Sa monodramom o Savi Mrkalju glumac Dejan Stojaković gostuje u Hrvatskoj (VIDEO)

22. March 2024.
Život i djelo Save Mrkalja (Sjeničak 1783 - Beč 1833.) reformatora srpske ćirilice i jezika i srpskog pjesnika pretočena je u monodramu koju izvodi glumac Dejan Stojaković. Zahvaljujući saradnji sa Srpskim narodnim vijećem iz Zagreba monodrama „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj“ autorice Gordane Ilić Marković u režiji Duška Aškovića igrati će se u više mjesta u Hrvatskoj.
Monodrama-Sava-Mrkalj-plakat

Autor: S. Dančuo, Izvor: Banija.rs

Premijera će biti u ponedeljak 25. marta 2024. godine u mjestu Udbina u Lici u okviru otvaranja tamošnjeg Srpskog kulturnog cenra. Sledećeg dana u utorak 26. marta izvodi se u gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu, gradu u kojem je Mrkalj proveo veliki dio svoga života i u čujoj bizini je rođen, u selu Sjeničaku na Kordunu. U vladičanskom dvoru u Pakracu u sredu 27. marta završava prvi dio ove mini-turneje glumca Dejana Stojakovića u ulozi  Save Mrkalja.

Prema najavama monodrama „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj“ biće igrana u Srbiji, Srpskoj i nasrtavljena u još nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Stigli su pozivi i iz inostranstva od predstavnika srpske zajednice.

 

Ovo je prvi put da je Sava Mrkalj i njegovo djelo oživjelo na pozorišnim daskama zahvaljujući ideji glumca Tihomira Stanića koji se za Mrkaljev život zainteresovao kada je njegov lik tumačio u seriji o Vuku Karadžiću.

Da podsjeimo Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, koju je sa 46 slova, sveo na 29, od kojih je 25 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom djelu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg pravopisa i tražio primenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilima „jedan znak za jedan glas“ i “piši kako govoriš”.

Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”.

Mrkalj je bio i pjesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesama uvrštene su u antologije srpskog pjesništva.

 

Tekst je prenet sa portala Banija.rs.

Click