Čemu te sankcije protiv Rusije?

20. February 2020.
Nemačko-ruski odnosi se menjaju – nabolje. Iza toga stoje poslovni interesi i to ne samo na području energetike. Mnoge nemačke firme bi volele kada bi sankcije EU protiv Rusije bile što pre ukinute.
rusi sankcije
Severni tok 2 je na udaru američkih sankcija / picture-alliance/dpa/J. Büttner

„Ruski majstori“ – tako Nemačko-ruska komora za spoljnu trgovinu (DIHK) na svojoj internet-prezentaciji naziva istorijat aktivnosti nemačkih preduzeća u Rusiji.

Jedno od tih preduzeća je Feniks kontakt, specijalizovana za elektrotehniku. Proizvodi se staraju o tome da industrijske mašine tačno u milisekundu dobijaju potrebnu količinu struje i podataka. To preduzeće je osnovano 1923. i sedište mu je u Blombergu u Severnoj Rajni-Vestfaliji – danas svaka peta električna spojnica na svetu potiče od te firme.

Godine 2017, Feniks kontakt je otvorio prvi proizvodni pogon u Rusiji. Ne zato što se nadao da će profitirati recimo od nižih plata, već zato što je, kako je rekao direktor Frank Štirenberg, „Rusija naše najveće evropsko tržište van Nemačke“.

„Politički uslovi nisu takvi da naše mušterije mogu računati na siguran dugoročan uvoz proizvoda, i zato smo hteli da što širu paletu naših proizvoda proizvodimo u Rusiji“, dodao je on.

Duga lista zabrana

Od pre šest godina, na snazi su sankcije EU protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i aneksije Krima. One se stalno produžuju, trenutno važenje im je do jula ove godine. Lista zabrana kada je reč o uvozu i izvozu je duga.

U Rusiji trenutno radi oko 4.000 nemačkih preduzeća, rekao je ministar privrede Peter Altmajer na konferenciji DIHK o Rusiji. Ima i drugih preduzeća koja bi bila spremna da investiraju u Rusiji. Dijalog dve zemlje bi trebalo nastaviti, poručio je ministar – i pored toga što sankcije nisu ublažene.

U anketi sprovedenoj među članovima DIHK, njih 93 odsto se izjasnilo za ukidanje sankcija. Polovina njih bi odmah ukinulo sankcije, a druga polovina bi ukidanje povezala sa ispunjavanjem odredbi Sporazuma iz Minska.

Sam Altmajer na konferenciji o Rusiji nije govorio o sankcijama. On je rekao samo da žali zbog dodatnih sankcija SAD usmerenih protiv gradnje nemačko-ruskog gasovoda Severni tok 2. Gasovod je, kako je rekao, važan zato što će Nemačkoj zbog odustajanja od nuklearne energije i termoelektrana biti potrebo više gasa nego danas.

Energetska politika postaje važnija

U energente spada i vodonik, a njegova proizvodnja je moguća i obnovljivim izvorima energije i gasom. Na tome već radi i Gazprom. Vodonik bi takođe mogao da bude transportovan gasovodom Severni tok. „Vidim tu velike potencijale za našu buduću saradnju“, rekao je Altmajer koji je najavio formiranje nemačko-ruske radne grupe za energetsku politiku.

On je o tome u Berlinu razgovarao i sa ranijim ruskim ministrom privrede Maksimom Oreškinom, koji je sada ekonomski savetnik predsednika Vladimira Putina. On je pre toga razgovarao sa kancelarkom Angelom Merkel, ali o tome nije ništa hteo da kaže.

Govorio je o tome kakav napredak je postigla ruska privreda, da inflacija iznosi dva procenta i da država čini mnogo da postane atraktivnija za investitore.

Prema Oreškinovim rečima, fokus je na smanjivanju birokratije i u digitalnoj privredi. On se pohvalio time što je internet, kako kaže, u Moskvi i mnogim drugim ruskim regionima brži nego u Nemačkoj.

Tekst je prenet sa portala Deutsche Welle.

Click