Zašto u Švedskoj plaćaju izuzetno visoke poreze i ne žale se?

30. December 2021.
Švedska ima skoro najviše poreze u svijetu. Ipak, državna Porezna agencija je jedna od institucija kojoj se u Švedskoj najviše vjeruje.
lilzidesigns-XZEKYfPI6S8-unsplash
Ilustracija. Foto: lilzidesigns / Unsplash

Piše: Adnan Čomor

Svi znaju da Šveđani plaćaju veliki porez. Švedska je zemlja koja je poznata po visokim ličnim porezima, skoro kao i po IKEA namještaju, grupi ABBA ili Zlatanu Ibrahimoviću.

Porez je riječ koja je “bolna tačka” mnogim ljudima širom svijeta, te se možda i moglo očekivati da će vladina agencija koja uzima oko trećine platnog paketa prosječnog Šveđanina biti “javni neprijatelj broj 1”.

Ali to nije tako. Zašto?

Većina ljudi u Švedskoj plaća lokalni porez, čija visina varira u zavisnosti od mjesta (grada) gdje žive.

Šveđani plaćaju između 29,08 i 35,15 posto lokalnog poreza, i dodatnih 20 posto državnog poreza za građane koji imaju viša godišnja primanja.

Osigurava visok životni standard i sigurnost

Šveđani su svjesni da visok porez njima osigurava i visok životni standard. Također, imaju jedan od najprogresivnijih poreznih sistema u svijetu – koji podrazumijeva da ljudi sa višim primanjima, plaćaju više poreza od onih s nižim primanjima. Veliki dio novca prikupljenog kroz poreze se ulaže u obrazovanje, zdravstvenu zaštitu za djecu, porodiljsko odsustvo i pomoć starijim osobama.

“Možda je porez malo visok, ali je to dobro. Vrati se”;

“Dobijete mnogo stvari, zdravstveno osiguranje, biblioteke, puteve, šta sve ne”;

“Uopće ne gledam koliko poreza plaćam, jer sistem funkcioniše dobro”, rekli su građani Švedske BBC-ju.

“Ako pogledate istraživanja, Šveđani podržavaju plaćanje visokog poreza, kako bi imali dobro finansirano državno blagostanje. Cijela ta filozofija počiva na ideji da ovo nije vrsta socijalne države u krajnjoj nuždi, nego dobro finansirani resurs koji će donijeti dobro svima u populaciji”, rekla je Ida Norberg, sociologinja za BBC.

Per Clingweld, 32-godišnjak i poslovođa u jednoj IT kompaniji u Švedskoj, kao i njegova supruga pojašnjavaju zašto vjeruju u sistem ove zemlje. Pogotovo onaj koji naplaćuje poreze.

“Imam nekoliko univerzitetskih diploma, šest godina obrazovanja, i sve je to bilo besplatno. Bez naknade. I supruga i ja smo bili na porodiljskom odsustvu, oko godinu i pol ukupno. Imamo djecu u obdaništu. To nas košta 180 dolara mjesečno”, rekao je.

Političke debate o porezu nisu izazov

“Ne morate brinuti o tome hoćete li se razboljeti, da li imate osiguranje. Djeca su nam mirnija s ovim sistemom, jer vide da smo i mi roditelji mirni. Ovo nam pruža sigurnost”, kazala je njegova supruga.

Šveđani čak misle da ljudi u drugim državama nemaju uopšte ideju da li su porezi dobri ili loši, te šta se s njima konkretno radi. Konkretno, Clingweld je dio života proveo u SAD-u i Francuskoj, gdje je sistem naplate poreza drugačiji, a povjerenje u njega – mnogo, mnogo manje.

U Švedskoj je bilo nekoliko “rezanja” poreza u proteklim decenijama, što je dodatno povećalo sigurnost državljana ove zemlja u porezni sistem. Također, sociologinja Norberg navodi da debate o porezu u Švedskoj uopće ne predstavljaju izazov, te da se radi samo o detaljima.

Stručnjaci smatraju da Švedska ima recept za uspjeh, kojeg treba iskoristiti kako bi se prevazišli novi izazovi, kao što su globalizacija i klimatske promjene.

Neke grupe ljudi će ipak biti pogođene.

“Migranti će biti naročito pogođeni u budućnosti, jer mnogi od njih neće biti dio švedskog sistema, jer im treba lična karta. A to postaje pravo teško za izvaditi. Postoje mnoge debate o tome da li ti ljude treba prihvatiti kao ‘jedne od nas’ ili ih gledati kao ‘one tamo'”, rekla je Sofi Tengsveden Deveaux, spisateljica, za BBC.

U Švedskoj generalno postoji povjerenje u sistem, te da će javni sektor uraditi dobre stvari s novcem građana dugoročno.

“Od kolijevke pa do groba”

Zanimljivo, Agencija zadužena za prikupljanje poreza ne bavi se samo tom djelatnošću. Ona je i odgovorno tijelo za registraciju stanovništva, vodi evidenciju i o mnogim važnim događajima u životu svakog Šveđanina.

Također, kada odlučite da se vjenčate, između “hoćeš li se udati za mene?” i “hoću”, postoji ne naročito romantična stvar da se prijaviš Poreskoj upravi za “istragu o preprekama za sklapanje braka” da dokažete da ispunjavate uslove, prije nego “vežete čvor”.

Dalje, ako odlučite da se preselite, morate obavijestiti Agenciju o novoj adresi, a čak i kad umrete – usluge Porezne uprave Švedske će vam biti potrebne.

Ljekar koji vas proglasi mrtvim obavještava Poreznu upravu, a vaši ožalošćeni rođaci će morati od agencije dobiti potvrdu o ‘kremaciji ili sahrani’ potrebnu za sahranu prije nego što se mogu konačno oprostiti.

Sve se to većini Šveđana čini u redu. Njihov “Veliki brat” ima dobre namjere, i oni to znaju. Ali među mnogima, popularnost Porezne uprave je i dublja od toga.

Za razliku od nekih zemalja u kojima se plaćanje poreza smatra nečim negativnim, mnogi Šveđani tolerišu – pa čak i pozdravljaju visoke poreze. I sve veći broj bi prihvatio još veće poreze da bi platio uglavnom pravedno i dobro funkcionirajuće društvo, s pristojnim javnim uslugama i univerzalnom sigurnosnom mrežom.

Porez – blago

Zapravo, švedska riječ za porez – skatt – ima drugo značenje: blago. Ne može postojati mnogo jezika u kojima riječ za porez ima tako pozitivne konotacije, navodi se na Sweden.se.

Osim općenito pozitivnog pogleda na poreze, još jedan razlog popularnosti Poreske uprave je njena pristupačnost i pristupačnost korisnicima. Mnogi poslovi se mogu obaviti elektronski, što odgovara tehnički upućenim Šveđanima. Na primjer, svoju prijavu poreza na dohodak možete podnijeti online, putem aplikacije, telefona ili čak tekstualne poruke.

Čak 5,4 miliona ljudi predalo je svoju poreznu prijavu elektronskim putem u 2015. godine. Jedna od nagrada je što ranije dobiju potencijalni povrat poreza. U 2015. godini, 3,7 miliona ljudi podijelilo je povrat novca u iznosu od više od 29 milijardi švedskih kruna (2,8 milijardi eura) i primilo ih na vrijeme da ih potroše na ukiseljene haringe i rakiju za jednu od najvažnijih tačaka švedskog kalendara, Midsummer.

Sa Poreznom upravom je takođe lako izaći na kraj jer često ne morate da preuzimate inicijativu. Kada se desi nešto što spada u njenu nadležnost, ono zna za to, a obrasci koje treba da potpišete stižu na poštu. Dakle, vaša se poreska prijava pojavljuje u vašem poštanskom sandučetu svake godine već popunjena.

A kada dobijete bebu, bolnica obavještava organe koji registruju rođenje i šalju matični broj. Tako da se možete fokusirati na važne poslove odgoja.

U pismima Porezne uprave često se navodi ime i direktan broj telefona službenika koji se bavi vašim slučajem, što dovodi do brze i lične usluge.

“Porezna uprava je uspjela prilično precizno identificirati šta je ljudima potrebno i što ih zanima”, rekla je politologinja Sanna Johannson sa Univerziteta Geteborg u članku u novinskom magazinu Fokus.

I tako agencija ostaje ona najrjeđa stvar: Voljeni sakupljač poreza. Što je jednako dobro, s obzirom na to da to ne možete izbjeći.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Click