Najava 135. beogradske Kritične mase

26. January 2023.
Malo priče a još manje rada na biciklističkoj infrastrukturi u Beogradu nas izvodi i ovog januara na ulice Beograda: 28.01.2023. U 14:30h na Trgu Nikole Pašića, odakle počinje tradicionalna biciklistička vožnja.
1500x500

U prethodnih nekoliko godina vlast aktivno priča o razvoju biciklističke infrastrukture, jednom godišnje, u jednoj rečenici.

Na primer:

2017. godine je obećano 120km biciklističkih staza, a do 2019. Godine je obećano još 120km.

2020. godine – obećano je još 132.7km biciklističkih staza a urađeno je svega 2.5km.

2021. godine je navodno raspisan tender za razvoj biciklističkih staza, ali ni taj projekat nije zaživeo.

2022. godine je obećano 500km biciklističkih staza, zatim je taj broj smanjen na 150km, dok je u praksi prošle godine broj biciklističkih staza ušao u minus – ukidanjem biciklističke trake u Uzun Mirkovoj ulici zbog parkinga privatnog hotela i ukidanja staze kod trga Slavija.

2023. godine, u Beogradu se o biciklističkim stazama ni ne govori, a budžet opredeljen ove godine je po drugi put sveden na čitavih 0 dinara. Jedino pominjanje biciklala u gradskom budžetu je u svojstvu naplate poreza za sisteme javnih bicikala – koji takođe ne postoje.

Citirajući Plan održive urbane mobilnosti (POUM):
“…transport je održiv onda kada je pristupačan, kada postoji mogućnost za alternativni vid prevoza, kad postoji bolja povezanost javnog prevoza, kad postoji infrastruktura za prevoz biciklom ili za kretanje pešaka a sve u cilju smanjenja saobraćajnih gužvi i veće zaštite ljudi i životne sredine.”

Prema ovom planu, u Beogradu bi do 2031. godine trebalo da bude izgrađeno još 504.8km biciklističkih staza, i to u tri faze:
I faza (2021. – 2023.): 144,4 km
II faza (2024. – 2028.): 94,7 km
III faza (2026. – 2031.): 265,7 km

Do sada je od prve faze ostala samo mrtvo slovo na papiru.

Podsećamo da je biciklizam najodrživiji vid transporta i gradovi širom sveta ulažu desetine miliona eura u razvoj infrastrukture i biciklizma, kako bi smanjili zagađenje, saobraćajne gužve i poboljšali zdravlje svojih građana i građanki.

Malo povremene priče, još manje rada i nimalo razumevanja za rešavanje problema urbane mobilnosti, gradskog zagađenja i klimatske krize je ono što nas je dovelo da građani i građanke Srbije imaju kraći životni vek u odnosu na većinu zemalja u Evropi.

Click