Sara Sopić: “Ježeva kućica” kao okidač sećanja
Autor: Lujo Parežanin, Kratko & jasno, Izvor: Novosti
Učetvrtak, 16. srpnja u 19 sati u zagrebačkom Srpskom kulturnom centru otvara se izložba “Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta”, izvorno postavljena u Muzeju Jugoslavije u Beogradu od prosinca 2023. do rujna 2024. Generacije su kroz Ćopićevu poemu izmišljale neki bolji svijet – kako nam ona u tome pomaže danas?
Dela Branka Ćopića su neverovatno inspirativna i aktuelna. Iako ga uglavnom opisuju kao dečijeg pisca, njegovi romani se iz današnje perspektive čine još zanimljiviji za razumevanje ljudske prirode, okolnosti u kojima živimo i sveta koji nikada neće biti mirno utočište. Značajan deo izložbe bavi se Ćopićevim životom i delom pa će publika imati priliku da prođe kroz “Sobu pisca”, koju uokviruje troslojna hronologija sa važnim tačkama iz njegove biografije, te kroz svedeni izbor događaja iz istorije Jugoslavije koji korespondiraju sa piščevim životom, a kao najvažnija izdvaja se linija citata iz Ćopićevih dela i intervjua koji nude njegov direktan komentar na događaje iz ličnog života i/ili istorije Jugoslavije. Odabrani predmeti iz Čopićeve lične arhive skiciraju njegov intimni i radni prostor, a na samom kraju hronologije publika će moći da posluša i razgovor sa psihijatricom i psihoterapeutkinjom koja nudi čitanje piščeve biografije iz perspektive mentalnog zdravlja.
Izložba je, između ostalog, proizišla iz rada s djecom od pet do deset godina iz Beograda, Zagreba i Sarajeva. Čemu nas djeca uče o “Ježevoj kućici”?
Nakon čitanja “Ježeve kućice” i razgovora o njoj, deca su na našim radionicama imala zadatak da maštaju o tome kako bi napravila izložbu o ovoj priči koju bi rado posetila. Te ideje bile su osnova za razvoj naše izložbe, a utisci koje su deca imala o likovima iz priče i to što su svakoj životinji osmišljavala kuću generisali su naše kustoske odluke kako će se rasporediti delovi istraživanja i teme koje pokrećemo na postavci. Tako je vuk, koga su deca nepogrešivo opisivala kao zlog i opasnog, u svojoj kući koja je mračna i tmurna, dobio segment istraživanja koji je vezan za period devedesetih, a meda, koji je na radionicama bio ocenjen kao drag i zabavan, materijal o adaptaciji ove priče u pozorištu, ali i pozornicu na kojoj posetioci izložbe mogu da naprave svoju predstavu.
Kako izložba doprinosi promišljanju teme zajedničkog kulturnog nasljeđa?
“Ježeva kućica” često se pojavljuje kao afektivno mesto u sećanju brojnih generacija nekadašnjih Jugoslovena. Upravo zbog dragocenosti ove priče u kolektivnom sećanju i činjenice da zajednice sa ovih prostora odlučuju da je čuvaju kao važan deo nematerijalnog nasleđa koji će preneti budućim generacijama, odabrana je kao čvorišna točka oko koje se raspliću niti različitih asocijacija i značenja. “Ježeva kućica” koristi se kao svojevrsni okidač sećanja, sa idejom da provocira refleksiju o značaju doma, odnosu prema bliskoj prošlosti, drugima, sećanju… Odnos prema domu i domovini te onima koji imaju ili pak nemaju dom otvorio se kao nezaobilazna tema imajući u vidu i aktuelne društvene okolnosti, koje su najzad odredile odnos prema “Kućici” i Ćopiću u novonastalim državama u postjugoslovenskom kontekstu.
Tekst je prenet sa potala Novosti.
