Nakon Oluje Nebojša Priljeva iz Donjeg Selišća krenuo je od nule, sa šepavom kravom. Danas broji 60 grla u štali. Sir i vrhnje prodaje na kućnom pragu, a potražnja je tolika da ga ne može dovoljno proizvesti. Unatoč tome budućnost njegova stada je neizvjesna. Od otkupne cijene mlijeka ne može preživjeti. Više pogledajte u priči Nikoline Zavišić.

Solidarnost je danas potisnuta logikom tržišta i individualizma. Vratiti je možemo kroz obrazovanje, umjetnost, male svakodnevne geste brige za druge. Moj film jasno pokazuje da je briga o slabijem ultimativni čin humanosti. To nije ideološka parola, nego jedini način da zajednica opstane, kaže redatelj filma “Paviljon”

Stjepo Bartulica i stranka DOMiNO pod ravnanjem Marija Radića u Hrvatsku dovode promotore neočetnika, ljude koji se dive svjedocima Miloševićeve obrane i saveznike srpskih nacionalista koji tvrde da je hrvatski narod inherentno zločinački

U selu Jagodnjak koje je potrošilo desetine tisuća eura na ‘kulinijadu’ i brendiranje baranjskog kulena eutanazirane se svinje na farmama na kojima nije potvrđena zaraza afričkom svinjskom kugom. Ministar poljoprivrede David Vlajčić tvrdi da su stanovnici Jagodnjaka sami krivi i pojavu zaraze povezuje s davno održanom ‘kulinijadom’. I ostali čelnici Domovinskog pokreta sada javno šire teoriju zavjere po kojoj su Srbi iz Jagodnjaka švercali zaražene svinje preko inače skoro neprobojne Schengenske granice. Jagodnjačane uznemirava što čelnici DP-a, u skladu s terminologijom iz ratnih vremena, njihovo selo nazivaju četničkim. Više pogledajte u priči Saše Paparelle.

Supetar je ovih dana ponovno postao mjesto otpora ekstremizmu. Dok su ljetni mjeseci u Hrvatskoj obilježeni zabranama festivala i veličanjem ustaštva, na Ljetnoj školi demokracije raspravljalo se o tome kako se suprotstaviti mržnji, revizionizmu i isključivosti. Više pogledajte u prilogu Branimira Zekića.

Nakon neuspelog pokušaja pomirenja, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu počelo je suđenje novinarki Krika po krivičnoj tužbi kompanije “Starting”, jedne od glavnih podizvođača radova na zgradi Železničke stanice Novi Sad sa koje je pala nadstrešnica i stradalo 16 osoba.

Jelena Janković jedna je od najcjenjenijih i najtraženijih fotografkinja u regiji i šire, koja nakon Beograda, gdje je umjetnički stasala i probila se, već duže vrijeme živi i radi u Zagrebu. Janković se isprva afirmirala kao vrsna kazališna fotografkinja koja je i danas poznata po radu za beogradski Bitef teatar i festival, jednu od najvažnijih kazališnih priča u Europi druge polovice 20.st. i poslije, a zatim je postala aktivna i u polju modne i umjetničke fotografije. U nakladi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb nedavno je objavila fotografsku knjigu „8. kat“, koja na originalan način dokumentira njenih prvih 8 zagrebačkih godina – serijom fotografija popularnih Raketa arhitekta Vjenceslava Richtera, možda i najprepoznatljivijih modernističkih stambenih zgrada u cijelom Zagrebu. Zašto Rakete, zašto Zagreb, zašto fotografija – o tome i nizu drugih tema Jelena Janković govori za VIDA art.

Zagrebačka grupa Živa voda predstavila je uživo album „Angel’s Breath“ u sklopu ZEZ Festivala u Birou suvremene umjetničke prakse Kontejner. Riječ je o neobičnom potezu, tj. reinterpretaciji istoimenog albuma Milana Mladenovića i Mitra Subotića Sube iz 1994. godine. Trubač Igor Pavlica, ujedno član Žive vode, imao je tu čast raditi zajedno sa Subom na legendarnom albumu „Bolero“ grupe Haustor 1985. godine, pa je koncert „Angel’s Breath“ bio dobra prilika za prisjećanje i tog perioda.

Gost Hrvoja Klasića u 50. epizodi Kontrapovijesti je istraživački novinar Hrvoje Šimičević, a razgovaraju o širenju javne upotrebe ustaškog pozdrava “Za dom – spremni”, o povijesnom revizionizmu i negacionizmu prema ustaškim zločinima koji dolazi iz vladajućih, crkvenih i drugih utjecajnih krugova društva.

U logoru nije bilo skrbi za život i zdravlje djece. Bolesna se nisu odvajala od zdrave, već ih se što više miješalo premještanjem iz jednog objekta u drugi. Sve to je pogodovalo da se bolesti šire. Tako je u samo dvadesetak dana augusta 1942. umrlo 515 djece – rekao je Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća