Treba se kloniti isprazne rutine (FOTO)

Autor: Igor Lasić, Izvor: Novosti

Donji Žirovac, selo između Gline i Dvora na Uni, ovogodišnje je središte prisjećanja na stradanje Srba u Oluji, akciji Hrvatske vojske 1995. godine. Pripadnici njezinih jedinica u tome su mjestu, te obližnjima Ravnom Rašću i Donjem Klasniću, napali i usmrtili 78 osoba srpske nacionalnosti u izbjegličkoj koloni koja se kretala prema granici s Bosnom i Hercegovinom. Srpsko narodno vijeće danas je zato, na 30. godišnjicu tog i dalje neprocesuiranog zločina, održalo komemoraciju za sve stradale i prognane u Oluji. Skup je održan ispred žirovačke Crkve svetih apostola Petra i Pavla, nakon tamo služenog parastosa za ratne žrtve, u prisustvu dvjestotinjak sudionika.

“Važno je da se okupljamo ovako u žalovanju za onima koji su toga dana krenuli u spas, a nisu ga dočekali”, rekla je najprije Vesna Teršelič, voditeljica nevladine organizacije Documenta, spomenuvši zatim nedavno prezentirano istraživanje o svima poginulim i nestalima u Oluji, bez obzira na njihovu nacionalnost i slično. “No tri desetljeća je dugo vrijeme”, dodala je, “i pitanje je što će točno ostati zabilježeno za djecu koja dolaze. Željeli bismo da podaci iz našeg rada budu osnova za buduće uzajamno priznavanje patnje za izgubljenima najbližim.” Documentina voditeljica na koncu je okupljene pozvala da sudjeluju u provjeravanju i eventualnoj dopuni popisa iz toga istraživanja, svima internetski dostupnog, a koji u ovom trenu sadrži ukupno 2353 imena.

Milorad Pupovac, član predsjedništva SNV-a i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke te zastupnik u Hrvatskom saboru, uvodno je poručio da su njih 1170 od toga broja bili civili. “Svi na tom popisu, međutim, neovisno o njihovoj vjeri ili naciji, spolu ili dobi, vojnoj uniformi ili civilnoj odjeći, zaslužuju da ih se danas ovdje sjetimo”, rekao je on i naglasio da to prisjećanje i spominjanje nisu jednostavan čin, naročito ako su glasni, naime, u javnosti. Napomenuo je da se treba kloniti isprazne rutine u kakvu se to lako pretvori kod komemoriranja žrtava koje rijetko poznajemo, i od kojih su neki jedni drugima čak nanijeli zlo.

“Prije samo pet godina bilo je jednostavnije i drugačije nego što je danas”, nastavio je Pupovac, “a neovisno o tome što nisu svi razumjeli ili htjeli razumjeti vladu Andreja Plenkovića i predstavnike Srba u Hrvatskoj, prije pet godina svatko je napravio korak prema zajedničkom sjećanju i zajedničkom pomenu, prema suočavanju sa stradanjem koje su doživjeli pripadnici hrvatskog i koje su doživjeli pripadnici srpskog naroda. Mnogi su u tom vidjeli istinsko sjećanje, istinski pomen. Mnogi su se nadali da će potrajati. Nažalost, nije potrajalo. (…) No, bez obzira na krhkost naših koljena, mi nemamo namjeru pokleknuti.”

“Posebno nam to ne dopušta naše razumijevanje, naše viđenje rata u kojem su na njegovu početku u Baćinu od strane naših sunarodnjaka Srba ubijeni naši sugrađani Hrvati i u kojem su na njegovom samom kraju na ovoj cesti Glina-Dvor od strane naših sugrađana Hrvata ubijeni naši sunarodnjaci Srbi. Ovakav naš moralni osjećaj spremni smo sa svakim podijeliti, ili svaki sličan osjećaj prisvojiti kao naš. Nikome, međutim, ne želimo nametati i ne namećemo svoj način sjećanja ili pomena, ali isto tako ne želimo da itko nama nameće svoje komemorativne prakse”, zaključio je Milorad Pupovac, uz još nekoliko rečenica o događaju u Donjem Žirovcu prije 30 godina.

Okupljeni na komemoraciji podsjetili su se tako da se napad artiljerijom, avionima i pješadijskim oružjem na kolonu zbio nakon već potpisane predaje srpsko-krajinske vojske. Za institucije ove države on do dandanas ne postoji – nikad nije ni započet postupak utvrđivanja odgovornosti počinitelja tog zločina. Štoviše, kao što je kazano u Izjavi sjećanja SNV-a, za tolike srpsko-civilne žrtve Oluje su kroz proteklih 30 godina podignute samo tri optužnice, a dva su procesa završena osuđujućim presudama: za zločin u Kijanima i onaj u Prokljanu te Mandićima. Stoga je iz Donjeg Žirovca između ostalog poslana i poruka da bi hrvatska država, kad je već tako, mogla barem Documenti i SNV-u omogućiti da sve to evidentiraju i komemoriraju u miru, bez trpljenja uvreda i laži.

Komemoracija za sve stradale i prognane u Oluji u Donjem Žirovcu između Gline i Dvora na Uni Fotogalerija: Sandro Lendler

Kako to izgleda u praksi, moglo se na današnjoj komemoraciji vidjeti i čuti za vrijeme minute šutnje pri odavanju pošte žrtvama – jedino tad začuli su se provokativni glasovi i note s jedne okuke na prilazu tome selu, par stotina metara dalje. Tamo je policija zadržala bukače, nekoliko njih koji se pojavljuju na svim sličnim manifestacijama Srba u Hrvatskoj, nazivaju njihove predstavnike četnicima, itd. No zatim su ih opet nadjačali govornici ispred crkve i spomenika mještanima palim u Narodnooslobodilačkoj borbi, između 1941. i 1945. godine. U međuvremenu se za mikrofonom pojavio i Dejan Stojaković, beogradski glumac rodom s Banije koji je čitao stihove grčkog pjesnika Konstantina Kavafija i palestinskog pjesnika Mahmouda Darwisha.

Okupljeni su na kraju položili bijele ruže na rub ceste koja prolazi selom, tik do crkve, simbolički tako odajući počast žrtvama iz kolone koju su 1995. napali pripadnici Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH. Komemoraciji u Donjem Žirovcu, da ne zaboravimo spomenuti, prisustvovali su i gosti iz Srbije: Milan Đukić iz Skupštine AP Vojvodine, te Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta i Aris Movsesijan iz Pokreta slobodnih građana, poslanici u Narodnoj skupštini Srbije. Također, na ovom skupu bile su i saborske zastupnice SDSS-a Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, kao i predsjednik SNV-a Boris Milošević.

Na putu Glina-Dvor u avgustu 95 ubijeno je 78 ljudi iz izbegličke kolone. Za to niko nije odgovarao.
U Hrvatskoj su zbog zločina u Oluji podignute 3 optužnice, a donete 2 osudjujuće presude.
Danas smo bili na komemoraciji u Donjem Žirovcu u organizaciji Sprskog narodnog vijeća. pic.twitter.com/haLjqkv0gn

— Jelena Jerinić (@JelenaJerinic) August 3, 2025

Delegacije Pokreta slobodnih građana i Zeleno-levog fronta prisustvovale su danas komemoraciji povodom 30 godina od operacije „Oluja“, održanoj u selu Donji Žirovac, u opštini Dvor na Uni.

Zločini, ma gde i nad kim da su počinjeni, ne smeju biti zaboravljeni niti… pic.twitter.com/Q2aSshq3n6

— Slobodni građani (@pokretslobodnih) August 3, 2025

Tekst prenet sa portala Novosti.