Darivanje krvi u doba korone: Apeli i pozivi osiguravaju zalihe

3. May 2021.
Kako navode sagovornice Al Jazeere iz Srbije, Hrvatske i BiH, ne manjka dobrih ljudi koji će podijeliti dio sebe kako bi spasili sugrađanku ili sugrađanina.
nguy-n-hi-p-sTTeaN4wwrU-unsplash
Ilustracija. Foto: Nguyễn Hiệp / Unsplash

Piše: Ibrahim Sofić

Posljednjih godinu i nešto više dana države regije su u gotovo stalnom apelu na darivanje krvi jer je pandemija korona virusa, kako u svijetu tako i na Balkanu, poremetila živote tokove i spriječila mnoge akcije prikupljanja krvi.

Kako navode sagovornice Al Jazeere iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ne manjka dobrih ljudi koji će podijeliti dio sebe kako bi spasili sugrađanku ili sugrađanina, ali zalihe prevashodno osiguravaju stalni apeli i pozivi dosadašnjim darivateljima.

Srbija: Prioritetni za vakcinisanje

Milica Jovičić sa Instituta za transfuziju krvi Srbije ističe kako su zalihe krvi u ovoj državi skoro uvijek na minimumu otkako je zavladala epidemija COVID-a 19.

„Tokom čitavog perioda od kako je proglašena pandemija COVID-a 19, odziv davalaca krvi je značajno smanjen i praktično se čitava transfuziološka služba nalazi u nekoj vrsti kontinuiranog apela i poziva davaocima svih krvnih grupa da svakodnevno daju krv“, navodi naša sagovornica iz Beograda.

„Rezerve krvi su stalno na minimumu i samo zahvaljujući velikim naporima svih zaposlenih u lancu od prikupljanja krvi do izdavanja komponenanta krvi, uspevamo da obezbedimo krv za sve one kojima je transfuzija krvi neophodna.“

Transfuzija je u specifičnoj situaciji, kaže Jovičić i dodaje:

„Osećamo kao i svi ogroman pritisak koji je na zdravstvenom sistemu. Istovremeno, na naš rad jako utiče sve ono što se dešava u društvu vezano za pandemiju. Strah davalaca za svoje zdravlje i zdravlje najbližih je prisutan i svakako utiče na odziv davalaca, ali pokušavamo da svakodnevnim obraćanjima u medijima i u razgovoru sa davaocima odgovorimo na sva njihova pitanja i nedoumice i ohrabrimo ih da ni na koji način ne odlažu davanje krvi samo zbog straha“.

Sagovornica Al Jazeere sa Instituta za transfuziju krvi Srbije ističe dvije tradicionalne kampanje održane prošle godine: Letnja 17. i Zimska 13. kampanja.

„Odziv u ovim kampanjama je svakako bio veći, zahvaljujući empatiji i solidarnosti koje su bile izrazene kod građana tokom pandemije. Kompanije, društva i pojedinci razumeju značaj i neophodnost davanja krvi i svojim društveno-odgovornim ponašanjem podstiću aktivnosti na promociji i organizaciji akcija davanja krvi i u ovakvim okolnostima. Tokom 2020. i 2021. godine realizovano je vise uspesnih akcija, uprkos izuzetno teskim epidemioloskim uslovima.

Ono što je zanimljivo naglasiti je činjenica da su u Srbiji darivatelji krvi bili izdvojeni kao jedna od prioritetnih grupa prilikom prijavljivanja za vakcinaciju protiv COVID-a 19 elektronskim putem.

Hrvatska: Potresi i pandemija

Direktorica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić također navodi kako je epidemija korona virusa „utjecala na sve segmente našeg života, pa naravno i na davalaštvo krvi u cijelom svijetu“.

„Brojni naši redoviti darivatelji su bili i u izolacijama i u samoizolacijama, zaposlenici u firmama u kojima smo imali redovite akcije su radili od doma, škole i fakulteti su bili zatvoreni. Unatoč svim neočekivanim događanjima, uvijek smo uspjeli zadovoljiti potrebe, koje su u prvom lockdown-u i bile znatno niže od uobičajenih“, rekla je ona za Al Jazeeru.

Često nevolja ne dolazi sama, a to su nažalost osjetili Zagrepčani koji su u martu prošle godine doživjeli jak zemljotres, a iste godine je zabilježen razorniji i strašniji u Petrinji.

„Uz SARS-CoV-2 epidemiju, mi smo u Zagrebu imali u ožujku i jaki potres, ali su darivatelji dolazili i u redu, poštujući epidemiološke mjere, strpljivo čekali na darivanje krvi. Na žalost, još razorniji potres koji je bio 29. prosinca u Petrinji (‘dobro’ se osjetio i u Zagrebu) jako je potaknuo brojne sugrađane u Zagrebu, ali i u ostalim gradovima na darivanje krvi. Mi smo tih dana radili od rane zore do kasnih noćnih sati jer su svi htjeli pomoći i strpljivo su na hladnoći čekali i po nekoliko sati“, govori nam sagovornica iz hrvatske prijestolnice.

Jukić nastavlja kako je trenutno stanje zaliha zadovoljavajuće, kako su potrebe i zahtjevi relativno veliki, ali je i odziv darivatelja dobar. Dodaje kako strah od virusa nije puno uticao na prikupljanje krvi jer su odmah uvedene mjere zaštite i darivatelja i medicinskog osoblja…

„Za sve nas u transfuzijskoj medicini je jako važno što do sada nigdje u svijetu nije opisan prijenos SARS-CoV-2 infekcije preko krvnih pripravaka“, ističe ona i kaže kako su uvijek veći odazivi kada se o darivanju krvi priča, piše, spominje ili kada se rade dodatne kampanje.

„Svjedočimo kako je, na žalost, razorni potres bio najjači poticaj jer su svi željeli sudjelovati u pomoći na bilo koji način, a darivanje krvi je najljepši i najbolji. Prizori tih dana ispred našeg Zavoda su bili fascinantni – koncentracija dobrote na jednom mjestu, red koji se vijugavo protezao od ulaza u Zavod do Vlaške ulice.“

Na kraju razgovora, direktorica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu ukazuje kako „upravljanje zalihama nikada nije lako i jednostavno jer uvijek moramo imati dovoljno, nikad premalo, nikad previše“ svih krvnih grupa.

„Epidemija nas je dodatno usmjeravala na oprez, a uz to smo razvili još jedan krvni pripravak – konvalescentnu plazmu. To je plazma koju daruju osobe nakon što su preboljeli COVID-19 i pomaže pri liječenju oboljelih od COVID-a jer u sebi sadrži protutijela protiv SARS-CoV-2 virusa. Konvalescentnu plazmu izdajemo na zahtjev kliničara i prema njihovim povratnim informacijama, postoje dobri rezultati kod nekih bolesnika.“

FBiH: Manjak akcija po firmama i školama

Izostanak organiziranih akcija u obrazovnim ustanovama, firmama i drugim organizacijama značajno utjeće na pad broja darivanja u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH. Lejla Hamzić sa Odsjeka za promociju davalaštva Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH kaže kako je evidentan pad broja darivanja, kako u svijetu, tako i u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

„Transfuzijske ustanove i centri na području FBiH provode i dalje svakodnevno prikupljanje krvi i krvnih pripravaka, jednim dijelom na poziv, a također i organizirano u akcijama darivanja krvi koje se realizuju na terenu ili u prostorijama transfuzijskih ustanova, kako bi se osigurale dostatne količine krvnih komponenti za sve one pacijente kojima je ista neophodna u toku njihovog liječenja.“

„Ono što svakako raduje jeste činjenica da je broj redovnih davaoca koji dolaze samoinicijativno ili na poziv približno isti kao i prethodnih godina, što dovoljno govori koliko su to humani ljudi sa visokorazvijenim stepenom odgovornosti i svijesti prema društvu“, navodi Hamzić i ističe kako postoji manji procenat onih koji zbog straha od zaraze ne žele darivati krv.

„Ovdje se, uglavnom, radi o davaocima koji u svojim porodicama imaju osobe koje pripadaju rizičnim skupinama, te su iz tog razloga i sami sveli na minimum svoje kretanje i aktivnosti u društvu.“

Mnoge su firme morale napraviti reorganizaciju posla i veliki broj građana radi od kuće, nastavlja naša sagovornica iz Sarajeva, te dodaje da se nastava u školama i fakultetima uglavnom odvija online, „što se svakako odrazilo i na smanjeni odaziv davaoca u organizovanim akcijama darivanja krvi, u odnosu na prethodne godine“.

„Ono što pokušavamo i što nam je želja jeste da kroz promociju davalaštva putem medija i društvenih mreža skrenemo pažnju javnosti, a posebno vladajućih struktura, na značaj ovih plemenitih ljudi, koji predstavljaju nacionalno blago jednog društva, kako bi se i njihov status i uloga koju imaju u mnogome poboljšali, i kako bi dobili na vrijednosti koju i zaslužuju“, zaključuje sagovornica Al Jazeere.

RS: Prevaziđen strah od virusa

Da je broj otkazanih akcija dobrovoljnog darivanja krvi jako utjecao rezerve, ističe i Veselka Ćejić, šefica banjalučke službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu bh. entiteta Republika Srpska.

„Od samog početka pandemije COVID-19 bio je smanjen odziv dobrovoljnih davalaca krvi, u najvećoj mjeri zbog otkazanih akcija dobrovoljnog davanja krvi. Međutim, dobrovoljno davanje krvi u RS odvija se prema planiranom rasporedu jer je pacijentima u bolnicama i dalje potrebno transfuzijsko liječenje. Zahvaljujući akcijama dobrovoljnog davanja krvi u posljednje vrijeme zalihe krvi i komponenti krvi su zadovoljavajuće i Zavod uspijeva obezbijediti dovoljne količine krvi“, navodi ona za Al Jazeeru.

Dodaje kako vjeruje je strah od virusa bio jedan od razloga što su davaoci dolazili u manjem broju.

„Međutim, sama činjenica da smo uspijevali obezbjediti dovoljne količine krvi tokom cijele vanredne situacije pokazuje da su naši davaoci ipak prevazišli strah i tjeskobu i pokazali solidarnost prema pacijentima koji su se liječili u bolnicama“, kaže ona.

„Tome su doprinijele i dodatne mjere koje smo sproveli u Zavodu, u smislu poštovanja socijalne distance, nošenje maski i zaštitnih rukavica, ograničavanja broja dobrovoljnih davalaca krvi, dezinfekcija ruku i obuće te mjerenje temperature.“

Kada su u pitanju ciljane i organizirane kampanje, naša sagovornica ističe kako su na početku epidemije otkazane mnoge akcije dobrovoljnog davanja krvi, kako od strane organizatora tako i samog Zavoda.

„Tada je i bio primjetan slabiji odziv dobrovoljnih davalaca krvi. Međutim, trenutno se organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi u svim službama Zavoda, samo sa smanjenim brojem učesnika i drugačijom organizacijom rada Zavoda. U Zavodu smo veoma zadovoljni odazivom dobrovoljnih davalaca krvi tokom akcija, kao i samim radom organizacija i institucija koje organizuju akcije, jer su i tokom pandemije pokazali svoju humanost i solidarnost“, ističe Ćejić.

Tekst je prenet sa portala Al Jazeera Balkans.

Click