Tri znanstvena favorita

7. January 2021.
Na samom kraju godine Američko društvo za unapređivanje znanosti (AAAS) tradicionalno poziva svoje članove da javno podijele svoju omiljenu znanstvenu knjigu za proteklu godinu. U tom duhu, s čitateljima Novosti dijelim svoje favorite, tri knjige s trostrukim zajedničkim nazivnikom: zahtjevne, pametne i važne.
large_Darwinova_opasna_ideja

Piše: Dario Hrupec

Daniel C. Dennett: Darwinova opasna ideja – evolucija i smisao života (In.Tri, Zagreb 2020.)

Slavni filozof Daniel Dennett bavi se filozofijom uma, vezano uz kognitivne znanosti, i filozofijom biologije, vezano uz evolucijsku biologiju. Od dvadesetak njegovih utjecajnih knjiga na hrvatski su dosad bile prevedene samo tri: “Evolucija slobode” (Algoritam, 2009.), “Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava” (Naklada Jesenski i Turk, 2009.) i “Vrste umova: k razumijevanju svijesti” (In.Tri, 2017.). Četvrti prijevod, “Darwinova opasna ideja”, pojavio se početkom 2020. kao djelo dokazanog tima: prevoditelja i izdavača Ivana Kraljevića te stručnog redaktora i pisca pogovora, filozofa Pavela Gregorića. Najsažetije moguće: Dennett u ovoj knjizi pomno razmatra neke posljedice teorije evolucije. Daleko od toga da je knjiga “pristupačno i poticajno štivo za šire čitateljstvo”, kao što to površno piše portal HoćuKnjigu. Knjiga je vrlo zahtjevna i traži posvećenog čitatelja koji je spreman misliti. S obzirom na to da “Darwinova opasna ideja” nije “knjiga za plažu”, onda ni moje otkrivanje značenja naslova nije spojlanje: za dizajn (ili svrhu) nije nužan dizajner.

Zvonimir Šikić: Knjiga za klikeraše – logički pogled na čovjeka i društvo (Profil, Zagreb 2020.)

Poznati matematičar Zvonimir Šikić sabrao je u knjigu veliku zbirku svojih sjajnih tekstova koje je godinama objavljivao na blogu. Teme iz prvog dijela knjige naizgled su samo društvene: ekonomija, tržište, novac, država, politika. Međutim, opisane su iz perspektive matematičara: kristalno jasno i očaravajuće poučno. Na isti način autor dalje piše o društvenoj nejednakosti (kao istaknuti sindikalist), vjeri (kao ateist), filmu i konačno o samoj matematici. Zadnja dva poglavlja (16. “Logika i filozofija matematike” te 17. “Matematika oko nas”) najzahtjevnija su za čitatelja nematematičara, traže pažljivo čitanje i promišljanje, ali vrijednog čitatelja nagrađuju posebnim zadovoljstvom proizašlim iz iznenadnog razumijevanja. To je ono kad vam klikne.

Stephen Hawking: Kratki odgovori na velika pitanja (V. B. Z., Zagreb 2021.)

Legendarni fizičar Stephen Hawking umro je u ožujku 2018. U zadnjoj godini života započeo je pripremati svoje ranije tekstove o velikim pitanjima s namjerom da ih objedini u knjizi. Taj posao sam nije dovršio, no konačan izbor tekstova za tu knjigu napravili su njegovi suradnici i obitelj. Kći Lucy, novinarka i spisateljica koja je s ocem već bila objavila niz znanstvenopopularizacijskih knjiga za djecu, napisala je dirljiv pogovor. Predgovor je napisao Eddie Redmayne, glumac koji je igrao Hawkinga u biografskom filmu iz 2014. godine “Teorija svega”. Uvod je napisao teorijski fizičar Kip Thorne, Hawkingov prijatelj koji je 2017. dobio Nobelovu nagradu za izravnu detekciju gravitacijskih valova. Između ostalog, u uvodu je opisao Hawkingove revolucionarne radove s Rogerom Penroseom, vezane uz crne rupe, za koje je Penrose Nobelovu nagradu dobio upravo ove godine. Thorne je skromno izjavio: “Oduvijek se klonim velikih pitanja. Nemam dovoljno vještina, mudrosti ili samopouzdanja da se njima pozabavim.” Hawking se, s druge strane, nije ustručavao s njima uhvatiti ukoštac. Knjiga “Kratki odgovori na velika pitanja” kompilacija je njegovih odgovora na deset pitanja o kojima vrijedi razmišljati: Postoji li Bog?, Kako je sve počelo?, Ima li u svemiru drugog inteligentnog života?, Možemo li predvidjeti budućnost?, Što je u crnoj rupi?, Je li moguće putovanje kroz vrijeme?, Hoćemo li preživjeti na Zemlji?, Trebamo li kolonizirati svemir?, Hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti?, Kako bismo trebali oblikovati budućnost?

Članak je prenet sa portala Novosti.

Share