“Ako bi ukidanje policije rešilo problem rasizma, prva bih vratila značku”

29. June 2020.
Kako izgleda biti policajac u Americi danas? Poslednjih nedelja policija se pominje samo u kontekstu sistemskog rasizma i brutalnosti, što je u istu kategoriju stavilo i sve policajce koji su izabrali tu profesiju da bi zaista pružali pomoć i zaštitu svojoj zajednici.
7B4DC4D6-28E1-42EF-9572-A6D80F2CF2D7_w1597_n_r1_st
Policajka Nataša Haunsperger. Foto: Glas Amerike

Piše: Helena Đorđević

Nataša Haunsperger, poreklom Srpkinja iz Hrvatske, odlučila je da postane policajka nakon što je tri godine u Portlandu radila u skloništu za žene – žrtve nasilja. U policiji radi više od 14 godina i posebno se bavi slučajevima trafikinga i nasilja u porodici.

Kaže da joj se ceo svet i “etička analiza njene svrhe kao policajca” promenio u poslednjih četiri-pet nedelja, od kada su izbili protesti zbog rasizma i policijske brutalnosti posle smrti Džordža Flojda u Mineapolisu 25. maja.

“Jedno jutro se probudiš i shvatiš da jedan veliki deo stanovništva i zajednice, kojoj si do juče služio svim srcem i energijom, usvojio neki drugi narativ i priču. Probudiš se, i odjednom tvoja profesija je postala jedna od možda najomraženijih profesija u Americi”.

Kao i drugi američki gradovi, Portland ulazi u petu nedelju protesta koji su nekad mirni, a nekad nasilni. Nataša kaže da je nju i njene kolege šokirala reakcija javnosti.

“To izražavanje što bi u Americi rekli prave, organske mržnje prema policiji. I ne samo mržnje, nego namere i rešenosti da se povrede naši životi do te mere da ja to nikada nisam videla u Americi”.

Policija je, prema njenim rečima, verbalno i fizički napadana, ponekad gađana ekplozivnim napravama domaće izrade, a pojedini demonstranti su čak dolazili pred kuće policajaca ili ih zvali telefonom. Policija u Portlandu je sada uklonila bedževe sa imenima policajaca sa uniformi da bi zaštitila njihovu privatnost.

“Mnoge organizacije, delovi društva počeli da se distanicraju od ikakve saradnje sa policijom, jer je došlo do te mere da nije bezbedno, optimalno i politički pravilno da imate bilo kakve kontakte sa policijom, jer policija, danas u Americi znači rasizam – nažalost”.

Policajka srpskog porekla kaže da su posle smrti Džordža Flojda u Mineapolisu 25. maja svi policajci počeli da se doživljavaju kao jedna grupa iako su razlike između jedinica prema njenim rečima – ogromne.

“U Americi nema kao kod nas u Srbiji jedna policija, nije državna policija, nego imate federalnu policiju, a svaki grad, svaki zaseok i okrug ima svoju policiju tako da je dosta fragmentirano, pa se ne može reći da je isti standard treninga, pristupa, obrazovanja i standard odnosa”.

Haunsperger tvrdi da je policija u Portlandu poslednjih godina dostigla visoki nivo profesionalizma. Uspostavljena je velika integracija sa zajednicom, sistem nadzora i interne kontrole i saradnja sa grupama građana koje imaju uvid u rad policije i daju svoje mišljenje.

“U poslednjih sedam godina imali smo par slučaja da nismo odreagovali kako treba u slučaju nekoliko mentalno obolelih osoba, tako da je federalni Sekretarijat za pravosuđe došao u Portland i stavljeni smo pod nadzor na sedam, osam godina. Mi smo fundamentalno promenili trening, interna pravila i kodeks ponašanja. Imamo integraciju određenih grupa građana, koje daju savete šefu policije. Mislim da smo, bar prema mom iskustvu, dostigli nivo idealne integracije da je policija društvo i društvo policija – prema rečima ser Roberta Pila, koji je osnovao Londonsku policiju i smatra se ocem moderne policije. Od 1980-ih policija u Portlandu ima filozofiju da mora da služi narodu, prihvati kritiku i prilagodi se potrebama zajednice”.

Ipak, priznaje da postoji i drugačije viđenje .

“Verujem da ima grupa i organizacija čak i u Portlandu, koje veruju da mi imamo problem rasizma i ja moram da poštujem njihova mišljenja i iskustvo, jer je to njihovo iskustvo. Ne mogu da kažem da nikada u istoriji Portlanda nije bilo policajca koji je imao neke rasističke predrasude, bio bezobrazan ili ‘rastegao’ zakon da bi obavio hapšenje”.

Tekst je prenet sa portala Glas Amerike.

Click