Korona virus i najčešća pitanja: Sve što ste hteli da znate o Kovidu-19

23. June 2020.
Korona virusom zaraženo je više od devet miliona ljudi širom sveta, broj preminulih premašio je 471.000, a Kovid-19 stigao je u gotovo sve kutke planete.
Virus Outbreak Arizona
Foto: Beta/AP Photo/Matt York

Iako je širenje virusa među zemljama Evrope u fazi opadanja, daleko da je sve gotovo – naučnici i dalje savetuju oprez i upozoravaju na mogućnost drugog talasa.

Ukoliko vas nešto muči tu su stručnjaci koji odgovaraju odgovaraju na najčešća pitanja čitalaca.

  • Šta je virus korona? Ketlin iz Lidsa Najčešća pitanja

    Virus korona je zarazna bolest otkrivena u Kini u decembru 2019. Tačniji naziv je Kovid-19.

    Postoje stotine tipova virusa korona – većina kruži među životinjama – svinjama, kamilama, slepim miševima i mačkama, između ostalih. Ali samo retki, poput Kovida-19, mogu da zaraze ljude.

    Neki tipovi virusa korona izazivaju blago do umereno oboljevanje, poput obične prehlade. Kovid-19 je među onim tipovima koji mogu da dovedu do mnogo ozbiljnijih bolesti, kao što je upala pluća.

    Većina inficiranih će imati samo blage simptome – na primer, temperaturu, bolove u udovima i kašalj – i oporaviće se bez specijalnog lečenja.

    Glavni simptomi virusa korona: visoka temperatura, kašalj, teškoće pri disanju.

    Stariji, međutim, i ljudi koji pate od hroničnih oboljenja poput srčanih bolesti, dijabetesa ili raka su u većoj opasnosti i mogu imati ozbiljnije probleme.

  • Da li ćete biti imuni ako preležite virus korona? Denis Mičel iz Bičestera Najčešća pitanja

    Kada se ljudi oporave od infekcije, njihovo telo zadržava sećanje na način kako da se bori protiv zaraze ukoliko do nje ponovo dođe.

    Ovaj imunitet nije uvek dugovečan, niti je potpuno efikasan, i vremenom može da opadne.

    Smatra se da ćete, ukoliko ste se oporavili od zaraze virusom korona, steći imunitet. Još uvek nije poznato koliko će taj imunitet trajati posle zaraze.

  • Koliko traje inkubacija za virus korona? Gilijan Gibs

    U proseku će proći pet dana do pojave simptoma, smatraju naučnici, ali neki će osetiti simptome mnogo ranije ili čak mnogo kasnije.

    Svetska zdravstvena organizacija (SZO) savetuje da se inkubacija posmatra 14 dana. Međutim, neki istraživači kažu da može da traje i 24 dana.

    Veoma je važno znati i razumeti period inkubacije. Taj period omogućava lekarima i zdravstvenim zvaničnicima da uvedu efikasnije načine za kontrolu širenja virusa.

  • Da li je virus korona više zarazan od gripa? Meri Ficpatrik Iz Sidneja

    Oba virusa su izuzetno zarazna.

    U proseku, smatra se da inficirani virusom korona zaraze dvoje do troje drugih, dok oni zaraženi gripom prenesu virus jednoj osobi.

    Postoje jednostavni koraci koje treba da preduzmete da biste sprečili širenje gripa i virusa korona.

    • Često perite ruke vodom i sapunom
    • Izbegavajte da dodirujete lice sem ako vam ruke nisu čiste
    • Kašljite i kijajte u maramicu koju ćete potom baciti u kantu za smeće
  • Koliko traje bolest? Nita iz Mejdstona

    Za četvoro od petoro ljudi će Kovid-19 biti samo blago oboljenje, skoro poput gripa.

    Među simptomima su temperatura i suvi kašalj. Možda ćete se osećati loše nekoliko dana, ali bi trebalo da budete dobro oko nedelju dana posle pojave prvih simptoma.

    Ako se virus proširi na pluća, može da izazove teškoće pri disanju i zapaljenje pluća. Jednom od sedmoro obolelih će možda biti potrebno bolničko lečenje.

 

Moje zdravstveno stanje

  • Koliko je virus korona opasan za ljude koji boluju od astme? Lesli-En iz Folkirka

    Britansko Udruženje astmatičara savetuje da nastavite da koristite prepisanu terapiju inhalatorom. Time će se smanjiti rizik astmatičnog napada koji može da izazove bilo koji respiratorni virus, među kojima je i virus korona.

    Nosite inhalator uvek sa sobom, u slučaju da osetite simptome astme. Ako vam se simptomi astme pogoršaju, postoji rizik da ste se zarazili virusom korona.

  • Da li su ljudi sa posebnim potrebama ali bez drugih zdravstvenih problema u većoj opasnosti od virusa korona? Ebigejl Ajrlend iz Stokporta

    Virus korona može da bude mnogo opasniji za starije ljude i one sa već postojećim zdravstvenim problemima, poput srčanih i plućnih bolesti ili dijabetesa.

    Nema dokaza da je veći rizik za ljude sa posebnim potrebama koji nemaju drugih zdravstvenih problema i koji, na primer, nemaju respiratornih problema.

  • Hoće li ljudi koji su preležali upalu pluća imati blaže simptome virusa korona? Mardž iz Montreala, Kanada

    Kovid-19 može, u manjem broju slučajeva, dovesti do upale pluća, najčešće kod ljudi koji su i pre patili od problema sa plućima.

    Ali pošto se radi o novom virusu, niko neće biti imun na njega, bez obzira da li je prethodno preležao upalu pluća ili bilo koji drugi oblik virusa korona, poput Sarsa.

 

Zaštita sebe i drugih

  • Zašto su vlasti širom sveta preduzele tako ekstremne mere u borbi protiv virusa korona kada se čini da je grip smrtonosniji?

    Stavljanje gradova pod karantin i ukazivanje stanovništvu da ostane kod kuće možda deluje kao ekstremna mera, ali joj je alternativa da se virus bez ograničenja širi.

    Ne postoji vakcina za ovaj novi virus, kao što postoji za grip, što znači da su stariji i ljudi sa već postojećim zdravstvenim problemima veoma ranjivi.

  • Treba li da nosim masku da zaštitim sebe i druge od virusa?

    Vlade širom sveta neprestano razmatraju nove mere u vezi sa nošenjem maski – ali SZO trenutno preporučuje da ih ljudi nose ukoliko imaju simptome virusa korona (uporna visoka temperatura, kašalj ili kijanje), ili ako brinu o nekom ko je zaražen ili se sumnja da je zaražen Kovidom-19.

    Maske mogu da pomognu da se vi i drugi zaštitite od infekcije, ali samo ako se pravilno koriste i zajedno sa drugim merama, poput temeljnog pranja ruku, i što manje vremena provedenog van kuće.

    Razmatranje preporučivanja nošenja maski se razlikuje. Neke zemlje žele da budu sigurne da neće ostati bez dovoljno količina za zdravstvene radnike, dok druge brinu da će nošenje masaka ljudima pružiti lažni osećaj sigurnosti. Takođe, češće ćete dodirivati lice ukoliko nosite masku.

    Pratite redovno mere koje su obavezne u zemlji u kojoj živite, jer je u nekim zemljama i regionima, poput delova Argentine, Kine, Italije i Maroka, obavezno nošenje maski ako izlazite na ulicu.

  • Šta treba da radim ukoliko živim sa nekim ko je u samoizolaciji?

    Ako živite sa nekim ko je u samoizolaciji, treba da svedete kontakte na minimum i, ako je moguće, ne boravite u istoj prostoriji.

    Osoba koja je u samoizolaciji treba da boravi u dobro provetrenoj prostoriji sa prozorima koji mogu da se otvore, i da ne bude u blizini drugih osoba sa kojima živi.

 

Moja porodica i ja

  • U petom sam mesecu trudnoće i želim da znam da li postoji rizik po bebu ako se zarazim?

    Naučnici istražuju uticaj Kovida-19 na trudnice, ali su podaci još uvek ograničeni.

    Nije poznato da li trudnica zaražena virusom može da ga prenese na fetus ili bebu tokom trudnoće ili porođaja, ali do sada virus nije pronađen u uzorcima amniotske tečnosti ili majčinom mleku.

    Još uvek nema dokaza da su trudnice pod većim rizikom ozbiljnije bolesti nego ostali. Međutim, zbog promena u njihovom telu i imunom sistemu, trudnice mogu da imaju ozbiljnije probleme kod nekih respiratornih infekcija.

  • Dojim petomesečnu bebu – šta ako se zarazim virusom korona?

    Majke prenose zaštitu od infekcije bebama preko mleka.

    Ako vaše telo proizvodi anti-tela kojima se bori protiv infekcije, ona će se preneti dojenjem.

    Majke koje doje treba da slede iste savete za umanjenje rizika kao i svi ostali – prekrijte usta kada kijate i kašljete, odmah bacite iskorišćene maramice i često perite ruke, te izbegavajte da dodirujete oči, nos i usta ako niste oprali ruke.

  • Koliki je rizik za decu?

    Deca su, čini se, relativno otporna na virus, prema podacima iz Kine i drugih zemalja.

    Moguće je da je razlog to što su u stanju da odbace infekciju ili nemaju simptome, ili samo blage simptome kao kod prehlade.

    Međutim, deca koja pate od problema sa plućima, poput astme, moraju da budu pažljivija.

Da li deksametazon pomaže i kako?

Ovaj lek deluje tako što prigušuje imuni sistem tela.

Infekcija korona virusom stvara upalu, pa telo pokušava da se bori.

Ali imuni sistem se ponekad preoptereti i takva reakcija često može da bude fatalna. Peakcija koja treba da napadne infekciju počne da napada ćelije koje samo telo proizvodi.

Deksametazon smiruje ovaj efekat.

Međutim, ovaj lek može da se koristi samo za pacijente koji su u bolnici i priključeni su na kiseonik ili respiratore – pacijenti sa teškom kliničkom slikom.

Lek ne deluje na ljude sa blažim simptomima, pošto prigušivanje imunog sistema u tom stanju ne bi bilo od pomoći.

Da li je bezbedno nekome napraviti tortu za rođendan i poslati mu na kućnu adresu?

Nije lako ne viđati prijatelje ili porodicu, naročito ne kada su neke posebne prilike u pitanju.

Mnogi tada poklonima žele da pruže pažnju voljenim osobama… Na primer, tortom. Ali da li je to bezbedno?

Ne postoje dokazi da se Kovid-19 može prenositi preko hrane, dok kuvanje na visokim temperaturama ubija virus.

Ipak, evo nekoliko bezbednosnih saveta:

Ukoliko nemate simptome virusa, proverite da li ste temeljno oprali ruke vodom i sapunom pre nego što počnete da spremate hranu.

Ukoliko imate simptome – ili ste bili u kontaktu sa osobom koja ih ima – onda verovatno nije dobra ideja da nekome spremate tortu.

Zašto? Zato što se korona virus širi putem malih kapljica koje izbacujemo kašljanjem ili kijanjem.

Te kapljice mogu da izazovu infekciju ukoliko ih neko udahne ili dodirne površinu na koju su one sletele.

Iako su male šanse da se zarazite virusom korona preko hrane, ona ipak postoji.

Na primer, kutija od torte je verovatno veći rizik od same torte, obavezno je očistite ukoliko dobijete takav poklon.

A ukoliko sami nosite nekome tortu obavezno budite udaljeni najmanje dva metra od svih, pa i od voljenih osoba.

Mnogi prolaznici na ulicama maze ulične pse i mačke. Da li korona virus može da se zadrži na krznu i zarazi druge ljude koji pomaze životinje?

Bez obzira na rizik od korona virusa, trebalo bi uvek da perete ruke pošto pomazite životinje.

I dok je poznato da je Kovid-19 prešao sa životinja na ljude, još nije poznato kako se prenosi i nisu zabeleženi slučajevi kada su se ljudi zarazili preko kućnih ljubimaca.

Iz Svetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) ističu da nema dokaza da su ljubimci zaslužni za širenje virusa. Ipak, sprovode se dalja testiranja kako bi se otkrilo da li i kako virus utiče na životinje.

Iz OIE takođe ističu da bi ljudi koji su bolesni ili uzimaju terapiju za lečenje od korona virusa trebalo da izbegavaju kontakt sa psima i da bi neko drugi trebalo da se stara o njihovim životinjama.

Ukoliko neko razvije simptome korona virusa, koje korake bi trudna osoba trebalo da preuzme?

Ukoliko neko u kući pokaže simptome korona virusa, preporučuje se da osetljive grupe, poput trudnica i onih starijih od 65 godina, provedu 14 dana u izolaciji kod prijatelja ili druge rodbine.

Ukoliko to nije moguće, držite se podalje od osoba sa simptomom što je moguće više. Još ne postoje dokazi da su trudnice (i njihove bebe) pod većim rizikom da obole od korona virusa, ali zvaničnici zasad preporučuju dodatni oprez.

Može li korona virus da se prenese polnim putem?

Prema dosadašnjim saznanjima o prenosu infekcije, nije uočeno da se virus prenosi polnim putem, ali pošto seksualni odnosi podrazumevaju prisni kontakt, poljubac i dodir, to jesu načini prenošenja ovog virusa, navodi Unicef.

Ukoliko neko ima simptome ili sumnju, neophodno je da se izoluje i izbegava bliski kontakt.

U vreme pandemije posebno treba izbegavati seksualne odnose sa nepoznatim osobama.

Ne osećam ni ukus ni miris već sedam dana. Da li je to simptom?

Stručnjaci za uho, grlo i nos u Velikoj Britaniji su, takođe, primetili da se ljudi sve češće žale na gubitak čula mirisa.

I sve više ljudi na društvenim mrežama prijavljuje izgubljeni miris i ukus. Kod nekih od njih je utvrđeno da imaju korona virus.

Za sada nema dokaza da su ovi simptomi povezani, mada je poznato da i tokom obične prehlade ljudi često ne osećaju mirise i ukuse.

Kako se ljudi oporave?

Naša tela su stalno izložena mikrobima, bakterijama i virusima svakog dana i mi možemo da se izborimo sa njima.

Ako dobijemo nešto poput virusa gripa, obično smo im i ranije bili izloženi pa se telo seća virusa i zna kako da se bori sa tim.

Korona virus je nov i niko nema još nije postao imun na njega. Ali to ne znači da se od toga ne možete oporaviti.

Dosad se od ovog virusa potpuno oporavilo više od 1,9 miliona ljudi.

Kada se neko zarazi organizam se sam bori protiv virusa.

Ipak, ako ste stariji ili patite od hroničnih oboljenja – mogli biste da imate i ozbiljnije komplikacije. Većina će se oporaviti bez posebne lekarske pomoći.

Šta je društvena distanca?

Pod tim se podrazumeva izbegavanje kontakata sa drugim ljudima. Smatra se da to može pomoći kako bi se sprečilo širenje korona virusa.

Zato nadležni savetuju da se radi od kuće, manje koristi javni prevoz i odlože sva putovanja koja nisu neophodna.

Preporuka je da se odlože i viđanja sa prijateljima i izlasci u kafiće i restorane.

U Srbiji je uvedeno o vanredno stanje i policijski čas – osobama starijim od 65 godina je privremeno zabranjeno da izlaze iz kuće, a ta važi i za sve ostale od osam uveče do pet ujutro.

Kojim izvorima informacija mogu da verujem?

Na sajtu Svetske zdravstvene organizacije postoji mnoštvo informacija o korona virusu i taj sadržaj nije namenjen samo naučnicima i doktorima.

U stvari, tu su srušeni brojni mitovi i opovrgnute lažne vesti, koje se pojavljuju na internetu.

A mnogo je takvih – posebno na društvenim mrežama, zato je važno pogledati odakle neka vest dolazi i mogu li da verujem tom izvoru.

Pouzdani su SZO, kao i zvanični izvori nadležnih.

Naravno, sve što vas zanima o korona virusu možete pročitati i na sajtu BBC na srpskom.

Koliko virusi opstaju na stolovima ili kvakama?

Poput ostalih respiratornih infekcija kao što je grip i Kovid19 se širi u kapljicama koje izlaze iz nosa ili usta zaraženih.

Kada se jednom nakašljete stvori se i do 3.000 kapljica. One padaju na druge ljude, ali i na odeću i okolne površine, a neke koje su vrlo sićušne ostaju u vazduhu.

Postoje dokazi da se virus duže zadržava na fekalnim materijama, tako da oni koji ne peru temeljno ruke posle toaleta mogu da zaraze sve što dotaknu.

Neka istraživanja pokazuju da drugi korona virus, poput Sarsa i Mersa, preživljavaju na metalu, staklu i plastici i do devet dana, ako se te površine ne dezinfikuju kako treba.

Neki opstanu i do 28 dana na niskim temperaturama.

Novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Nju Ingland džurnal ov medicin pokazuje da virusi mogu da prežive u vazduhu i do tri sata posle kašljanja.

Kapljice veličine 1-5 mikrometara, što je 30 puta manje od širine ljudske dlake – mogu lebdeti u mirnom vazduhu i do nekoliko sati.

To se odnosi na vazduh u neprovetrenim uslovima, dok čestice aerosoli brže dospevaju na čvrste površine u vazduhu koji se kreće.

Studija je otkrila da korona virus duže opstaje na kartonu – i do 24 sata – i do dva ili tri dana na pastici i nerđajućem čeliku.

To upućuje da bi virus mogao da traje duže na kvakama, plastičnim i radnim površinama od laminata, kao i sotalim čvrstim površinama

Naučnici su utvrdili da bakarne površine ubiju viruse za oko četiri sata.

Postoje i brži načini za uklanjanje virusa – u roku od minuta nestaju ako površine očistite 70-procentnim alkoholom ili poluprocentnim hidrogenom.

Na višim temperaturama i vlažnim mestima životni vek korona virusa može biti kraći.

Šta je bolje– tečni gel ili običan sapun?

Mikrobiolog Ron Katler sproveo je istraživanje koliko i šta od sredstava za dezinfekciju treba koristiti.

Istraživanje je pokazalo da nije toliko bitno šta koristite, nego način na koji ga koristite.

Iako antibakterijski gelovi i pene imaju posebne hemikalije i pomažu u ubijanju bakterija, način na koji perete ruke, trljanje šake o šaku je najbolji način da ih se otarasite.

Najobičniji tvrdi sapun i voda mogu nadmašiti skupe proizvode po učinku, sve dok pravilno perete ruke.

Alkohol, ali ne vodka

Preporuke su da uz temeljno pranje ruku sapunom i vodom koristite i gel za dezinfekciju kako bi sprečili širenje virusa.

Gelovi na bazi alkohola obično sadrže i emolijense, sredstva za omekšavanje, koji su nežniji prema koži i koji sadrže minimum 60 do 70 odsto alkohola.

Profesorka Sali Blumfild iz Londonske škole higijene i tropske medicine kaže da ne veruje da ne možete da napravite efikasno sredstvo za čišćenje ruku, ukoliko koristite alkohol s procentom manjim od 60 odsto.

„Vodka sadrži samo 40 odsto alkohola i nije efikasna za čišćenje ruku”, kaže Blumfild.

Dovoljna je jedna kap

Direktorka Apoteka Beograd Jasminka Bjeletić kaže za BBC na srpskom da apoteke sukcesivno prodaju i dobijaju sredstva za zaštitu.

Redovno dobijaju dezinfekcione sprejeve od 100 mililitara i prave gelove i kreme.

„Dovoljna je jedna kap da se uzme kako bi se ruke dezinfikovale”, napominje Bjeletić.

Apeluje na građane da nastave da se štite, ali ističe da nema mesta za paniku.

Šta predstavlja samoizolacija?

To znači da ostanete kod kuće 14 ili 28 dana i ne idete na posao, u školu ili druga javna mesta, kao i da izbegavate javni prevoz i taksi.

Trebalo bi da smanjite i kontakte sa ukućanima.

Ako su vam potrebne namirnice ili lekovi, naručite dostavu, ali samo do ulaznih vrata, jer ne bi trebalo da primate posete.

Trebalo bi da se klonite kućnih ljubimaca – ili ako nije moguće, da perete ruke pre i posle dodirivanja životinja.

Koliko je korona virus opasan za ljude sa astmom?

Respiratorne infekcije, poput one koju izaziva korona virus, mogu biti okidači za astmu.

Stručnjaci upozoravaju one koji su zabrinuti zbog virusa – da prvenstveno prate uputstva za lečenje astme.

To znači da se preventivno inhaliraju koliko im je lekar prepisao. Tako se smanjuje rizik da virusi, poput korone, pokrenu astmu.

Možete li se zaraziti ako jedete hranu koju je pripremao neko ko ima virus?

Evropska Agencija za bezbednost hrane je objavila da trenutno nema dokaza da je hrana izvor ili put prenosa virusa, te iz tog razloga nije uključena u odgovor na epidemiju izazvanu virusom.

Ipak, neko ko je zaražen može preneti virus ako hranu sprema nehigijenski. Zato se svima savetuje da peru ruke i pre jela i pre priprema hrane, kako bi se zaustavilo širenje zaraze.

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) saopštio je da su životinje u Kini najverovatnije početni izvor infekcije, a da se virus prenosi sa osobe na osobu kapljično, putem kijanja, kašljanja ili izdaha.

Šta možete da uradite kada je reč o prevenciji?

Standardne preporuke koje mogu da spreče infekciju podrazumevaju:

  • Pranje ruku
  • Kada kašljete i kijate, stavite ruku na usta
  • Jaja i meso dobro skuvajte pre jela

Izbegavajte kontakt sa bilo kim ko ima respiratorne probleme, poput kašljanja i kijanja.

Kako da očistim mobilni telefon?

Većina proizvođača telefona upozorava da aparat ne treba čistiti alkoholom, vlažnim maramicama i antibakterijskim gelom, jer se tako može oštetiti zaštitni sloj ekrana.

Uništavanjem tog sloja, bakterije duže ostaju na uređaju.

Moderni telefoni su najčešće otporni na vodu, tako da možete da očistite vaš telefon običnim sapunom i vodom, i papirnim ubrusom. Proverite da li je telefon vodootporan pre nego što počnete.

Koliko je virus opasan po decu?

Prema podacima iz Kine, izgleda da korona virus nije previše opasan za decu.

Moguće je da je razlog što oni brzo preleže infekciju i simptomi se ispoljavaju u blažem obliku.

Međutim, deca koja imaju respiratorne probleme, poput astme, moraju da se da čuvaju.

Kod većine dece ova infekcija će se ispoljiti kao obična respiratorna infekcija i nema razloga za brigu.

U Iranu i Italiji škole su zatvorene kako bi se sprečilo širenje virusa.

Da li se virus prenosi na novčanicama i kovanicama?

Kineska vlada je objavila da gotov novac koji stiže u banku mora da bude sterilisan pre nego što se pusti u promet, kako bi se sprečilo širenje zaraze.

Korišćenje beskontaktnih kartica može da smanji rizik u odnosu na plaćanje gotovinom. Ali virusi i bakterije opstaju i na karticama.

Najbolje je da perete ruke posle korišćenja kartica, kovanica i novčanica.

Da li se stiče imunitet posle oboljevanja?

Rano je potvrditi. Virus je prvi put zabeležen krajem decembra, ali ranija iskustva sa virusnim epidemijama su pokazala da se stvaraju antitela koja vas ubuduće štite.

Kada se oboleli izbore sa infekcijom, telo pamti kako da se ponovo bori s njom ukoliko se vrati. Međutim, ovaj imunitet nije uvek dugotrajan ili potpuno efikasan i može se vremenom smanjivati.

Nije poznato koliko imunitet može da traje posle zaraze.

Sars i drugi poznati virusi se nisu ponovo javljali.

Neki mediji su izveštavali o oporavku nekih pacijenata od Kovida 19 koji su po izlasku iz bolnice ponovo bili pozitivni na taj virus, ali nije potvrđena verodstojnost tih navoda.

Najvažnije je da nisu ponovo oboleli.

Koje su razlike između korona virusa i gripa?

Korona virus i grip imaju mnogo sličnih simptoma, čime je otežano dijagnostikovanje bez testiranja. Glavni simptomi korona virusa su groznica i kašalj.

Grip često ima i druge simptome, poput slabosti u mišićima i upale grla, dok ljudi koji imaju korona virus mogu da osećaju nedostatak daha.

Svako ko sumnja da je možda zaražen korona virusom, zbog bliskog kontakta sa drugom inficiranom osobom ili putovanja u područje u kome virus postoji, treba da poseti lekara.

Moguće je i da je bio izložen većoj početnoj dozi virusa, što znači da je razvio teže simptome. Ali, treba zapamtiti da i od sezonskog gripa umiru mladi i stari.

Koliki je period inkubacije?

Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da je period inkubacije – odnosno vreme od ulaska virusa u telo, do pojave prvih simptoma -do 14 dana.

U proseku se simptomi pojave za pet dana, ali nekad traje i duže – neki istraživači navode i period od 24 dana.

Važno je da se zna koliki je period inkubacije, jer tako lekari i nadležne službe mogu efikasnije da kontrolišu širenje zaraze.

Da li su ljudi koji su se izborili s virusom potpuno zdravi?

Da. Mnogi od zaraženih će imati samo blage simptome, a očekivano je da se većina potpuno izleči i oporavi.

Međutim, postoji poseban rizik za ljude sa ranijim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa, kancera ili slabog imunog sistema.

Jedan naučnik iz kineske Nacionalne zdravstvene komisije rekao je da oporavak od blagih simptoma korona virusa traje nedelju dana.

Može li se bolest sprečiti vakcinacijom?

U ovom trenutku ne postoji vakcina protiv ovog tipa korona virusa, ali naučnici rade na tome.

Ovo je nova bolest koja ranije nije postojala, što znači da o njoj doktori moraju još da uče.

Ipak, ima i izuzetaka, poput norovirusa – stomačne bakterije – koja izvan tela može da preživi mesecima.

Kada je reč o korona virusu, činjenica je da je potreban kontakt sa drugom osobom da bi se virus proširio.

Zašto se takvi virusi najviše šire iz Kine?

Zbog velikog broja ljudi koji žive relativno blizu životinja.

Korona virus je verovatno životinjskog porekla, a sumnja se da bi zmije mogle da budu glavni izvor zaraze.

Sars – drugi korona virus koji je potekao iz Kine – potekao je od slepih miševa i cibetke, sisara koji fizički liči na mačke.

Istraga o širenju nove infekcije je dovela do pijace na kojoj se prodaju žive životinje – pilići, slepi miševi i zmije.

Zapravo, postoji veoma malo informacija o „stepenu rasta” epidemije.

Jedno od veliki pitanja na koja nemamo odgovor je koliko se brzo širi od osobe do osobe.

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Click