Kontrapovijest by Hrvoje Klasić – Lovro Kralj – Kakvi su ustaše bili fašisti? (VIDEO)

Izvor: VIDA

Svedoci smo da na neki način kao da imamo inflaciju upotrebe reči fašizam u svakodnevnom govoru. Zbog toga je na samom početku emisije sagovornik VIDA TV odgovorio na pitanje koja je razlika između na nacionalizma  i fašizma.

“Odlično pitanje. Pitanje s kojim se već bavimo u principu od 1945. godine, pa čak i ranije. Sa samim porastom fašizma već u 20. i 30. godinama imamo različite interpretacije toga što je fašizam. I do dan danas u principu nemamo jednu definiciju oko koje se još uvijek svi slažemo. Još uvijek je na neki način taj termin, taj koncept nešto oko čega se vode diskusije, koja je njegova srž, što je neki fašistički minimum, da li može uopšte postojati definicija jer neki povjesničari čak smatraju i da ne može upravo zato što je taj termin toliko zatrovan u nekom smislu javnosti, javne povijesti, političke upotrebe. Svi koristimo, odnosno vrlo često koristimo ovo je fašistička politika ili ovo je fašizam kao neki oblik moralne osude. To je samo u principu dokaz toga da je fašizam doista na neki način prljava riječ danas. Ukoliko želimo nešto osuditi, kažemo to je fašistički. Svima nam je poznata ona ideja da bilo koja diskusija koja se vodi dovoljno dugo u principu može završiti na Ad Hitlerum. To što radiš je nešto što bi Hitler rekao ili nešto što bi on napravio. Dakle, u tom smislu javne povijesti mislim da postoji dosta velika razlika između toga kako koristimo fašizam u svakodnevnoj upotrebi i ono kako ga koristimo danas u znanstvenoj zajednici. Danas teorija fašizma i ono na koji način razgovaramo o fašizmu je prvenstveno pokret koji je na neki način totalitaran. To je pokret koji u svojoj srži ima nacionalizam. Prema najnovijim definicijama recimo Michael Mann, jedan od povjesničara odnosno politologa koji se bavi tim pitanjem, nam kaže da je fašizam neki oblik čišćenja transcendentnosti nacionalne države stavljaju u centar nacionalnu državu kroz paravojnu i organizaciju i smisao djelovanja. Onda kad razlomimo te termine u principu što fašizam onda doista znači danas, iako će neki reći to je antikomunizam ili narušavanje ljudskih prava u bilo kojem obliku, to je na neki način preširoko shvaćanje fašizma. Ne možemo ga onda razlikovati od autoritarnih pokreta ili etnopopulizma ili tradicionalnog tipa nacionalizma i tako dalje. Kad pogledamo tu definiciju i što nam ona govori ona kaže, fašisti su oni koji žele na neki način radikalno preobraziti društvo, stavljaju naciju ili ultranacionalizam u središte pozornosti što to znači tradicionalni nacionalazim nparimer možda želi proizvesti društvenu promjenu kroz tradicionalne političke strukture, kroz parlament, može napraviti neki oblik etnokracije gde će jedna etnička skupina biti dominantna, a druge će imati smanjena prava. Fašizam želi nešto radikalno drugačije, fašizam želi u potpunosti rasformirati politički sustav kakav poznajemo, pogotovo onaj koji je temeljen na liberalnoj demokraciji ili na demokraciji uopće i želi kriviti potpuno novo društvo, želi uvesti antropološku revoluciju, on želi to uvesti kroz neki oblik čišćenja, čišćenja uvijek drugih manjina koje smatramo da su ovdje i zatrovali su neku originalnu, idealnu naciju. Prema ultranacionalizmu nacija je uvijek čista, savršena, ona je uvijek u pravu. Ako nešto stoji na putu da ta nacija je idealna i čista i prosperitetna, to su uvijek neke manjine ili neki drugi koji onda su na neki način sputavaju taj savršeni razvoj. I to je ono što fašizam želi očistiti, on uvijek mora imati nekog neprijatelja koji stoji na tom putu objašnjanja zašto naša nacija nije savršena”, objašnjva doktor Lovro Kralj.

Celu emisiji pogledajte u nastavku.