Za nove mostove

20. January 2022.
Novi Sad je, pored Kaunasa u Litvaniji i Eša u Luksemburgu, ovogodišnja Evropska prestonica kulture, kao prvi grad iz zemlje kandidata za EU.
Serbia European Capital of Culture
Foto: Beta/AP Photo

Piše: Gordana Nonin

Novi Sad je 13. januara zvanično poneo titulu Evropske prestonice kulture slaveći velika imena nauke, kroz umetnost i kulturu. Dan otvaranja obeležila su tri događaja: izložba Vreme i vaseljena u Studiju M, zvanični program u Srpskom narodnom pozorištu gde je šef delegacije EU u Srbiji Emanuel Žofre uručio povelju gradonačelniku Novog Sada Milošu Vučeviću, i predstava Zeniteum ::2022, koja je izvedena na zgradi Banovine.

Direktor Fondacije Novi Sad Evropska prestonica kulture, Nemanja Milenković na ceremoniji u SNP govorio je o mostovima jer, čitav se program Novog Sada u okviru EPK i zasniva na mostovima koji spajaju ljude. “Novi Sad je grad sa najvećim brojem mostova, ukupno 11, od kojih je osam ispod, i zasad samo tri iznad Dunava. Ovako se u najkraćem može predstaviti burna prošlost Novog Sada. Deluje teško premostiti te različite evropske obale na ovom mestu: u starom veku između varvarske i civilizovane Evrope, u srednjem veku između dve konfesije, u novom veku između prosvetiteljske i orijentalne Evrope, a danas, između onih koji jesu i onih koji nisu članice EU. A ovaj, samo na papiru mlad grad, na ovim prostorima baštiniti most kontinuiranog suživota ljudi već skoro 7.530 godina, kako to potvrđuju arheološki nalazi, a dodatno uobličava čuvena litvanska naučnica Marija Gimbutas, svrstavajući ga pod svoju eutopijsku kulturu Stare Evrope“, rekao je, između ostalog Milenković, istakavši da ova titula, za razliku od drugih gradova koji su je nosili ili je nose, za Novi Sad nije samo čast, već, pre svega, odgovornost.

Program izveden u SNP režirao je Aleksandar Nikolić koji je istakao da „kad za predložak predstave imate jedan grad, pred vama je jedinstveni izazov da vekove stavite na scenu“. Celom umetničkom timu, zajedno sa Borisom Kovačem i New Ritual Ensemble, EPK kvartetom harmonika i perkusionističkim ansamblom dRumble, kao i solistima, uspelo je da na umetnički način prikažu vekove Novog Sada. “Ovo je veliki trenutak za sve nas. Mi u Novom Sadu i u celoj Srbiji, kao i širom Evrope, delimo mnogo toga. Našu istoriju, naše vrednosti, kulturu i našu sudbinu. Novi Sad je epicentar kulture, evropske kulture“, rekao je, između ostalog, Emanuel Žofre, predajući Milošu Vučeviću plaketu, čime je Novi Sad i zvanično postao Evropska prestonica kulture.

VREME KROZ VEKOVE: Zamišljena kao putovanje od tame do svetlosti, od haosa do kosmosa, i uokvirena pričom o velikanu svetske nauke, Milutinu Milankoviću, izložba Vreme i vaseljena autora dr Dušana Jovovića i profesora dr Aleksandra Petrovića, otvorena je istog dana u Studiju M. Ova izložba se bavi pojmom vremena kroz vekove, kao i međusobnim odnosom čoveka, vremena i nauke. Kao tematsku okosnicu postavke autori su iskoristili lik i delo proslavljenog naučnika koji se kao akademik i profesor Univerziteta ostvario u nizu naučnih disciplina: matematici, meteorologiji, astronomiji, geologiji, geofizici, geografiji… “Ovo je interaktivna multimedijalna izložba u kojoj istražujem moguće relacije vremena i čoveka, umetničkim radom, interakcijom sa posetiocima kroz različite umetničke forme i nove tehnologije. Izložba je u pravom smislu te reči multimedijalna jer koristim skulpturu, mapiranu trodimenzionalnu sliku, hologram, mehanička tela, digitalni zvuk, ali ništa od toga kao efekat, već kao suštinu. Da je priča mogla da bude ispričana samo iscrtavanjem jedne bele linije kroz prostor, to bih uradio, tehnološki trenutak ovde zaista nije presudan. Mi smo svi bili jedan zupčanik u složenom mehanizmu ovog poduhvata, tragajući za načinima da predstavimo nepredstavljivo – večnost i beskraj”, rekao je koautor dr Dušan Jovović, koji je istakao da “vreme ne postoji bez poretka, a mi smo naš upravo ovde postavili”.

Profesor dr Aleksandar Petrović je, povodom izložbe, izjavio da je glavni posao svesti da se suoči s vremenom. “To je veliki zadatak za srce čiji su otkucaji u grudima prebrojani, ali iskustvo vremena u ideji beskonačnosti i osećaju besmrtnosti stvara svet u kome se rađa život. Od kamenih piramida do utvarnih digitalnih senki, sve je pokušaj svesti da izađe na kraj s vremenom”, istakao je on.

Izložba će za posetioce biti otvorena tokom čitave ove godine u holu Studija M, koji, podsetimo, nije u funkciji već neko vreme, a čija se rekonstrukcija planira jer Pokrajinska vlada namerava da ga vrati u prvobitnu funkciju muzičkog studija i koncertne dvorane, u okviru muzeja 20. i 21. veka, Muzeja 2021.

UZDIZANJE KA ZENITU: Svečano otvaranje obeležila je nesvakidašnja proslava Zeniteum ::2022 u režiji Dragana Živadinova, kad je u 20 sati i 22 minuta na scenu izašao popularni umetnički dvojac Synspecies, čiji je audio-vizuelni performans Crevasse predstavio mit o stvaranju, a usledila je i zdravica domaćina Lazara Jovanova, koji je sa Novosađanima i mnogobrojnim gostima iz Evrope nazdravio sa rakijom prepečenicom. Događaj je upriličen na zgradi Banovine, nimalo slučajno jer ju je projektovao čuveni arhitekta Dragiša Brašovan, a upravo njenom izgradnjom je, u arhitektonskom smislu, počela modernizacija Novog Sada. Ona je svojevremeno uvrštena među najinovativnije i najznačajnije građevina 20. veka, prema prestižnom izdavaču u oblasti arhitekture i umetnosti, Fejdonu.

Vrhunac svečanog otvaranja bio je oličen u dva lika – Milutina Milankovića, koga je tumačio Boris Isaković i Mileve Marić Ajnštajn, koju je odigrala Anita Mančić, uz 22 glumca, 22 pevača, baletske plesače, akrobate, solo trubače Lauru Vukobratović i Nenada Markovića, kao i duvački orkestar. Za scenografiju i kostime bila je zadužena Dunja Zupančič. Naslov Zeniteum ::2022 potiče od transnacionalnog umetničkog pokreta zenitizam, umetnika i urednika časopisa Zenit Ljubomira Micića, koji je u tom međunarodnom časopisu oblikovao modernističku umetnost između dva svetska rata u Beogradu, Zagrebu, Parizu, Berlinu, Milanu i Moskvi.

Muziku koja je doprinela čitavom audio-vizuelnom događaju, prilagođena takvoj vrsti spektakla, komponovala je Dragana Jovanović, a upotpunili su i di-džejevi Miloš Martinov Lag i Dejan Ilić. Upravo je Zeniteum ::2022 multimedijalni događaj kojim je avangardni slovenački reditelj Dragan Živadinov, na sebi svojstven način, definisao mesto Novog Sada na kulturnoj mapi Evrope. “Zeniteum je pre svega slavlje. Tema je znanost i umetnost. Bez ta dva akta, svet ne postoji. U stvari, to je vertikalizacija duha, uzdizanje prema Zenitu. Zato su protagonisti naše predstave dva naučnika: Mileva Marić Ajnštajn i Milutin Milanković”, istakao je Živadinov.

DUALNI NOVI SAD: U jednom trenutku, iz svemira, Novi Sad su pozdravili astronauti sa međunarodne svemirske stanice, Anton Škaplerov, Pjotr Dubrov i Matijas Maurer. “Slaveći dualni karakter Novog Sada, koji dvostruko računa vreme, koji slavi dve Nove godine, obeležava dva kalendara, i julijanski i gregorijanski, koristi dva pisma, i ćirilicu i latinicu, kretali smo se prema Zenitu. Iz tih razloga je i ova predstava, osmišljena i uobličena na tragu čovekovih fascinacija mnogostrukošću vremena i beskonačnošću prostora, posvećena čovekovim načinima definisanja i promišljanja ovih elemenata, kao i simboličkim značenjima koja čovek vremenu i prostoru pripisuje. Upravo zato u ovoj predstavi kao protagonisti figuriraju istraživač vasione, ali i stvaralac novojulijanskog kalendara Milutin Milanković, matematičarka koja je doprinela definisanju teorije relativiteta Mileva Marić Ajnštajn, začetnik naše moderne arhitekture i tvorac urbanog jezgra Novog Sada Dragiša Brašovan, i najzad, skriven, ali ne manje značajan, osnivač zenitizma i umetnik koji je težio nemogućem, Ljubomir Micić”, kaže kreativni tim predstave.

“Živadinov u ovom slučaju upućuje gledaoce na ono drugo, manje istaknuto značenje pojma apoteoza: najviša tačka razvoja, vrhunac procesa. Jer, ukazujući – posredstvom glumaca, horova, video-projekcija, muzičkih solista, plesa i orkestara – na Novi Sad kao mesto susreta tradicije i inovacije, autentičnosti i različitosti, ova predstava u krajnjoj liniji afirmiše novosadsku verziju ideje da nauka i umetnost, baš kao i sloboda, nemaju granicu – već samo zenit”, istakao je Svetislav Jovanov, dramaturg predstave.

A nakon predstave, u Novom Sadu su održani koncerti na različitim, nesvakidašnjim lokacijama, tako da je publika mogla da uživa u svim muzičkim žanrovima. Između ostalih, Josipa Lisac je nastupila u novosadskoj Sinagogi, Damir Urban u Reformatorskoj crkvi, Krista Bel u Katedrali u centru grada, Matija Dedić u Kulturnoj stanici Eđšeg, a svetski poznati klarinetista Andreas Otensamer nastupao je u Gradskoj kući sa gradskim kamernim orkestrom Camerata Novi Sad.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click