Propagandni ratovi u senci pandemije – Čip Bila Gejtsa

9. May 2020.
Najveća zdravstvena kriza novijeg doba plodno je tlo za glasine, poluinformacije i “teorije zavere” koje prvi put potiču i od političkih lidera, pa i nekih nobelovaca.
5520610388_b3f5174ccf_c
Foto: Gisela Giardino/Flickr

Piše: Milan Mišić

“Kina veoma predano radi na obuzdavanju koronavirusa i Sjedinjene Države veoma cene njene napore i transparentnost. Sve će izaći na dobro i ja, u ime američkog naroda, želim da se zahvalim predsedniku Siju”.

Ovo je sadržaj tvita predsednika SAD emitovanog 24. januara, u momentu kada je na američkom tlu bila potvrđena tek druga žrtva novog koronavirusa i kada se u vrhu vlasti u Vašingtonu smatralo da je epidemija začeta u Vuhanu, 11-milionskoj metropoli centralne Kine, nešto tek samo za nijansu ozbiljnija od sezonskog gripa.

Od tada je prevaljen dug put – Amerika je danas neslavni šampion pandemije sa 1,2 miliona zaraženih i oko 70.000 žrtava, što je više od turobnog spiska sa 58.320 imena poginulih koja su uklesana u mermer Memorijala Vijetnamskog rata u centru Vašingtona. Zahvalnost predsedniku Siju više se ne pominje – ona je zamenjena vestima o namerama SAD da od Kine zatraže “finansijsku kompenzaciju” za štetu koja je Americi naneta zbog toga što Peking nije blagovremeno sprečio širenje virusa.

Uz to, američke obaveštajne službe, mašinerija od 16 organizacija sa ukupnim budžetom od oko 50 milijardi dolara, dobile su prioritetan zadatak – da potvrde “teoriju zavere” koja je u opticaju još otkako je počela najveća zdravstvena kriza novijeg doba: da je virus, čiji je zvaničan naziv u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji SARS-CoV-2 (a bolest koju izaziva Covid-19), biološko oružje stvoreno u laboratoriji koja se nalazi baš u Vuhanu, kao i da njegovo širenje nije sprečeno namerno.

ZAVERA IZ BELE KUĆE

Tramp svakako zna da je u naučnoj zajednici ovo bezmalo stopostotno osporeno. Virusolozi i imunolozi, eksperti koji su danas pod reflektorima globalne pažnje, tvrde da novi virus ne pokazuje znake da je nastao genetskim inženjeringom i da sve upućuje da je sa svog prvobitnog domaćina, slepog miša, do čoveka stigao preko posrednika (po svemu sudeći egzotičnog pangolina, “mravojeda s pancirom”, u Kini dragocenog zbog navodno lekovitih osobina svog ljuskavog oklopa). To se dogodilo na centralnoj vuhanskoj pijaci gde se trguje i živom robom. “Nulti pacijent”, prvozaraženi, evidentiran je početkom decembra, da bi se zaraza potom proširila geometrijskom progresijom i postala globalna pandemija.

Tramp i Si: Pošto se oko krivice za globalnu pošast spore dva ključna aktera današnje geopolitike – SAD i Kina – važan faktor u celom procesu su interesi i Vašingtona i Pekinga

Sve ovo, međutim, samo je jednim delom zasnovano na naučnim činjenicama, a drugim na logičnim pretpostavkama kojima se opisuje put novog patogena. Time su, u mnogo većoj meri nego u ranijim situacijama – HIV-a, svinjskog i ptičijeg gripa – otvorena vrata za alternativna objašnjenja, poluinformacije, glasine, gole laži i teorije zavere koje prvi put potiču i od autoriteta – političkih lidera, pa i nekih nobelovaca.

Platforma i mehanizmi za njihovo širenje – društvene mreže kao što su Fejsbuk, Tviter, Vajber, razni mesindžeri i internet sa milionima veb-sajtova – danas su razvijeniji nego što su ikad bili. Njihovi algoritmi programirani su tako da privlače i održavaju pažnju, pri čemu je na delu pravilo da što je neko objašnjenje senzacionalnije, to je viralnije. Iz kompleksnih objašnjenja izdvajaju se samo najalarmantniji delovi, koji izvan originalnog konteksta dobijaju sasvim drugačije značenje, propaganda je sve više maskirana u informaciju, a informacija je sve češće neskrivena provokacija.

Pošto se oko krivice za globalnu pošast spore dva ključna aktera današnje geopolitike – SAD i Kina – važan faktor u procesu su interesi i Vašingtona i Pekinga. Tramp svakako ima potrebu da svoje kasno reagovanje na epidemiju zabašuri svaljivanjem krivice na Kinu, za šta ima osnova u nekim činjenicama – Peking je u prvim danima neadekvatno reagovao, pa čak i svesno prikrivao informacije o stvarnim dimenzijama zaraze.

S obzirom na posledice pandemije – urušavanje donedavno stabilne američke ekonomije, uz dramatičan porast nezaposlenosti (više od 30 miliona na biroima rada) – Trampu je neophodan spoljni krivac. Otuda i najnovija, ovoga puta zvanična teorija zavere potekla iz Bele kuće – da je novi virus biološko oružje koje u novembru treba Trampu da onemogući osvajanje drugog predsedničkog mandata.

BIOLOŠKI ČERNOBILJ

Da li je ipak moguće da je SARS-CoV-2 “pobegao” iz neke kineske laboratorije? U svetu danas postoji oko 70 istraživačkih centara koji se bave riskantnim poslom proučavanja smrtonosnih virusa, uz korišćenje i genetskih manipulacija koje ih čine još opasnijim, a s ciljem da se blagovremeno proizvede sredstvo za njihovo zaustavljanje.

Uprkos tome što je reč o laboratorijama s najvišim standardima bezbednosti (Biosafety Level 4), dešavalo se da virus “pobegne”. Londonski Economist, tako, u svojoj analizi navodi da su u Americi u prvoj deceniji ovog veka evidentirane 34 laboratorijske infekcije sa četiri smrtna ishoda, kao i da su uzorci nekih opasnih virusa slati u laboratorije s nižim stepenom zaštite.

U epicentru spekulacija o odmetnutom virusu je Vuhanski institut za virologiju (WIV), koji ima sertifikat vrhunske bezbednosti (izgrađen je i opremljen uz pomoć Francuske i SAD), kao i srodni mu Vuhan centar za kontrolu i prevenciju bolesti. U obe ustanove obavljaju se istraživanja na “živim” virusima i obe se u teorijama zavere koje su u opticaju sumnjiče za mogući “biološki Černobilj”.

Benzin na vatru teorija zavere u jednom momentu je polila vest da je japanski nobelovac, virusolog Tasuku Honđo ocenio da je novi koronavirus “u celosti veštački”. Senzacija je, međutim, bila kratkotrajna – ispostavilo se da je objava o tome na veb-sajtu Kjoto Univerziteta bila “lažna vest”!

Ništa manje senzacionalan bio je i stav francuskog nobelovca, takođe iz medicinskih nauka, Luca Mongniera (identifikovao je virus koji izaziva sidu), koji je lansirao teoriju da je SARS-CoV-2 rezultat nastojanja da se proizvede vakcina protiv AIDS-a. Dokaz za to ovom naučniku su “elementi HIV-a u genomu novog virusa”, a epidemija je, po njegovom mišljenju, rezultat “industrijske nesreće” u WiV-u.

Ovo je naišlo na kategorična osporavanja kolega koji su njegovu teoriju ocenili kao besmislicu, ali je ona svakako argument onih koji zagovaraju “alternativnu istinu”.

NOVI NEGATIVAC

Ozbiljni zapadni mediji prepoznaju tri vrste teorija zavera – jedne su potpuno neosnovane, druge moguće, ali nepodržane poznatim činjenicama i treće su one koje su u velikoj meri, ali ipak ne sasvim istinite.

U prvu kategoriju svakako spada ona najsenzacionalnija – da je pandemiju pospešila nova tehnologija mobilnih komunikacija poznata kao 5G (čiji je glavni proizvođač kineska korporacija Huavej). Stanice 5G (koje su u nekoliko zapadnih zemalja ovih dana bile na meti vandala) koriste novu frekvenciju radio-talasa, za koju zagovornici ove teorije zavere tvrde da razara čovekov imuni sistem, što će zahtevati masovno vakcinisanje koje će proizvođačima te vakcine doneti velike profite. Kao dokaz 5G štetnosti po zdravlje navodi se da su prve probe ove tehnologije obavljene baš u Vuhanu, što je pospešilo brzo širenje novog koronavirusa.

Druga, možda još senzacionalnija teorija pandemije za glavnog aktera ima jednog od najbogatijih ljudi sveta Bila Gejtsa, osnivača Majkrosofta, a danas vodećeg svetskog filantropa.

Gejts (64), čije se bogatstvo procenjuje na oko 100 milijardi dolara, na radar teoretičara zavera dospeo je posle upozorenja koje je izneo u govoru održanom još 2015. – da najveći rizik za opstanak čovečanstva nije nuklearno oružje već neki novi zarazni virus koji bi mogao da inficira milione ljudi.

Bil Gejts: Na radar teoretičara zavera dospeo je posle upozorenja da najveći rizik za opstanak čovečanstva nije nuklearno oružje već novi virus koji bi mogao da inficira milione

Taj proročki govor je posle izbijanja ove pandemije, kako u nedavnoj analizi navodi Njujork tajms, na Jutjubu pregledan 25 miliona puta, ali pritom nije protumačen onako kako ga je predočio Gejts već kao dokaz njegove namere da uz pomoć pandemije “preuzme kontrolu nad globalnim zdravstvenim sistemom”.

Na društvenim mrežama Gejtsovo ime je počelo da se dovodi u vezu s njegovom navodnom željom da profitira od vakcine za Covid-19 (za čiji je razvoj njegova fondacija investirala 250 miliona dolara). Njujork tajms u pomenutom tekstu konstatuje da je Gejtsu time nametnuta uloga globalnog negativca, koja je donedavno bila rezervisana za takođe milijardera i filantropa Džordža Soroša. Gejts je posebno na meti američkih desničara, između ostalog i zato što se, kao globalista, ne slaže baš sa predsednikom Trampom i njegovom improvizatorskom politikom.

Zignal Labs, kompanija za analitiku medija, navodi da su teorije zavere koje pominju Gejtsa i koronavirus od početka februara do kraja aprila na društvenim mrežama i u TV emisijama pomenute 1,2 miliona puta, što je 33 odsto više nego druga po popularnosti teorija zavere, ona o 5G mreži. Pošto “mašta može svašta”, najnovija verzija Gejtsovog “paklenog plana” glasi da će, uz vakcinu, svakom stanovniku planete biti ugrađen i minijaturni čip za digitalno praćenje.

ŠOKOVI I STRAHOVI

Teorije zavere nisu samo fenomen modernog doba, ali je upravo informatička revolucija (koja teče) omogućila njihovo lako, brzo i nadasve jeftino širenje i učinila ih elementom masovne kulture.

Pandemija je ogolila i krizu zvaničnih autoriteta – što im se manje veruje, to je veća potreba za alternativnim izvorima.

Ono što se nije promenilo jeste“moć nezvanične verzije” – činjenica da politički i društveni šokovi stvaraju potrebu za nekim pojednostavljenim i nadasve utešnim objašnjenjima, koja bi otklonila pojedinačne i kolektivne strahove. Alternativna istina će zbog toga još dugo biti privlačnija od oficijelne.

Pošto “mašta može svašta”, najnovija verzija Gejtsovog “paklenog plana” glasi da će, uz vakcinu, svakom stanovniku planete biti ugrađen i minijaturni čip za digitalno praćenje

 

Ozbiljni zapadni mediji prepoznaju tri vrste teorija zavera – jedne su potpuno neosnovane, druge moguće, ali nepodržane poznatim činjenicama i treće su one koje su u velikoj meri, ali ipak ne sasvim istinite

 

Tekst je prenet iz Novog magazina.

Click