsedništva Srbije Ivan Stambolić je otet 25. avgusta 2000. u Košutnjaku dok je džogirao. Kako je utvrđeno dve i po godine kasnije kada je telo pronađeno zahvaljujući priznanju jednog od ubica, posle otmice odvezen je na Frušku goru i ubijen. Zaliven je živim krečom, a humka biberom da je šumske zveri ne otkriju. Bio je „kriv“ što je mogao biti protivkandidat svom nasledniku i dželatu Slobodanu Miloševiću na izborima 24. septembra 2000.
vladimir-3-1280x629-1.jpg
Djordje Jokic22. September 2024.
Ne živimo da bismo radili već radimo da bismo živeli, reći će prvi put ujedinjeni radnici iz Evrope i Azije 25. septembra, na globalni Dan akcije za platu za život. „Cilj ove akcije je da pokažemo da se za bolje plate i uslove rada nećemo izboriti zatvoreni u svoje nacionalne kontekste, jer je danas dominantan model poslovanja takav da kompanije lako mogu da premeštaju svoju proizvodnju iz jedne zemlje u drugu u potrazi za što jeftinijom radnom snagom“, pojašnjava na početku razgovora za Novi magazin, Vladimir Simović iz Centra za politike emancipacije (CPE) koji u Srbiji zagovara koncept „Plate za dostojanstven život“. 
mari-potter-Zh0mcQuw_EQ-unsplash-1280x853.jpg
Djordje Jokic22. September 2024.
Snežana Minić (Niš, 1958) bavi se prevodilaštvom i poezijom. Nemački jezik i književnost diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Magistrirala je studijom o recepciji dela Gotfrida Bena u srpsko-hrvatskom jezičkom prostoru. Radila je kao jezička pedagoškinja, novinarka i slobodna prevoditeljka i književnica. Objavila je sedam zbirki poezije. Priredila je i prevela knjigu izabranih eseja Gotfrida Bena „Problem genija“, izabrane eseje i članke Rajnera Vernera Fasbindera „Senke zaista i nikakvo sažaljenje“, Fasbinderovu dramu „Žabar“, odabrane pesme Sare Kirš „Crno ogledalo“ (zajedno sa Božidarom Zecom) i odabrane pesme Ilme Rakuse „Impresum: Spora svetlost“. Živi u Hamburgu i Beogradu. 
ec0ef08891ffdeffac0d5236dc2fc37c5-1280x1810.jpg
Djordje Jokic16. September 2024.
Dirigent i umetnički direktor Nove beogradske opere Predrag Gosta svoj umetnički rad je bazirao najpre na izvođenju i izučavanju muzike 17. i 18. veka svirajući na originalnim instrumentima ili replikama muzičkih instrumenata iz tog perioda, kao i na saradnji s muzičarima koji se bave izvođaštvom tih perioda. U Beogradu je umetnički direktor Festivala rane muzike, koji je magazin „Muzika klasika“ proglasio za najbolji festival u Srbiji u 2017. godini i predsednik je udruženja Studija za ranu muziku. Dirigovao je renomiranim orkestrima kao što su Londonski simfonijski orkestar, Ruski nacionalni orkestar u Moskvi, Sanktpeterburška državna kapela „Glinka“, Nacionalna filharmonija u Vašingtonu i mnogi drugi. Nastupao je i u operskim kućama u Evropi i SAD.