KRIK pobedio Hrkalović na sudu: Novinari u interesu javnosti ukazivali na veze funkcionera sa kriminalcima

20. May 2025.
Dijana Hrkalović, bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova, izgubila je sudski spor koji je protiv KRIK-a pokrenula 2022. kada je novinare ove redakcije tužila zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. „Radi se o licu koja je bila državni funkcioner na visokoj funkciji, pa je dužna da pokaže veći stepen tolerancije prema informacijama i kritikama koje se na nju odnose… (Hrkalović) se u tekstovima pominje u širem kontekstu, gde su tuženi ukazali na povezanost državnih funkcionera sa kriminalnim grupama”, piše u presudi.
1652876227-Dijana-Hrkalovic-e1659351338356 (1)
Dijana Hrkalović Foto: N1

Autorka: Isidora Martać, Izvor: KRIK

Dijana Hrkalović, nekada jedna od najmoćnijih osoba u policiji, izgubila je sudski spor koji je pokrenula protiv KRIK-a pre tri godine kada je podnela tužbu u kojoj je tvrdila da su novinari prekršili pretpostavku nevinosti u tekstovima i naneli joj duševnu bol.

Hrkalović je u tužbi tvrdila da je u šest tekstova KRIK-a bez dokaza dovedena u vezu sa kriminalnim klanovima, te da su novinari objavili ove informacije sa ciljem da u javnosti stvore pogrešnu sliku o njoj zbog čega je navodno doživljavala neprijatnosti. Na sudu je otišla i korak dalje i u svom iskazu optužila KRIK da je pokušao da izvrši pritisak na sudije da je osude u postupku koji se protiv nje vodio pred Specijalnim sudom u Beogradu, pa da se čak i razbolela zbog ovih tekstova.

Novinari KRIK-a su na sudu objasnili da se deo tekstova zbog kojih je Hrkalović podnela tužbu odnosi na odranije poznate činjenice iz dva najveća slučaja organizovanog kriminala u zemlji – slučaja „Jovanjica” i postupka koji se tiče kriminalca Veljka Belivuka. Drugi deo tekstova, ispričali su, baziran je na optužnici koju je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo protiv Hrkalović zbog trgovine uticajem.

Sudija Višeg suda u Beogradu Dragana Stanojković odbacila je tužbu u decembru prošle godine, navodeći da su novinari postupali sa dužnom pažnjom, da nisu prekršili pretpostavku nevinosti niti Hrkalović povredili čast i ugled.

„Tekstovi nisu primarno usmereni na tužilju (Hrkalović) koja se u istima pominje samo u širem kontekstu, gde su tuženi ukazali na povezanost državnih funkcionera sa kriminalnim grupama, a tužilja je u vreme objavljivanja navedenih tekstova bila državni sekretar MUP-a, pa javnost ima interes i treba da bude upoznata o navedenom“, ocenila je sudija Stanojković.

„Sud je imao u vidu da se radi o licu koja je bila državni funkcioner na visokoj funkciji, pa je dužna da pokaže veći stepen tolerancije prema informacijama i kritikama koje se na nju odnose, u odnosu na pojedince čiji rad nije javan niti izložen javnom mnjenju, kao i da pokaže veći stepen tolerancije na zainteresovanost javnosti da bude informisana o njenom delovanju.”

Sudija se u presudi osvrnula i na to da su tekstove pisali istraživački novinari.

„Treba imati u vidu da je ovde reč o istraživačkom novinarstvu, cilj tekstova nije bio osmišljen da proizvede negativne posledice po tužilju, (…) da su novinari imali legitiman cilj, a pitanje je od javnog interesa“, piše u presudi.

Ovu presudu potvrdio je krajem marta Apelacioni sud u Beogradu koji je zaključio da novinari KRIK-a „nisu povredili dužnost novinarske pažnje u izveštavanju i da su predmetne informacije proverili sa dužnom pažnjom“.

Tužba Hrkalović jedna je od brojnih SLAPP tužbi koje su podnete protiv novinara KRIK-a u prethodnih nekoliko godina. Ove tužbe podneli su moćni ljudi iz vrha vlasti ili njima bliske osobe koji tako pokušavaju da zaustave novinare da istražuju njihove sumnjive poslove.

 

Ko je Dijana Hrkalović?

Dijana Hrkalović bila je jedna od moćnijih osoba u Ministarstvu unutrašnjih poslova u kome je bila sekretarka i jedna od najbližih saradnica tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića.

Iako je radila u policiji, Hrkalović je, kako su otkrili novinari i utvrdila policija, bila posredno povezana sa kriminalcima. Policija je tako u izveštaju o veštačenju telefona kriminalca Veljka Belivuka citirala njegove prepiske sa žandarmom Nenadom Vučkovićem Vučkom, koji je zapravo bio pravi vođa ove grupe – a u kojima pominju Hrkalović. Kasnije je tužilaštvo tvrdilo i da je Hrkalović štitila kriminalca Darka Eleza.

Hrkalović je u oktobru 2021. godine uhapšena. Teren za hapšenje pripreman je neko vreme najviše kroz kampanju koju su režimski mediji vodili protiv nje.

Promena odnosa vlasti prema Hrkalović dogodila se nakon što je Belivukova grupa izgubila podršku vlasti i pohapšena, ali i u sukobu koji je postojao između predsednika Aleksandra Vučića i bivšeg ministra Stefanovića.

Loša situacija u kojoj se našla Hrkalović promenila se nabolje pošto joj je advokat postao Vladimir Đukanović, uticajni član SNS-a. Ona je izašla iz pritvora, postala redovna gošća režimskih medija koja u nastupima često napada bivšeg šefa Stefanovića i najveći podržavalac predsednika Vučića.

Hrkalović je dva meseca nakon hapšenja i optužena, ali za blaže krivično delo od onog koje su režimski mediji najavljivali. Tužilaštvo se u istrazi uopšte nije bavilo vezama sa kriminalnim grupama iako je, kako je KRIK kasnije otkrio, sumnjalo da je Hrkalović deo šire kriminalne grupe koja je uključena u četiri ubistva i pet pokušaja ubistava. Osim toga, tužilaštvo poseduje i njene poruke sa „skaja”, ali na osnovu njih nije pokrenulo nikakvu istragu.

Tako je Hrkalović optužena da je naložila policiji da ne dostavi na vreme veštačenje Belivukovih telefona tužiocu koji je vodio istragu protiv njega u slučaju poznatom kao „ubistvo na šinama”, ali i da je pomogla kriminalcu Elezu. Navodno je naredila kolegi da ga stavi na mere prisluškivanja, čime je onemogućila da druga policijska odeljenja sprovedu ozbiljnu istragu protiv njega, tvrdi tužilaštvo. Osim toga, tužilaštvo je tvrdilo da je uticala na kolegu da izbriše deo prisluškivanog razgovora advokata Dragoslava Ognjanovića u kome je govorio o Hrkalović i njenim vezama sa kriminalcima.

Početkom ove godine osuđena je na godinu i četiri meseca zatvora, ali presuda nije pravosnažna.

 

Tekst je prenet sa portala KRIK.

Click