Ivo Pejaković: Prostor logora Slana praktički je neobilježen

Piše: Nenad Jovanović

Kako je došlo do izložbe “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac”?

Do realizacije izložbe došlo je u suradnji s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću, a projekt je podržala njemačka fondacija EVZ (Sjećanje, odgovornost, budućnost). Kako je sustav logora i zatvora uspostavljen na lokacijama u Gospiću, Jadovnu i na otoku Pagu prethodio uspostavi logora na području Jasenovca, ideja je bila povezivanje priče o tim logorima, pogotovo što su prvi zatočenici Jasenovca bili oni koji su u kolovozu 1941. deportirani s područja Gospića i Paga, odnosno iz logora Slana. Prikupili smo svjedočanstva ljudi koji su uspjeli preživjeti oba logora; njih je tek nekolicina – Zlatko Weiller, Pavao Low i Emerik Blum – koji su se uspjeli spasiti bijegom iz Jasenovca.

Logor Slana uspostavljen je u lipnju 1941., a to znači da su zatočenici morali provesti gotovo četiri godine u ustaškim logorima da bi preživjeli rat. S obzirom na uvjete koji su vladali u oba logora, odnos ustaša prema zatočenicima te masovne i pojedinačne egzekucije zatočenika, izuzetno je mali broj svjedočanstava preživjelih zatočenika. Vrijedan izvor o logoru Slana jesu i fotografije koje su pripadnici talijanske vojske snimili neposredno nakon zatvaranja logora, ali i knjiga Ante Zemljara “Haron i sudbine” kao prva i referentna točka za početak istraživanja o Slanoj. Treba naglasiti da je prostor logora Slana bio podijeljen na srpski i židovski. Dok je iz židovskog dijela preživjela nekolicina zatočenika, iz srpskog dijela jedini preživjeli bio je Josip Balaž, Mađar iz Daruvara koji je kao komunist deportiran u logor.

Koliko će gostovanje ove izložbe po Hrvatskoj pomoći da javnost, pogotovo mladi, više dozna o logoru?

Uvala Slana na nepristupačnoj je lokaciji, na dijelu otoka Paga koji gleda prema Velebitu. Priča o ovom logoru nije toliko poznata, a izložbom pokušavamo ovu temu dovesti u fokus javnosti. Izložba će do 1. lipnja biti u Obrazovnom centru Spomen-područja Jasenovac, a postoje planovi da bude prikazana i u drugim gradovima. Inače, prostor logora Slana je praktički neobilježen. Nekoliko puta je postavljena spomen-ploča u uvali, ali je svaki put bila razbijena. Postavljanje ploče na prostoru nekadašnjeg logora minimum je kojim bi se sačuvalo sjećanje na njegove žrtve. Zato se nadamo da će izložba biti postavljena i na otoku Pagu, što bi bio pozitivan korak u procesu memorijalizacije logora.

Koje ćete sve aktivnosti provoditi ove godine?

Kao i većinu drugih institucija i muzeja, i SP Jasenovac je u realizaciji planova poremetila pandemija. To se posebno odnosi na 2020., kada je trebalo biti obilježeno 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Nadamo se da ćemo do kraja ove godine uspjeti održati konferenciju “Jasenovac – prošlost i sadašnjost” koju podržava Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA).

Tekst je prenet sa portala Novosti.