Finski bijeg u (atomsku) samodostatnost

Piše: Maria Bogdan, DW

Finskoj je veoma dugo trebalo da se uopće odluči na gradnju i trećeg reaktora atomske elektrane Olkiluoto na zapadu Finske, ali prije svega zbog udesa u Černobilu 1986. Ali i kad je parlament Finske odobrio taj projekt još davne 2003. i što je trebala biti prva nuklearka u Europi nakon 15 godina, baš nitko nije slutio da će trebati eto skoro 20 godina do njenog puštanja u pogon – i da će cijena doslovce eksplodirati.

Zapravo, to je trebao biti ogledan reaktor nove, europske tehnologije i zajednički projekt francuske Areve i njemačkog Siemensa. Reaktor je trebao biti mnogo sigurniji, pouzdaniji i smjernica za buduće elektrane takvog tipa. No onda su se počeli redati problemi, mnoga rješenja koja su dobro izgledala na papiru nisu bila takva i u stvarnosti, a povrh toga su nadležne službe zapazili goleme propuste i nemar u gradnji tog reaktora, počev od toga kako su izgrađeni temelji pa do toga kako su zavarene cijevi.

“Mala” korekcija cijene

Sve u svemu, prvotna cijena od oko 3 milijarde eura je narasla na oko 11 milijardi, po procjeni Udruge svjetske nuklearne industrije, a još donedavno se nije niti znalo kad bi reaktor trebao početi s radom. Jer naravno da se poveo i sudski spor između finskog elektrodistributera TVO i tvrtke Areva, a tek je u ožujku 2018. francuska tvrtka pristala platiti 450 milijuna eura odštete.

No ove subote – i s 12 godina zakašnjenja je Olkiluoto 3 snage 1,6 gigavata bez mnogo buke i pompe počeo s radom. Još nije pušten u pogon punom snagom, to će biti tek u srpnju i tada će postati najjači reaktor u Europi.

Naravno, treba vjerovati kako su riješeni problemi sigurnosti ovog reaktora, ali sad je Finska također postala bolno svjesna svoje ovisnosti o energiji iz inozemstva. Ona uvozi električnu energiju iz Švedske, Norveške – i Rusije, a Olkiluoto 3 će biti dovoljan za pokrivanje 14% potrošnje te zemlje. “OL3 bitno povećava finsku samodostatnost za električnom energijom i pomaže ostvarivanju neutralnosti emisije ugljičnog dioksida”, čulo se od TVO prilikom objavljivanja puštanja u rad reaktora.

Klimatska neutralnost jest bila briga zemalja Europske unije, ali sad je svakako tu i želja što veće neovisnosti od energenata iz Rusije. A dok Njemačka i dalje ustraje u gašenju svojih atomskih elektrana, Francuska, Velika Britanija i više drugih država Europe su iz ladica opet izvukle svoje planove atomskih elektrana u svjetlu novih odnosa u Europi. A i bez svoje volje i zbog tolikog zakašnjenja, ispada da je upravo Olkiluoto 3 prekretnica i mogući znak novog atomskog doba u Europi.

mm/dj (AFP, Reuters)

Članak je prenet sa portala Deutsche Welle.