Broj transplantacija u Srbiji raste, ali i dalje veliki broj ljudi čeka najvažniji poziv u životu

29. October 2025.
Transplantacioni program u Srbiji ponovo beleži vidljiv napredak, od početka godine porodice 19 donora smogle su snagu da u najtežem trenutku organe svojih najmilijih doniraju onima kojima je život visio o koncu. Zahvaljujući njima i lekarima transplantacionih centara, urađeno je 96 transplantacija organa i tkiva. Ipak, na listama čekanja i dalje je više stotina pacijenata kojima je transplantacija jedina šansa za novi život.
sakarie-mustafe-hidig-pbznkLXhGmo-unsplash
Foto: Unsplash/ Sakarie Mustafe Hidig

Izvor: Danas

Srbiji je trenutno oko 4.200 pacijenata na dijalizi, dok više od 700 čeka na transplantaciju bubrega. Broj onih koji čekaju transplantaciju jetre nešto je manji, ali svakodnevno raste. Ove godine ostvareni su značajni pomaci, urađeno je 59 kadaveričnih transplantacija organa i 37 transplantacija rožnjača, a transplantirano je 16 srca, 11 jetri i 32 bubrega. Iako su ovi rezultati ohrabrujući, oni još uvek nisu dovoljni da zadovolje potrebe svih pacijenata. Zato mnogi razmatraju mogućnost lečenja i transplantacije u inostranstvu. Istovremeno, domaći lekari i udruženja pacijenata nastavljaju da rade na podizanju svesti o značaju doniranja i transplantacije organa, jer svaka uspešna transplantacija znači novu šansu za život.

Iza svake statistike o transplantacijama stoje ljudske sudbine, a jedna od njih je i priča dvanaestogodišnjeg Marka Trnavca iz Čačka, dečaka koji je zahvaljujući transplantaciji jetre u Turskoj danas dobrog zdravlja i ponovo se raduje detinjstvu. Zahvaljujući programu koji omogućava lečenje dece u inostranstvu o trošku države, Marko je u maju ove godine uspešno transplantiran u Memorial bolnici u Turskoj, a donor dela jetre mu je bila majka.

– Marko je do jedanaeste godine bio potpuno zdravo dete, nikada nije imao ozbiljnih problema. Sve je počelo jednom upornom infekcijom, a onda smo, posle niza analiza u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, saznali da ima retko genetsko oboljenje, nedostatak alfa-1 antitripsina. To je bio šok, ali lekari su odmah reagovali i uputili nas na transplantaciju, jer je to bila jedina šansa da mu se spase život. U Srbiji se transplantacije jetre kod dece njegove dobi još uvek ne rade, pa smo, uz podršku lekara iz Tiršove i RFZO, upućeni u Memorial bolnicu u Turskoj. Posle svih ispitivanja, potvrđeno je da ja mogu biti donor dela jetre. Nisam osećala strah, kada ste roditelj, ne razmišljate ni o čemu osim da svom detetu pomognete i da mu spasite život. Operacija je trajala deset sati i, hvala Bogu, sve je prošlo kako treba. Turski lekari su bili neverovatni, pažljivi, brižni, pratili svaki detalj i objasnili sve korake. U isto vreme, naši lekari iz Tiršove bili su uz nas od prvog dana, pomogli su nam u svemu i i dalje prate Markovo stanje. Danas je on dobro, ide u šesti razred, škola mu izlazi u susret jer još uvek uči od kuće, ali plan je da se uskoro vrati u učionicu i među drugare. Za mene je najvažnije da je on sada nasmejan, da se ponovo raduje svakom danu i da sve ide nabolje. Zahvalna sam lekarima i u Srbiji i u Turskoj, jer zahvaljujući njima, moje dete danas ima novu šansu za život – kaže Jelena Trnavac, majka koja je donirala sinu Marku deo jetre.

Marka je u Turskoj operisao prof. dr Kamil Jalçin Polat, vrhunski hirurg i načelnik Transplantacionog centra u Memorial bolnici, poznat po svojim inovacijama u oblasti transplantacije jetre i bubrega. Do sada je lično izveo više od 2.000 transplantacija jetre sa uspešnoću od 93,9 odsto i više od 1.500 transplantacija bubrega, sa stopom uspešnosti od 99 odsto. Prof. Polat je međunarodno priznat kao prvi hirurg na svetu koji je izveo transplantaciju jetre od živog donora bez upotrebe krvi, a nedavno je izveo i prvu robotsku transplantaciju jetre od živog donora u Evropi, kao i retku proceduru split dom-ino transplantacije. Sa ovakvim iskustvom i stručnim timom, preuzeo je Marka i uspešno izveo njegovu transplantaciju.

– Marko je došao kod nas iz Srbije sa dijagnozom nedostatka alfa-1 antitripsina, urođenog metaboličkog oboljenja koje ozbiljno ugrožava funkciju jetre i pluća. Njegova dijagnoza je potvrđena u Srbiji, a naš tim je na osnovu dodatnih analiza utvrdio da mu je hitno potrebna transplantacija jetre. Ovaj enzim, koji se proizvodi u jetri i monocitima, ima zaštitnu ulogu jer štiti telo od oštećenja izazvanih upalnim procesima. Kada ga nema dovoljno, dolazi do progresivnog oštećenja jetre i pluća, a kod Marka stanje nije moglo da se zaustavi drugim terapijama. Transplantacija kod deteta njegove dobi je veoma složena procedura, ali zahvaljujući iskustvu našeg tima i dobroj koordinaciji sa lekarima u Srbiji, operacija je uspešno izvedena. Marko je odlično reagovao na zahvat i sada je stabilan. Ovo pokazuje da transplantacija jetre, uz pažljivu pripremu i postoperativnu negu, predstavlja najbolji način da se sačuva život i zdravlje pacijenata sa ovakvim oboljenjem – objasnio je prof. dr Kamil Jalçin Polat, hirurg koji je operisao malog Marka.

Jakša Vučurević iz Udruženje transplantiranih pacijenata i pacijenata kojima je potrebna transplantacija organa „Zajedno za novi život“ objasnio je da i dalje u Srbiji veliki broj pacijenata čeka na najvažniji poziv u životu.

– Iako je situacija sa brojem dobijenih saglasnosti za doniranje organa u Srbiji znatno bolja u odnosu na prethodnu godinu, jer beležimo osetan rast kako u broju saglasnosti, tako i u broju urađenih transplantacija i dalje veliki broj ljudi čeka transplantaciju kao spasonosni lek. Trenutno oko 1.700 pacijenata u našoj zemlji nada se da će baš oni dobiti poziv. Nažalost, za mnoge organe ne postoji adekvatan medicinski tretman koji bi mogao da zameni njihovu funkciju. Dok se kod bubrežnih bolesnika dijalizom može produžiti vreme čekanja, kod pacijenata koji čekaju transplantaciju jetre, pluća ili srca, takva mogućnost ne postoji. Upravo zato smatramo da je od izuzetnog značaja da pacijenti budu informisani o svim opcijama lečenja, uključujući i mogućnosti koje postoje van granica naše zemlje – zaključio je Vučurević.

 

Tekst je prenet sa portala Danas.

Click