Je li Sanders previše ljevičar da bi pobijedio na izborima

Piše: Mašenjka Bačić, Novosti

Demokratski kandidat za predsjedničke izbore Bernie Sanders proglasio je u utorak navečer pobjedu u New Hampshireu, dok je Pete Buttgieg, bivši gradonačelnik South Benda, grada u Indiani, završio na drugom mjestu.

Sanders, 78-godišnji senator iz Vermonta, osvojio je 26 posto, dok je Buttigieg dobio 24,4 posto glasova. Treće mjesto pripalo je senatorici Minnesote Amy Klobuchar, koja je osvojila 19,7 posto glasova. Senatorica Massachusettsa Elizabeth Warren završila je na četvrtom mjestu, dok je bivši potpredsjednik Joe Biden zauzeo tek peto mjesto, što predstavlja još jedno razočarenje za ovog favorita nakon kaotičnih izbora u Iowi prošlog tjedna koji su završili neriješenim rezultatom između Sandersa i Buttigiega nakon čega su obojica tražila ponovno prebrojavanje glasova.

‘Dopustite mi da kažem da je ova pobjeda početak kraja Donalda Trumpa’, rekao je Sanders, demokratski socijalist, kako sebe naziva. Dodao je i kako nije riječ samo o tome da se pobjedi Trumpa već da se transformira zemlju.

Nakon predizbora u New Hampshireu, slijede izbori u Nevadi koji su planirani za 22. veljače, a nakon toga za sedam dana slijede izbori u Južnoj Karolini.

Rezultati drugih predizbora za demokratskog kandidata tako, piše The Guardian, još uvijek nisu iznjedrili jasnog predvodnika, no zato su naglasili podijeljenu potporu među suprotstavljenim ideologijama unutar ove stranke. I dok su Sanders i Warren nalaze više lijevo na ideološkom spektru, Buttigieg, Klobuchar i Biden smatraju se umjerenim kandidatima.

U svom govoru 38-godišnji Buttigieg, koji je gay te mu se u kampanji priključio i suprug, čestitao je Sandersu. No isto tako uvijeno je poručio glasačima kako ne bi trebali birati između ‘revolucije’ i ‘statusa quo’.

‘Većina Amerikanaca ne vide gdje im je mjesto u tako polarizirajućoj viziji’, rekao je Buttigieg.

Nakon New Hampshirea neki kandidati odustali su od svojih nominacija. Iz utrke se tako povukao Andrew Yang, koji se zalagao za osnovni dohodak te Michael Bennet, senator Colorada. A očekuje se da će se povući i Deval Patrick, bivši guverner Massachusettsa. Ako se to dogodi, u utrci će ostati osam kandidata.

Za komentar o ovim predizborima te što oni znače za američke izbore i politiku, pitali smo Mislava Žitka sa zagrebačkog Odsjeka za filozofiju.

Žitko smatra kako su Iowa i New Hampshire pokazali nekoliko neočekivanih rezultat.

– Kada je kampanja krenula prije u prvoj polovini 2019. držalo se da će Bernie Sanders i Elizabeth Warren uz Kamalu Harris, koja je na početku također zastupala reformu zdravstvenog sustava, takozvani Medicare for all program, držati lijevu frakciju nasuprot ‘umjerenim‘ kandidatima proizašlim iz establišmenta Demokratske stranke. Od tada do danas dogodilo se pomicanje kandidata prema centru, najprije Kamale Harris, a zatim i Elizabeth Warren. U oba slučaja manevri prema centru pokazali su se izuzetno štetnim za tijek njihovih kampanja. Harris je na koncu odustala od kandidature, dok se Warren nakon obećavajućeg uspona u devetom i desetom mjesecu prošle godine našla na trećem mjestu u Iowi, odnosno četvrtom u New Hampshireu – rekao je Žitko za Novosti te dodao da je tako Sanders ostao jedini zastupnik izvorno lijevog programa dok se nasuprot njemu nalazi pedeset nijansi establišmenta, od Elizabeth Warren, još uvijek najprogresivnije u toj skupini, do Mikea Bloomberga, bivšeg gradonačelnika New Yorka i utjecajnog člana Republikanske stranke u razdoblju od 2001. do 2007.

– Bloomberg je drugi neočekivani moment ovih predizbora. Riječ je o milijarderu teškom približno dvije milijarde dolara koji je dosad potrošio preko 350 milijuna dolara na televizijske oglase i terensku organizaciju. Iako nije sudjelovao na izborima za Iowu i New Hampshire, mnogi ga unutar demokratskog establišmenta vide kao slamku spasa od progresivne Sandersove platforme – rekao je Žitko.

Na pitanje o tome koliko su održani predizbori relevantni za naredna sučeljavanja demokratskih kandidata, Žitko je rekao kako smatra da su Iowa i New Hampshire važni za Sandersovu kampanju.

– On se nakon pobjede u New Hampshireu i mrtve trke s Buttigiegom u Iowi pozicionirao kao najizgledniji kandidat za osvajanje nominacije i ulazak u borbu protiv Trumpa. Na užas demokratskog establišmenta vjerojatno je da će se njegovi dobri rezultati nastaviti na idućim izborima u Nevadi, Južnoj Karolini i dalje. Dobri rezultati u prvim državama izbornog ciklusa svakako su pomogle Peteu Buttigiegu, pa i Amy Klobuchar, no između njih i Sandersa postoji, ne samo politička, nego i organizacijska razlika. Sandersova kampanja, poučena iskustvom iz 2016., krenula je sa strategijom izgradnje organizacije na terenu mjesecima prije samih izbora, dakle u Iowi i New Hampshireu, ali i saveznim državama koje će izbore održati tek tokom trećeg ili četvrtog mjeseca ove godine. To je za Sandersa moguće zahvaljujući milijunima donacija (prosječne vrijednosti 18 dolara po donaciji) i tisućama volontera i promotora na terenu – objasnio je Žitko.

Govoreći o samoj Sandersovoj kampanji, Žitko smatra kako nju od početka prate medijski proizvedeni mitovi.

– Kada je Sanders objavio svoju kandidaturu 19. februara 2019. godine, CNN je istog dana objavio reportažu pod naslovom ‘Pet razloga zbog kojih trebamo biti skeptični prema Sandersovoj kampanji u 2020.‘ Prema izvještavanju CNN, i ostalih medijskih kuća poput MSNBC-a, New York Timesa, Washington Posta itd., Sanders je previše star, previše bijel, previše ulijevo, a da bi ga biračko tijelo shvatilo ozbiljno, a kamoli podržalo. Osim toga, govorilo se početkom 2019., ovaj put će biti mnogo više uglednijih i sposobnijih kandidatkinja i kandidata u svjetlu kojih će Sanders izgledati kao još jedan anakroni ljevičar s paletom neozbiljnih obećanja – rekao je Žitko te dodao kako su u međuvremenu kampanje ‘uspješnijih i sposobnijih kandidata ili posve potonule ili gledaju Sandersu u leđa‘.

– To razlog svojevrsne panike u redovima establišmenta Demokratske stranke i gotovo očajničkog traženja kandidatkinje ili kandidata oko kojeg bi se korporativni demokrati mogli okupiti. Ono što Sandersovoj kampanji svakako ne ide u prilog jest prag od 1991 delegata potrebnog za osiguravanje nominacije u prvom krugu. Ako se taj prag ne probije slijedi uključivanje kontroverznih superdelegata, odnosno otvara se širok prostor za političke manipulacije i ishod protivan volji većine birača. U najgorem scenariju to može dovesti do potpunog raskola među demokratima, čime bi se Donaldu Trumpu u stvari dala pobjeda bez borbe – objasnio je Žitko.

Na pitanje što u globalnom smislu za politike demokratskog socijalizma znači Sandersov uspjeh, Žitko je rekao kako je to teško predvidjeti te objasnio kako ‘iako Sanders označava sebe sintagmom demokratski socijalizam, iz samog programa je jasno kako je riječ o radikalnoj socijaldemokraciji prilagođenoj američkom kontekstu‘.

– Treba imati u vidu da je američka politika obilježena snažnim pomakom u desno, osobito kad je riječ ekonomiji. Na pozadini tog pomaka koji se ogleda u deregulaciji i liberalizaciji tržišta, u čemu su sudjelovali podjednako republikanci i demokrati, Sandersova se politika doima radikalnom. I doista je tako, međutim radi se o radikalnoj socijaldemokraciji, na tragu Rooseveltove Povelje o ekonomskim pravima i Kampanje siromašnih Martina Luthera Kinga. Tu ujedno leži i razlog zbog kojega bi neki korporativni demokrati lakše podnijeli još jedan Trumpov mandat, nego Sandersov ulazak u Bijelu kuću. U svakom slučaju, očito je da bi Sandersova pobjeda bila značajna i za ljevicu u Europi, osobito nakon posljednjeg poraza britanskih laburista – zaključio je Žitko.

Tekst je prenet sa portala Novosti.