Klasić: Ako o povijesti želite čuti od pjevača, ne zovite Thompsona nego Seju Sexona (VIDEO)

Izvor: Novosti/ VIDA

“Ako vas ne zanima mišljenje povjesničara i o povijesti želite čuti mišljenje pjevača, ne zovite Thompsona nego Seju Sexona”. Tom je rečenicom Hrvoje Klasić, autor emisije intervjua s povjesničarima Kontrapovijest Vide TV, završio svoj razgovor povjesničarom Davorom Sučićem, poznatijim kao Sejo Sexon, kojega je intervjuirao u novoj Kontrapovijesti.

Sexon je diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s diplomskim radom “Sukob omladinske supkulture i zvanične politike u osamdesetima”. I sam akter jednoga od njih, legendarne afere “Crk’o Marshall”, Sexon je analizirao, kako je rekao, “različite incidente vezane za omladinsku populaciju za koju se podrazumijevalo da nosi štafetu i učestvuje u sletu, ali da kritički progovara o vremenu i o sistemu – za to nije bila predviđena”.

“Neki novi vjetrovi zapuhali su u osamdesetima. Omladinska štampa i mladi ljudi dobili su krila i slobodu da govore puno otvorenije, što je dio političkog establishmenta dočekao s benevolencijom, kao pozitivnu stvar. Tada već počinje disolucija Partije, jer još je postojao veliki autoritet starih, rigidnih političara koji su imali sasvim drugačije mišljenje o tome šta rade Laibach, Azra ili režiseri kao što je Kusturica”, kazao je Sejo.

NOB, smatra on, bio je “jedan od rijetkih trenutaka u povijesti naroda Balkana da su se suprotstavili moćnom zlu”. “Danas uopšte nismo svjesni razmjera i veličine tragedije Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji”, kazao je Sejo Sexon. Zajedništvo naroda u NOB-u bilo je rijedak slučaj u balkanskoj “povijesti izgubljenih bitaka, višestoljetnog ropstva i potčinjenosti”. Ipak, mladi su osamdesetih ismijavali “nerealnu romantizaciju i mitomaniju te borbe, kao u filmu ‘Valter brani Sarajevo’ snimljenom u tradiciji spaghetti westerna s 56 poginulih Nijemaca u samo jednom kadru”.

Budući i sam Hrvat iz Sarajeva, govorio je i o Hrvatima u BiH. “Preživjeli su i Turke i HDZ, s tim da je HDZ uspješniji u rastjerivanju Hrvata nego Turci.” I nije to samo Sexonova hiperbola: prema popisu stanovništva iz 1900., u BiH je živjelo 400 tisuća Hrvata. “Mi u školama učimo o turskom zulumu, nabijanju na kolac, čerečenju, kuluku, haraču, janjičarima, a ispada da sav taj zulum nije ni približan zulumu od 1992. do danas, koji je broj Hrvata sveo na manji nego u doba turske i austrougarske okupacije”, kazao je.

Do 1992., u BiH je živjelo 850 hiljada Hrvata, “što je itekako posljedica njihova odnosa spram susjeda”, kaže Sexon. “Bez razumijevanja, tolerancije i prilagođavanja u takvim sredinama život je nemoguć. Ne možete imati maksimalističke zahtjeve, ne možete tražiti da se sve prilagodi vama, jer se time ruši cijela brižno i dugotrajno građena struktura društva u kojemu možeš imati onoliko koliko imaju i drugi”, objasnio je.

Kao poželjan primjer hrvatskog doprinosa BiH Sexon je naveo svojega davnog pretka fra Miju Sučića, koji je bio “jedan od prvih hirurga u BiH”. “Taj moj rođak umro je idući kroz nekakav smet u muslimansko selo gdje je žena imala problema pri porođaju. Franjevci su bili na korist svima, i nisu vidjeli Bosnu kao geto u kome će Hrvati živjeti odvojeno. Put fra Mije je put Hrvata, koji u BiH mogu biti samo na korist drugim narodima, a dugo je njihova uloga i bila takva”.

Danas, pak, u BiH “imate predstavnika Hrvata koji je najveći prijatelj s čovjekom iz entiteta u kojem se dogodio najveći egzodus i u koji se nije vratio nijedan Hrvat, a to nije tema ni u medijima”. Situacija je “potpuno shizoidna”: ideje i politike podjele BiH nisu mrtve, ali podjela i projekt getoizacije i etničkog čišćenja ipak nije uspio.

Sexon konstatira kako je i u svijetu došlo vrijeme “desničarenja, ksenofobije i rasizma”. “Ljudima dosade činjenice, hoće da im se govori kroz tvit: ‘Make America great again’, ‘Zelenski no good’. Ali, mislim da je i to trend i moda koja će proći, pa i u Bosni, i u Hrvatskoj. Vidim da se za koncert Thompsona govori kao o velikom porazu obrazovanja ili hrvatske kulture i društva uopšte. Ali, ja mislim da je i to samo trend. Ovoj generaciji treba pustiti da se ispuše”, kazao je Sexon, ipak uz stanovitu ogradu: “Ja sam već čovjek u godinama. Već mi se i djeca smiju kad počnem sa svojim altruističkim i hippie teorijama”.

Tekst je prenet sa portala Novosti.