Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?

Saborski zastupnik SKH-SDP-a Dušan Trivunčić otet je iz kuće u Jasenovcu i dva dana kasnije, 20. rujna 1991., pronađen je mrtav, s višestrukim prostrijelnim ranama, u šumi kod Novske. Unatoč desetljećima “izvida”, Županijsko državno odvjetništvo počinitelje do danas nije identificiralo. Obitelj tvrdi da su Trivunčića odveli pripadnici HOS-a ili Paraginih jedinica te da lokalna zajednica zna istinu. SDP, u čijim je redovima bio Trivunčić, o njegovom ubojstvu - šuti.

Nakon Oluje Nebojša Priljeva iz Donjeg Selišća krenuo je od nule, sa šepavom kravom. Danas broji 60 grla u štali. Sir i vrhnje prodaje na kućnom pragu, a potražnja je tolika da ga ne može dovoljno proizvesti. Unatoč tome budućnost njegova stada je neizvjesna. Od otkupne cijene mlijeka ne može preživjeti. Više pogledajte u priči Nikoline Zavišić.

U selu Jagodnjak koje je potrošilo desetine tisuća eura na ‘kulinijadu’ i brendiranje baranjskog kulena eutanazirane se svinje na farmama na kojima nije potvrđena zaraza afričkom svinjskom kugom. Ministar poljoprivrede David Vlajčić tvrdi da su stanovnici Jagodnjaka sami krivi i pojavu zaraze povezuje s davno održanom ‘kulinijadom’. I ostali čelnici Domovinskog pokreta sada javno šire teoriju zavjere po kojoj su Srbi iz Jagodnjaka švercali zaražene svinje preko inače skoro neprobojne Schengenske granice. Jagodnjačane uznemirava što čelnici DP-a, u skladu s terminologijom iz ratnih vremena, njihovo selo nazivaju četničkim. Više pogledajte u priči Saše Paparelle.

Supetar je ovih dana ponovno postao mjesto otpora ekstremizmu. Dok su ljetni mjeseci u Hrvatskoj obilježeni zabranama festivala i veličanjem ustaštva, na Ljetnoj školi demokracije raspravljalo se o tome kako se suprotstaviti mržnji, revizionizmu i isključivosti. Više pogledajte u prilogu Branimira Zekića.

Jelena Janković jedna je od najcjenjenijih i najtraženijih fotografkinja u regiji i šire, koja nakon Beograda, gdje je umjetnički stasala i probila se, već duže vrijeme živi i radi u Zagrebu. Janković se isprva afirmirala kao vrsna kazališna fotografkinja koja je i danas poznata po radu za beogradski Bitef teatar i festival, jednu od najvažnijih kazališnih priča u Europi druge polovice 20.st. i poslije, a zatim je postala aktivna i u polju modne i umjetničke fotografije. U nakladi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb nedavno je objavila fotografsku knjigu „8. kat“, koja na originalan način dokumentira njenih prvih 8 zagrebačkih godina - serijom fotografija popularnih Raketa arhitekta Vjenceslava Richtera, možda i najprepoznatljivijih modernističkih stambenih zgrada u cijelom Zagrebu. Zašto Rakete, zašto Zagreb, zašto fotografija - o tome i nizu drugih tema Jelena Janković govori za VIDA art.