OBJAVLJENO ANALITIČKO IZVJEŠĆE: Pandemija bi mogla rezultirati teškim posljedicama po visoko obrazovanje

Izvor: Lupiga

Pri izradi ove analize uzeli su obzir da bi mogući srednjoročni utjecaji pandemije mogli potrajati do 2025. godine.

Naime, pandemija COVID-19 imala je izuzetno velik utjecaj na visoko obrazovanje u cijelom svijetu, i to se osjetilo u gotovo svim aspektima njegova funkcioniranja. Analitičko izvješće naslovljeno „Utjecaj COVID-19 na visoko obrazovanje: pregled novih podataka“ izradili su Thomas Farnell, Ninoslav Šćukanec Schmidt i Ana Skledar Matijević iz zagrebačkog Instituta za razvoj obrazovanja (IRO). Zapravo se radi o “sintezi novih podataka dobivenih iz 64 ankete, članka i izvješća” o utjecaju pandemije na visokoškolsku nastavu, obrazovne nejednakosti i studentsku mobilnost. Kada govorimo o anketama, riječ je o točno 14 anketa koje su 2020. godine provele neke sveučilišne mreže, ali i studentske organizacije te stručni istraživači, dok se pod člancima misli na znanstvene publikacije i izvještaje.

Jednu od anketa, odnosno međunarodno istraživanje o utjecaju pandemije na studente na jedinstvenom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA), za Europsku studentsku uniju proveo je tim istraživača Sveučilišta u Zadru, uz potporu Instituta za razvoj obrazovanja i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Ukupni uzorak anketiranih studenata i studentica bio je 12.336, od čega je njih 2.029 bilo iz Hrvatske. Kako tijekom pandemije često nisu mogli naći mirno mjesto za učenje izjavilo je 34,4 posto ispitanih, a 3,3 posto reklo je da uopće nije moglo naći mirno mjesto za učenje, dok 6,4 posto njih često uopće nije imalo ni pristup radnom stolu.

Isto istraživanje će reći ponešto i o mogućnostima pohađanja online nastave. Primjerice, nešto više od 10 posto studenata i studentica ne posjeduje vlastito računalo, dok je alarmantan podatak da je u digitalnoj eri njih 60 posto ustvrdilo kako nemaju uvijek pouzdan priključak za internet. Zanimljivo je i da je pandemija utjecala na ionako skromne studentske prihode, s obzirom da je 41,1 posto ispitanih reklo kako je tijekom pandemije ostalo bez posla kojeg su radili uz studij, bilo da se radi o povremenim ili stalnim poslovima, zbog čega neki od njih nisu u mogućnosti u cijelosti pokriti troškove studiranja.

U zaključku analitičkog izvješća autori donose i preporuke za javne politike i aktivnosti koje bi, procjenjuju, transnacionalne, nacionalne i regionalne vlasti trebale provesti u sustavu visokog obrazovanja kako bi se odgovorilo na izazove koje pred nas stavlja COVID-19.

„Pružiti podršku visokim učilištima pri unapređivanju i prilagodbi studijskih programa online nastavi, kao i pri osiguravanju potrebne infrastrukture“, navodi se u zaključku gdje se upozorava da je potrebno donijeti i sustavna rješenja za pružanje daljnje podrške pristupu, nastavku i dovršetku obrazovanja podzastupljenim, ranjivim i marginaliziranim skupinama. Također se ističe nužnost poticanja međunarodne suradnje u visokom obrazovanju. To bi se, zaključak je analitičkog izvješća „Utjecaj COVID-19 na visoko obrazovanje: pregled novih podataka“, trebalo postići preusmjeravanjem materijalnih sredstava koja su prvotno bila namijenjena fizičkoj mobilnosti u neka nova rješenja, poput, strategije „internacionalizacije od kuće“ i kvalitetne virtualne mobilnosti.

U izvješću se navode i neke aktivnosti koje bi trebala poduzeti visoka učilišta, odnosno njihove uprave, nastavno osoblje i studentske službe.

„Treba pružiti dodatnu akademsku, psihološku i financijsku podršku ranjivim skupinama studenata kako bi se spriječio gubitak interesa i odustajanje od studija“, stoji u izvješću u kojem se upozorava i na nužnost provođenja mjera podrške za međunarodne studente kako bi im se osigurala dostupnost adekvatne akademske i psihološke podrške te jednak pristup alatima za online učenje tijekom nastave.

Napominje se da je procjena kratkoročnog i srednjoročnog utjecaja pandemije COVID-19 na visoko obrazovanje ipak nepotpuna, pogotovo se to odnosi na dugoročni učinak s obzirom da ga je teško predvidjeti jer još uvijek nije poznato koliko će uopće pandemija trajati i, ukoliko potraje, hoće li imati jednako velik utjecaj kakav je imala u 2020. godini. Autori izražavaju zabrinutost da postoji rizik da bi pandemija mogla rezultirati teškim posljedicama po visoko obrazovanje koje bi se moglo suočiti s velikim financijskim rezovima iz javnog sektora, velikim gubicima od školarina, posebno u sustavima sa značajnim brojem stranih studenata koji plaćaju naknadu za studiranje, ali i potencijalnim zatvaranjima nekih visokoškolskih ustanova. Također, iznosi se bojazan kako bi među ranjivim i ugroženim društvenim skupinama moglo doći do smanjenog pristupa visokom obrazovanju i napuštanju studija.

Tekst je prenet sa portala Lupiga.