Megaloman Erdoğan
Piše: Tena Erceg
Unatoč tome što je zemlja u zdravstvenoj i ekonomskoj krizi, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan naručio je ovih dana izgradnju još dvije predsjedničke palače, koje će porezne obveznike koštati više od 86 milijuna eura. Ta je informacija objavljena u službenom glasniku, a prenio ju je regionalni portal Balkan Insight, navodeći i da će jedno zdanje biti podignuto u ljetnom resortu Marmaris na Egejskom moru, a drugo kraj jezera u istočnom gradu Ahlatu.
Još devet milijuna eura potrošit će se na dogradnju postojeće predsjedničke palače u Ankari, dok će održavanje svih predsjedničkih rezidencija u Istanbulu i Ankari ove godine koštati 6,6 milijuna eura, a više od devet milijuna eura potrošit će se na povećanje i održavanje predsjedničkog voznog parka.
Tursko predsjedništvo, navodi se u tekstu, trenutno u svom vlasništvu ima tri rezidencije u Istanbulu, sve tri otomanske palače. U Ankari ima palaču Cankaya, koja je služila kao predsjednička rezidencija od 1932. do 2014., među ostalim i utemeljitelju Republike Turske Mustafi Kemalu Atatürku. Erdoğanu je, međutim, bila preskromna, pa je 2014. naručio izgradnju nove, raskošnije palače.
Predsjednički kompleks, čija je izgradnja zahtijevala i ekološku devastaciju, odnosno sječu stabala na šumovitom brijegu ponad Ankare, ima 1150 soba, knjižnicu, džamiju i tajni bunker s predsjedničkim komandnim centrom, a površinom je veći od Bijele kuće, Kremlja i dvorca u Versaillesu.
Ukupni trošak procjenjuje se na 615 milijuna dolara. Najnoviji Erdoğanov izboj megalomanije odvija se u situaciji dvostruke krize, ekonomske i zdravstvene, uz činjenicu da se u Turskoj nalazi gotovo četiri milijuna, uglavnom sirijskih, izbjeglica. Turska je s 2,4 milijuna slučajeva osma zemlja svijeta po broju zaraženih koronavirusom, a umrlo je 24.000 ljudi.
Iako službeno spada u razvijenu ekonomiju, tursko je gospodarstvo u krizi već nekoliko godina, a lani u rujnu državnu pomoć zbog gubitka posla uslijed epidemije još uvijek je primalo četiri milijuna ljudi. U prosincu je inflacija dosegnula stopu od 14,6 posto, a najviše su se povećali troškovi transporta i prehrane, dok se službena stopa nezaposlenosti lani kretala oko 13 posto, među mladima dvostruko više. Stopa siromaštva 2018. iznosila je 9,2 posto, što je gotovo osam milijuna ljudi, dok neke procjene za prošlu godinu navode i dvostruko veći postotak.
Tekst je prenet sa portala Novosti.
