Srbija je veliki potencijal dobrote

24. October 2019.
“Dozvolite prvo da se obratim čoveku koji je donirao zajednici - Iliji Milosavljeviću Kolarcu. Nadam se, da ćeš Ilija, biti srećan i spokojan zbog ovog događaja i dobrotvora koje smo večeras okupili, a čiji uzor si svakako bio i ti!
Kolarac Svi

Govor predsednika UO Fonda B92 Verana Matića upućen donatorima Nacionalnog dana davanja
(Beograd, 23. oktobar 2019)

Dragana Jovančević, izvršna direktorka Srpskog filantropskog foruma i dobročinitelji

 

Želeo bih da napomenem da je ovaj dan vezan i za rođendan Mihajla Pupina, velikog svetskog naučnika i dobrotvora, čoveka čiji ceo život predstavlja most između Amerike i Srbije. Veličina njegovog filantropskog i naučnog doprinosa je evidentna, ali ne na pravi način. U Beogradu ne postoji spomenik ovom velikanu i to na najbolji način ilustruje naš odnos prema vrednostima.

Jedan od najvećih srpskih dobrotvora je neko za koga sigurno 90 odsto ljudi iz oblasti dobročinstva ne zna. Džon Frotingam je u periodu od 1914, kada počinje Veliki rat, pa do 1935. godine, kada je umro, donirao srpskoj deci više od 250 miliona dinara, što je bilo tri i po budžeta Srbije iz 1915. godine. Naslućujete već – ni Džon Frotingam nema spomenik ni ulicu u Beogradu.

Katica, srpkinja rođena na teritoriji Austrougarske baš kao i Nikola Tesla, bila je spremačica u kući Džona Frotingama. Ponekad je kasnila na svoje obaveze i Džon se raspitivao zbog čega. Ona mu je rekla da je aktivna u srpskoj zajednici za pomoć Kraljevini Srbiji i nejači ugroženoj napadom Austougarske. Frotingam je izrazio želju da i sam pomogne, ali svote koje je ponudio bile su prevelike za spremačicu u njegovom domu i ona je preporučila da se javi Mihajlu Pupinu. Tako ja nastala važna veza između dva velikana i žene heroja. I sve nekako se prirodno složilo.

Danas se ne zna puno o Frotingamu. Diplomata Kraljevine Srbije Pavle Hadži Pavlović o njemu je rekao: “Sastav srca i duše Džona Frotingama bilo je stalno osećanje za dobročinstvo, za svakoga kome je potrebno. On nije voleo da se o njegovim dobrim delima govori. Pri svojim puritanskim osećajima, on bi u svakom slučaju hvale čedno pocrveneo i uvek je bežao da ne sluša kako se o njegovim delima pohvalno govori. Njegova pomoć srpskoj deci naročito, došla je baš u najpotrebnije vreme i utoliko je njegovo nastojanje da ukaže pomoć nevoljnima dragocenije za srpski rod. Zato je malo ko od upraviteljica njegovih domova mogao da čuje da on izdržava te domove. Na to nije mnogo polagao, jer mu je na srcu bila samo dobrota i ljubav prema deci”.

Frotingam je naviše ulagao u ratnu siročad, osnovao je 11 domova za siromašnu decu, ali i prve zanatske i domaćičke škole. Zbog niza nesrećnih odluka predstavnika vlasti, skoro svi domovi rasformirani su do 1935. godine.

Nobelovac Ivo Andrić zapisao je da svi umiru jednom, a veliki ljudi dva puta: prvi put kada ih nestane sa zemlje a drugi kada propadnu njihove zadužbine. Džon Frotingam preminuo je prerano, a životna dela ovog velikana zaboravljena su zauvek, za njega se gotovo ni ne zna.

O veličanstvenom liku i delu ovog čoveka saznali smo iz istraživačkog rada Tomislava Simonovića iz Vranja, koji je pronašao jedinstvenu arhivu kod potomaka Frotingama u Francuskoj. Pogađate, u našim arhivama gotovo da nema tragova njegovog filantropskog rada.
Tomislav je iz Vranja, u kojem se nalaze ostaci Srpsko – amerikanskog doma, zapušteni i urušeni. Verujem da zajedno možemo obnoviti ovo zdanje, kao simbol naših odnosa. Siguran sam da će tome pomoći i činjenica da je Šenli, koja ovde večeras predstavlja Ameriku, vranjanska snajka koja je dobro upoznala i jezik i mentalitet isto kao što je to uradio Frotingam

Projekat u kojem svi učestvujemo vezan je za poboljšanje uslova za dobročinstvo, filantropiju, u Srbiji. Ovaj projekat podržavaju vlade Amerike i Srbije. Prva kroz USAID pomaže ustanovljavanje i razvoj kulture davanja, kao i poreske i druge uslove za povećanje obima filantropije, a Vlada Srbije kroz stvaranje mehanizama koji će omogućiti razvoj filantropije u praksi.

Naš zajednički zadatak je da u osnovu ovih aktivnosti postavimo i odavanje priznanja Pupinu i Frotingamu, kao i svim drugim dobročiniteljima jer se kroz njihove aktivnosti može graditi kultura solidarnosi, dobrote, empatija…

Veoma sam srećan što je u ovoj godini prvi put dostojanstveno obeležena misija Halijard iz 1944. godine kada je spašeno i evakuisano preko 500 američkih pilota iz centralne Srbije. Dobijamo i nove podatke da je još najmanje toliko spašeno zahvaljujući partizanskim jedinicama.

Frotingam i Pupin su svojom požrtvovanošću, humanošću i solidarnošću tokom Velikog rata i Drugog svetskog rata stvorili prisne odnose koji se ne mogu razrušiti revizijom istorije, lažima, dnevno – političkim zloupotrebama.

I želeo bih da svaki put kada čujete ostrašćene uvrede na račun Amerike, američke politike koja je nekada i pogrešna, prvo pomislite na sva dobročinstva činjena u korist naroda na ovim prostorima od dobročinitelja kao što je Frotingam ili na neraskidive veze napravljene velikim akcijama kao što je Halijard.

Na fotografiji Šenli Pinčoti, USAID

Preko 30 godina bavim se posredovanjem između onih koji su plemeniti, dobročinitelji, filantropi i onih kojima je pomoć potrebna. Verujem da poznajem najviše dobrih ljudi u Srbiji. Izuzetna mi je čast da večeras budem sa vama koji predstavljate taj najbolji deo Srbije.

Ogromnu zahvalnost dugujemo Mekdonalds-u koji je u dva meseca angažovao na hiljade svojih posetilaca koji su donirali male sume, ali ukupnan iznos u vrednosti preko 1800 BigMekova za više od pet škola, Ružici Popović koja predstavlja porodičnu firmu Elixir, ali i Humano srce Šapca koje radi ogroman posao pomažući najsiromašnijima, DM-u koji je angažovao i svoje kupce da prikupe sredstva zajedno, Trivagu koji je donirao sredstva u iznosu 50 egzotičnih putovanja…

Na fotografiji Ružica Popović, dobrotvorka iz Šapca u ime Elixir Group

Posebno bih želeo da se zahvalim i osobama koje su uglavnom u drugom planu jer su njihovi šefovi najčešće pominjani, a igraju ključnu ulogu u razvoju projekata – Jeleni Avramović iz USAID i Tijani Grković iz kabineta premijerke Srbije.

Srbija je veliki potencijal dobrote, ali i kao što je to slučaj sa dragocenostima zlatom, srebrom, kriptonitom uvek je potrebno da nam neko sa strane pomogne da te vrednosti otkrijemo i ostvarimo. Želim da nam se to dogodi u ovom zajedničkom projektu i da postanemo ne
samo zemlja dobrih ljudi već i dobra zemlja za sve svoje građane!”

Na fotografiji Suzana Đorđević predsednica Srpskog filantropskog foruma, Tijana Grković iz kabineta predsednice Vlade Srbije, Marinko Ukropina SGS i Šenli Pinčoti USAID

…………

8.2 miliona dinara je prikupljeno u ovogodišnjoj kampanji Nacionalni dan davanja, uz pomoć donacija nekoliko hiljada građana i više od 60 donatora, koji uključuju kompanije, preduzetnike, neprofitne organizacije i lokalne samouprave. Prikupljena sredstva će biti iskorišćena za kupovinu inovatnivnih učila: pametnih tabli, laptop računara, bee bot robota i drugih savremenih učila koja će koristiti učenici 60 škola, u 30 spskih opšina.

Ovaj događaj još jedan je podsetnik koliko je jaka moć zajedničkog ulaganja u opšte dobro i da ako svi damo onoliko koliko imamo i možemo, stvaramo velike promene.

Nacionalni dan davanja je inicijativa Srpskog filatropskog foruma, a prethodnih meseci sredstva su prikupljana uz ogromnu pomoć i podršku organizacija partnera Nacionalnog dana davanja: Fond B92, Misli Globalno Deluj Lokalno iz Šida, Fondacija gimnazije Veljko Petrović Sombor, kao i pridruženi partner organizacija Sinhro iz Pančeva.

Nacionalni dan davanja je inicijativa Srpskog filantropskog foruma sa misijom razvoja kulture davanja u Srbiji. Srpski filantropski forum sprovodi inicijativu u okviru Projekta za unapređenje okvira za davanja koji finansira USAID, a sprovodi Koalicija za dobročinstvo koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac a dodatno čine Trag Fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

 

 

Click