Barbara Matejčić: Hrvatska obavlja prljavi posao graničara za EU (VIDEO)

Izvor: Novosti/ VIDA

Hrvatska nije jedina zemlja koja provodi nasilje nad izbjeglicama, ali ona u tome iskazuje “kreativne i brutalne načine”, izjavila je nagrađivana istraživačka novinarka Barbara Matejčić u emisiji Vide TV “U pravom licu”.

Dva su povoda gostovanju Matejčić u emisiji novinarke Antonele Marušić: nedavna nagrada Hrvatskoga novinarskog društva za audio dokumentarac “Uzrok smrti: granica”, te zapažen istraživački tekst o fotografijama ratnih egzekucija 1992. u Brčkom koji su objavili tjednik Novosti i Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Matejčić se migracijama bavi od 2012. Premda je javnost i tada zastrašivana nagađanjima o masovnome dolasku izbjeglica, u nasilje se prvi put osvjedočila 2017., kada je u Šidu upoznala mladu Iranku s podljevima na licu koja joj je rekla “da ju je uniformirana osoba na hrvatskoj strani udarila šakom u glavu”.

“Nasilje hrvatske policije je široko dokumentirano, ali ništa nije pomoglo da prestane, jer ono odgovara svima u političkim konstelacijama. Hrvatska obavlja prljavi posao graničara za EU, i višestruko je se nagrađuje: pristupom u Schengen, silnom opremom za policiju… To ne radimo samo mi, premda, po svemu što sam čitala i istraživala, iskazujemo kreativne i brutalne načine na koje se to nasilje provodi”, rekla je Matejčić. “Svi dobro znaju što se događa, ali nikoga nije briga, jer nikome nije u interesu da veći broj ljudi dolazi u EU.”

Matejčić smatra kako “mediji ne moraju reproducirati doslovne slike eksplicitnog nasilja kako bi znali što se događa”. “Jer ako to moramo, obeshrabruje što je potrebno da bi se shvatilo da ljudi umiru, da se genocid događa u Gazi… Brojke paraliziraju same po sebi. Što vam više treba od informacije da je jedanaestogodišnja Jasminka zapaljena 1994. u Kölnu jer je bila iz romske obitelji?”, retorički pita Matejčić.

Tjednik Novosti i BIRN objavili su 23. svibnja njezin istraživački tekst jesu li dvojica fotoreportera platila likvidaciju bošnjačkog civila 1992. u Brčkom kako bi je mogli fotografirati i proslaviti se, što se i dogodilo. Matejčić je ispričala kako je za tu mogućnost prvi put čula 2013. u knjizi Sandre Vitaljić “Rat slikama”.

“Za mene je to bilo ‘mind-blowing’. Počela sam istraživati, sklapati dio po dio. Prvo sam popisala tko mi sve treba, ključne momente, aktere… “, ispričala je početke istraživanja koje je, s prekidima, trajalo četiri godine. Tekst je snažno odjeknuo, uz velike pohvale. “Htjela sam postaviti važna pitanja o granicama naše profesije: kad promatramo, a kad postajemo sudionici… Cijeli taj tekst je moje dugo pismo novinarstvu”, kazala je.

Matejčić je govorila i o svom mentorskom radu s mladima na Sveučilištu VERN i novinarskoj školi Kulturpunkta. Važno joj je da shvate kako uvriježeni stereotipi nisu samorazumljivi kao što se čine. “‘Objektivnost’, na primjer, uvjetovana je pozicijama, privilegijama ili njihovim manjkom, i perspektivama. Kada bi u Hrvatskoj postojala 35-godišnja podstanarka kao glavna urednica mainstream medija, ta bi njezina pozicija generirala teme kojima se njezin medij bavi. Objektivnost je uvjetovana time tko gleda na temu”, navela je primjer.

Mladi u novinarstvu, za razliku od generacije koja je stasala devedesetih i ranih dvijetisućitih, nisu spremni pristajati na loše uvjete rada. “Danas za njih postoje puno veće mogućnosti, ne nužno u novinarstvu, i spremni su ići za boljim uvjetima. To je dobra promjena: spremni su se izboriti za sebe, ali zato dio kvalitetnih ljudi neće ostati u novinarstvu”, kazala je autorici emisije “U pravom licu” Barbara Matejčić, koja je govorila i o osobnim iskustvima iz novinarskog rada s teškim temama poput ratnih zločina, nasilja nad izbjeglicama i različitih vrsta diskriminacije.

Tekst je prenet sa portala Novosti.