Od 1800 nestalih podjednak je broj Hrvata i Srba
Izvor: Novosti
ovodom komemoracije civilnim žrtvama vojno-redarstvene operacije “Oluja”, koja će ove godine biti održana u selu Deringaj u općini Gračac, Srpsko narodno vijeće objavilo je svoju 15. izjavu sjećanja, koju donosimo u cijelosti.
15. Izjava sjećanja Srpskog narodnog vijeća
“27. godišnjica VRO “Oluja” za nas je prilika da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995.
Za nas je to također prilika da se prisjetimo i sa javnošću podijelimo sjećanje na stradanje Srba za vrijeme i nakon VRO “Oluja”, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama. Od čega se njihovi historijski zavičaji do danas nisu oporavili i teško da će se oporaviti. A zbog toga nema ni osjećaja javne odgovornosti ni odgovornosti onih koji su za to pojedinačno odgovorni.
Za nas je to i ove godine prilika, možda više nego li prethodnih godina, da progovorimo protiv toga da se obilježavanje VRO “Oluja” i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala pretvara u nastavak ratovanja i onemogućavanje suočavanja sa svim njegovim posljedicama. Da progovorimo protiv političke upotrebe i zloupotrebe stradanja. Da se bilo ratnike bilo stradalnike još jednom pretvara u sredstva za širenje mržnje i netolerancije.
Ovo je za nas i prilika da pozovemo vlasti i u Zagrebu i u Beogradu da se posvete rješavanju pitanja nestalih na takav način da razvijaju javnu svijest da je to zajednička obaveza. Ne samo obaveza Beograda niti samo obaveza Zagreba. Bar zbog jednog razloga: od 1800 nestalih koji se još traže približno je podjednak broj Hrvata i Srba. Jer jedino se tako mogu smanjiti ratne traume.
Prilika je da pozovemo vlasti u Beogradu i Zagrebu i da se vrate suradnji u pitanjima za ratne zločine, jer to je njihova obaveza kao članica UN-a i njihova obaveza bilo kao članice EU ili kandidatkinje za članstvo. Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka.
Na kraju, nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeniji miru nego li ratu. Trebali bismo imati više empatije za stradanje drugog, za stradanje našeg susjeda. Svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti.”
Tekst je prenet sa portala Novosti.
