Bio sam antivakser

8. Oktobar 2021.
Edin je iz Novog Pazara, grada na jugzapadu Srbije koji je tokom prošle godine bio jedno od žarišta širenja korona virusa. Ipak, kada su vakcine protiv COVID-19 tek postale dostupne, odlučio je da neće primiti vakcinu. Razlog: ne vjeruje zdravstvenom sistemu.
Virus Outbreak Pakistan
Foto: Beta/AP Photo/Rahmat Gul

Piše: Una Čilić

No, kasnije kada su brojevi zaraženih korona virusom ponovo počeli da rastu, a vakcinacija već ušla u ustaljeni sistem, ipak je promijenio mišljenje.

“Ono što je pokrenulo sada sve jeste da ovdje faktički nije ni bilo nuspojava. Da bi imao jedan jedini razlog. Oni koji su se vakcinisali da su ponovo oboljevali ili nešto. To je jedan od razloga zašto sam sad i pristao na vakcinu”, pojašnjava nam Edin.

Prema navodima američkog Johns Hopkins Univerziteta u Srbiji je vakcinisano 41,9 posto stanovništva.

Iako je sada dio ove statistike, Edin kaže da mu ranije nije padalo na pamet da primi vakcinu.

“Bio sam antivakser zbog nepovjerenja u zdravstveni sistem. A riješio sam da primim vakcinu iz jednog sličnog razloga, to je neko neadekvatno liječenje kod nas, što se tiče Novog Pazara”, navodi, između ostalog, Edin.

Nepovjerenje u sistem

Nedostatak povjerenja jedan je od glavnih faktora za odbijanje vakcinacije kaže profesorica socijalne psihologije sa Singidunum Univerziteta u Beogradu Jasna Milošević Đorđević. Profesorica Milošević je i autorica istraživanja koje se bave antivakserskim teorijama u vrijeme pandemije COVID-19.

“U slučaju Srbije, postoji generalno nepovjerenje u državu i političke stranke i institucije. U istraživanjima koje smo sprovodili su nam ispitanici govorili na primjer da ne veruju u SNS pa se zato ne vakcinišu, ali takođe i da ne veruju Krizni štab, medicinsko osoblje i doktore. Dakle, nepovjerenje se proteže od generalnog – do specifičnog u medicinski sistem”, navodi profesorica Milošević Đorđević.

Trenutni podaci Johns Hopkinsa navode da je stepen vakcinisanih ispod 45 posto u svim zemljama Zapadnog Balkana, i pored dostupnih vakcina. Hrvatska ima 42,2 posto vakcinisanih, Sjeverna Makedonija 35, Crna Gora 34,6, Kosovo 30,1 posto, a Bosna i Hercegovina 15,3 posto vakcinisanog stanovništa.

Za razliku od zapadnobalkanskih zemalja, skandinavske zemlje, na primjer, bilježe mnogo viši postotak. Recimo, Danska bilježi 74,6 posto vakcinisanih sa obje doze. Ova zemlja je 10. septembra ukinula sva pandemijska ograničenja i proglasila da COVID-19 više ne predstavlja kritičnu prijetnju.

Danski projekat HOPE kroz koji su autori istraživali kako se demokratske zemlje bore sa COVID-19 dok se dešava kriza izazvana sa COVID-19 navodi da povjerenje u institucije igra veliku ulogu u stepenu vakcinacije.

“Naši nalazi ukazuju na to da je visoko i stabilno povjerenje građana u njihove zdravstvene vlasti ključni faktor uspjeha Danske. Ovo povjerenje potaknulo je visoku stopu vakcinacije i uspješnu provedbu ključnih politika poput masovnog testiranja i pasoša za korona virus”, navode autori istraživanja.

Kako su u tekstu za Washington Post naveli autori istraživanja Michael Bang Petersen i Alexander Bor, u sklopu Hope projekta ispitivali su više od 400.000 osoba u Danskoj i sedam drugih zemalja. Preko 90 posto Danaca vjeruje zdravstvenim organima.

Također, u proljeće ove godine, Danska je provodila četiri miliona testova sedmično ili 75 testova na 100 stanovnika.

Doktor Branko Rihtman, mikrobiolog sa Warwick Univerziteta u Velikoj Britaniji kaže kako je iz zemalja koje imaju visok stepen vakcinisanih vidljivo da su transparentnost i pravovremena informisanost zajednički faktori.

“Odluke su donošene na osnovu preporuka struke, a stručnjaci su bili upravo ti koji su učestvovali na konferencijama za štampu i izlagali naučnu pozadinu svih odluka”, pojašnjava doktor Rihtman, koji dalje dodaje kako u zemljama sa visokim stepenom vakcinacije i nauka ima visok kredibilitet jer se zasniva na visokim standardima.

“Kad živite u zemlji gdje se akademske diplome zarađuju u par mjeseci, gdje se diplome kupuju, gdje studenti kupuju diplomske radove, gdje se u bolnice ide sa kovertama, nije ni čudo da ljudi ne vjeruju zdravstvenim organima”, kaže Rihtman.

Edin kaže da ga nije bilo strah, ali da su on kao i dobar dio starijih i omladine izražavali sumnju u zdravstveni sistem i da je bilo, kako kaže, mnogo razloga za sumnju.

“I ne samo ja, sigurno 50-60 posto ljudi u Srbiji jer ovdje su se prikrivali podaci. Pa onda je bila nabavka vakcina, nije sve bilo transparento. Svi su čekali kako će drugi reagovati na te vakcine. Jeste to možda bilo kasno, ali treba razumjeti i ovaj narod ovdje,” kaže Edin.

Prema podacima prošlogodišnjeg istraživanja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) podaci iz baze Instituta za javno zdravlje “Batut” u koju su novinari imali uvid, pokazali su da su u Srbiji od 19. marta do 1. juna prošle godine od korona virusa umrla 632 pacijenata, što je za 388 više od zvanično saopštenog broja za taj period.

No, nisu zapadnobalkanske zemlje jedine koje se suočavaju sa oklijevanjem po pitanju vakcinacije.

Desetine hiljada ljudi protestovalo je u Francuskoj zbog vladinih pravila o vakcinaciji u okviru kojih je za ulazak na brojna mjesta neophodna potvrda o vakcinaciji ili test. Ista stvar desila se i u drugim zemaljama poput Slovenije ili Rumunije gdje su demonstranti nosili transparetne sa porukama tipa “zeleni certifikat=diktatura’.

Birati vakcine

Sa druge strane, istraživanje faktora predikcije pridržavanja zvaničnih COVID-19 zdravstvenih smjernica sprovedeno u Srbiji u septembru prošle godine na kojem je radila i profesorica Milošević Đorđević navodi da većina ljudi poštuje prepreke poput nošenja maski, ali da ne žele da budu vakcinisani. Tačnije, 75 posto ispitanika poštuje preporuku nošenja maske, dok dok je po pitanju prihvatanja vakcina, taj stepen 38,8 posto.

No, u periodu kada je istraživanje sprovedeno, nije bilo dovoljno informacija o vakcinama.

“Moguće je da je javnost, ukoliko odabere koju će vakcinu uzeti, spremnija ili će biti spremnija da se vakciniše protiv korona virusa”, navode u istraživanju.

I Edin u razgovoru za Radio Slobodna Evropa ističe kako je birao koju će vakcinu da primi.

“Imam dosta drugara koji su primali one kineske, ja je ne bi primio tad, niti sam dao majci da je primi koja imam 74. godine. Sad će majka da primi ovi Fajzerovu, u nju najmanje sumnjam. Fajzerovu ili rusku.”

Kako, sa druge, strane pojašnjava doktor Rithman u Velikoj Britaniji gdje je sa dvije doze vakcinisano preko 80 posto stanovništva starijeg od 16 godina, ne postoji opcija izbora vakcine koju ćete primiti. Zna se, na osnovu naučnih dokaza i preporuka stručnog kadra koja vakcina se daje kojoj grupi, pojašnjava Rithman.

“Mislim da je čitav taj koncept da se vakcine biraju donio nemjerljivu štetu procesu vakcinacije. Prvenstveno je doveo do vakcinacionog elitizma i snobizma gdje su se određene vakcine smatrale superiornima i ljudi su onda odgađali vakcinaciju da bi se vakcinisali vakcinom za koju misle da je bolja. Običan narod jednostavno ne posjeduje znanje niti informacije na osnovu kojeg može reći “vakcina X je bolja od vakcine Y” i na osnovu toga izabrati”, kaže doktor Rithman.

Ljudi oklijevaju

Vakcinacija protiv korona virusa krenula je u decembru prošle godine. Za sada, postoji nekoliko dostupnih vakcina. Na prostoru Evropske unije odobrene su četiri, dok se u zemljama Zapadnog Balkana koriste i dvije dodatne.

Ipak, prema podacima američkog Johns Hopkins Univerziteta jedino su Ujedinjeni Arapski Emirati, Portugal i Malta prešli stopu od preko 80 posto vakcinisanog stanovništva. Imunitet krda postiže se nakon 70-80 posto vakcinisanih.

“Imunitet krda je važan zato što štiti i osobe koje ne mogu biti vakcinisane, osobe sa hroničnim bolestima, kompromitovanog imunog sistema. On nije dostignut u gotovo nijednoj zemlji svijeta. Možda jeste u pojedinim gradovima, ali na prostorima cijelih zemalja rijetko. U Srbiji i zemljama u okruženju, nizak je obuhvat vakcinacijom, iako je recimo u Srbiji dostupnost vakcina bila visoka od početka pojave vakcina,” navodi profesorica Milošević Đorđević.

Zbog čega ljudi, uprkos pozivima kriznih štabova, stručnog osoblja, uprkos novom valu i delta soju korona virusa i dalje odbijaju da se vakcinišu?

Profesorica beogradskog Singidunum Univerziteta kaže da su brojni faktori zbog kojih ljudi oklijevaju kada je u pitanju vakcinacija.

“Faktori mogu biti kontekstualni (dostupnost vakcina, zdravstveni sistem), faktori vezani za specifične vakcine i bolesti i individualni faktori (znanje, verovanje, religioznost, politička orijentacija, socijalna podrška). Brojna istraživanja su pokazala visoku povezanost između vjerovanja u teorije zavjere u vezi sa vakcinacijom, ali i verovanja u ostale teorije zavjere,” pojašnjava profesorica Milošević Đorđević uz dodatak da “koncept koji se zove zavjerenički mentalitet i koji nam ukazuje na spremnost osobe da vjeruje u bilo koju teoriju zavjere, pa tako i vakcinalne.”

Kako pojašnjava doktor Rihtman imunitet krda ne može biti postignut sve dok se većina ljudi ne vakciniše ili ne preleži virus, no obzirom da virus mutira tokom zaraze, ni preležana bolest nije garancija da će širenje virusa biti prekinuto.

“Iz borbe sa virusima kroz istoriju, znamo da je jedini način da se zaustavi virus – vakcinacija. Čak i ako vakcina nije 100 posto efikasna, a ni jedna vakcina to nije, zaustavljanje ili značajno smanjenje širenja virusa je jedini način da se tog virusa riješimo kao društvo”, kaže doktor Rihtman.

Za desetine raznih bolesti, zaraza, virusa danas postoje vakcine. Zahvaljujući njima, posljedice teških bolesti svedene su na minimum.

Recimo, prema podacima američkih Centara za prevenciju i kontrolu bolesti u slučaju morbila tri od deset oboljelih osoba suočit će se sa infekcijom uha, dijarejom, upalom pluća i encefalitisom. Sa vakcinom bolest je smanjena za 99 posto.

“Vakcine protiv poliomijelitisa, koji se danas smatra iskorijenjenom bolešću u zapadnim društvima, također nije 100 posto efikasna i na početku vakcinacije postojali su slučajevi pacijenata koji bi se zarazili čak i ako su bili vakcinisani. Kako smo onda dospjeli u situaciju gdje je ta bolest iskorijenjena? Tako sto se ogromna većina populacije vakcinisala i time zaustavila masovno širenje virusa. Kad imate 90-95 posto manje šanse da u vašoj okolini budete izloženi virusu, onda je vakcina sa 80 posto efikasnošću sasvim dovoljna da iskorijeni virus”, pojašnjava doktor Rihtman.

Redovi svaki dan

Nakon prvobitnog oklijevanja, Edin kaže da ga nije bilo ni najmanje strah da primi vakcinu.

“Nisam o tome ni razmišljao ni najmanje. Čak sam poveo i trojicu najboljih drugova. Znači ja sam uticao na njih”, priča nam Edin.

Također kaže kako su sada u Novom Pazaru masovno redovi na punktovima na kojima se primaju vakcine. Svaki dan, dodaje.

No, on i dalje smatra da se situacija u zdravstvu samo malo promijenila, ali da je i dalje ista situacija, ” i dalje su gore problemi da je to neadekvatno liječenje, da opet imaju nekih stvari koje nedostaju u zdravstvenom centru.”

“To je i razlog zašto se ovdje kod nas vakcinišu. Jer vide ko dođe ovdje kod nas teško izađe. Ako neko ima neku prateću bolest i još ga pogodi ova korona, pa ne izlazi. Ili se transportuje negdje vani ili ne izlazi”, dodaje Edin.

I iz eUprave Srbije kažu za RSE da je u Novom Pazaru došlo je do porasta broja vakcinisanih.

“U junu je vakcinisano 1.006, julu 859, avgustu 1.154, dok je u septembru bilo 3.616 građana. Ukupno gledano u Novom Pazaru gdje ima 78.756 stanovnika, do sada je dato 46.088 doza”, navode iz eUprave.

Šefadil Spahić, direktor Zavoda za javno zdravlje u Novom Pazaru također kaže kako je u septembru dat “popriličan broj doza.”

Njegovo mišljenje je da broj vakcinisanih raste zbog brojnih faktora, jedan od njih jeste i to što se radilo o nepoznanici.

“Trebalo je puno da radimo da podignemo nivo zdravstvene prosvećenosti što se tiče vakcine”, kaže Spahić, koji dodaje da su od samog početka navodili da će biti problema sa vakcinama imajući u vidu da vakcine koje su zakonom obavezne nisu imale postotak na zavidnom nivou, ali i da postoji i jak antivakcioni lobi. “U tom pogledu smo se i pripremili i održali niz edukativnih sastanaka, radili sa mladima, sa prosvjetnim radnicima, sa vjerskim zajednicama, sa nevladinim udruženjima.”

“Drugi faktor pogoršanje protiv epidemijske situacije, gdje smo imali veliki broj ljudi koji je u kratkom vremenu obolio, kada smo vidjeli da su to uglavnom bili mladi ljudi koji nisu bili vakcinisani, kada smo imali i dosta smrtnih slučajeva nevakcinisanih osoba”, dodaje Spahić.

Kada će ovo proći?

Od kada je otkriven prvi put u decembru 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu, korona virus je zarazio preko 236 miliona ljudi. Preminulo je preko 4,8 miliona. Kada će pandemija COVID-19 proći još uvijek je nepoznanica. Zdravstveni, stručni kadar kaže vakcina je jedno rješenje. Do sada je širom svijeta dato preko 3,5 milijardi doza raznih vakcina.

“Broj ljudi koji su imali ozbiljne nuspojave od vakcine je mizeran, skoro nepostojeći”, navodi doktor Rihtman uz podsjećanje na 4,8 miliona preminulih od COVID-19 i mogućnost da je stvarni broj mnogo veći.

Godinu i po dana u pandemiji COVID-19 sve je jasnije da, kako podsjeća i doktor Rihtman, virus izaziva probleme sa gotovo svakim sistemom u organizmu, uključujući i mentalne probleme ljudi koji su prebolovali COVID sa teškim simptomima.

“Sigurnost i efikasnost vakcina, u poređenju sa rizikom od COVID-a su jednostavno neupitni, sumnjati u sigurnost vakcina nakon ovolikog broja vakcinisanih i količine podataka koju imamo, je jednako sumnjati u okruglost zemaljske kugle. Vakcinišite se”, poručuje na kraju doktor Rihtman.

*Saradnja na tekstu: Amela Bajrović, Svetlana Božić Krainčanić

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Share