Pet minuta sa Draganom Radovanovićem

26. April 2020.
Crveni krst Srbije ima 128 info-centara i 139 volonterskih timova, kao i četiri organizacije koje pružaju informacije osobama s problemima sa sluhom. To je očekivano jer, kako kaže predsednik CKS Dragan Radovanović, “Crveni krst Srbije i njegove organizacije na terenu organizovani su tako da pomažu onima kojima je pomoć potrebna”: “Crveni krst je deo lokalnih štabova, tako da delujemo i u partnerstvu sa zdravstvenim, socijalnim i drugim institucijama. Naša snaga je što smo prisutni u svakoj lokalnoj zajednici, znamo i resurse zajednice i koje probleme treba rešiti. Naši volonteri edukovani su pre početka krize iz oblasti delovanja u nesrećama, prve pomoći i psihosocijalne podrške.”
Pet minuta Dragan Radovanovic
Foto: Novi magazin/Medija centar

Crveni krst Srbije ima 128 info-centara i 139 volonterskih timova, kao i četiri organizacije koje pružaju informacije osobama s problemima sa sluhom. To je očekivano jer, kako kaže predsednik CKS Dragan Radovanović, “Crveni krst Srbije i njegove organizacije na terenu organizovani su tako da pomažu onima kojima je pomoć potrebna”: “Crveni krst je deo lokalnih štabova, tako da delujemo i u partnerstvu sa zdravstvenim, socijalnim i drugim institucijama. Naša snaga je što smo prisutni u svakoj lokalnoj zajednici, znamo i resurse zajednice i koje probleme treba rešiti. Naši volonteri edukovani su pre početka krize iz oblasti delovanja u nesrećama, prve pomoći i psihosocijalne podrške.”

*Volonteri su jedina nada mnogim građanima. Kako su organizovani i koliko je bitna podrška javnih ličnosti promociji aktivnosti i animiranju ljudi?

Oko 2.650 volontera u Srbiji obučeno je za delovanje u nesrećama, dok je 250 volontera završilo obuku iz psihosocijalne podrške i psihološke prve pomoći u kompleksnim krizama. Volonteri su osnova prepoznavanja i delovanja Crvenog krsta i oni nas razlikuju od svih drugih organizacija koje se bave humanitarnim radom. Obuke obično traju 40 časova, na kojima se stiču znanja i veštine kako na najefikasniji način da pomognu korisniku čuvajući u svakom trenutku njegovo dostojanstvo.

Crveni krst Srbije je jedno od najstarijih nacionalnih društava u svetu, deluje neprekinuto 144 godine i za toliko godina postojanja izgradilo se poverenje. Crveni krst je sve vreme u narodu i narod je u njemu, zbog čega postoji čvrsta veza između Crvenog krsta i naroda kojem služi. Volonteri su obični ljudi koji deo svog vremena daju pomažući onima kojima je pomoć potrebna, naročito u ovom trenutku. Svakodnevno dugogodišnje delovanje naviklo je naše građane da, posebno kada su vanredne okolnosti, kojih je u poslednjih trideset godina bilo mnogo, uvek pomisle na Crveni krst ili mu se obrate za pomoć. Sećamo se poplava, zemljotresa, ekstremnih zimskih uslova, požara, kada je Crveni krst izlazio na mesto događaja među prvima, pružajući akutnu pomoć, pomažući sve vreme i u fazi oporavka.

Pandemija je nova situacija za ceo svet, za svaku zemlju, svako društvo, pa i za nas, ali imajući iskustva u ponašanju tokom vanrednih situacija, pandemijsku krizu smo adekvatno tretirali. Jedan od novih zadataka je pomoć starijim sugrađanima koji ne mogu da napuštaju kuće. U tu svrhu naši volonteri su nabavljali svakodnevne namirnice i lekove na zahtev građana, delili pakete hrane i higijene koje su obezbeđivali lokalni štabovi, nosili obroke korisnicima narodne kuhinje starijim od 65 godina, po 2.100 do 2.550 obroka dnevno, nosili pomoć stanovnicima udaljenih seoskih sredina, gde je većina u grupi staračkih domaćinstava. U ove svrhe 139 mobilnih timova CKS prešlo je više od 204.000 km puta zaključno sa 19. aprilom, ostvarili su 48.924 volonterska angažovanja i 140.317 volonterskih sati.

Volontiranje poznatih ličnosti veoma je važna stvar i za Crveni krst, korisnike i same poznate ličnosti. One su značajan činilac psihosocijalne podrške jer svojim prisustvom i razgovorom značajno pomažu poboljšanju psihičkog stanja ljudi koji nas pozivaju. Sve te poznate ličnosti istovremeno postaju i volonteri Crvenog krsta. Takođe, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković dala je ogroman doprinos volontirajući na info-telefonu svakog petka od 12 do 15. Kroz te razgovore dala je značajnu psihosocijalnu pomoć, ali i veliki broj korisnih informacija iz domena svoga rada.

 

*Crveni krst je, posebno u vanrednim vremenima, poznat po prikupljanju i dostavljanju pomoći posebno ugroženim pojedincima i grupama. Na koji način prikupljate i dostavljate pomoć, šta je u pitanju i ima li nekih materijalnih pokazatelja?

Od 17. marta Crveni krst Srbije imao je ukupno 214.626 akcija pomoći pojedincima koji su u stanju potrebe za humanitarnom pomoći. Ove akcije realizovali su volonteri u okviru 165 operativnih organizacija CKS u gradovima i opštinama, koje su u saradnji sa centrima za socijalni rad, štabovima za vanredne situacije i lokalnom samoupravom, u skladu sa mogućnostima i oblicima pomoći kojima raspolažu, tu pomoć usmerili osobama koje se nalaze pod najvećim rizikom.

Mnogobrojne donacije omogućile su nam ovaj rad. Zahvaljujući finansijskoj podršci koju je CKS ovih dana dobio od Fondacije Coca Cola, bićemo u mogućnosti da nabavimo adekvatne količine lične zaštitne opreme, maski, rukavica i odela, koji su neophodni za rad naših mobilnih timova na terenu. Takođe će se podržati aktivnost info-centara i nabaviti oko 2.500 porodičnih higijenskih paketa za najugroženije. Donacijom Unicefa pomognuto je 2.700 romskih domaćinstava sa decom, dok je zahvaljujući kompaniji Lidl 600 porodica iz devastiranih opština pomognuto paketima hrane.

Crveni krst će nastaviti da u okviru svog rada omogući uključivanje i drugih donatora s ciljem pomoći najugroženijim porodicama i pojedincima u Srbiji.

*Već smo pomenuli ugrožene grupe. Sem starijih, to su Romi, osobe sa invaliditetom i njihove porodice i staračka domaćinstva na selu…

Trudimo se da niko ne bude zaboravljen, naravno da obilazimo staračka samačka domaćinstva i nosimo im pakete hrane i higijene, obišli smo i Rome kojima smo podelili higijenske pakete, ali veoma vodimo računa i o potencijalno novim ugroženim kategorijama kao što su samohrane majke i očevi, osobe koje su izgubile posao ili funkcionalno zavisne starije osobe kojima je potrebna nega. Upravo ovi info-centri omogućavaju nam da dođemo do informacija o ugroženosti građana i njihovim potrebama.

*Sa svih strana stižu uveravanja da svet posle konoravirusa neće biti isti. Jeste li saglasni i u kom pravcu će se promene kretati. Posebno je bitno kako je solidarnost “položila ispit”.

Posle ove pandemije svakako će biti posledica. Svi govore kako će u prvom redu biti značajnih ekonomskih posledica. Perzistencija virusa i nivo njegove opasnosti od inficiranja značajno će uticati na ponašanje čitavog sveta. Od toga će zavisiti hoćemo li moći da se vratimo načinu života kao pre početka pandemije i u kojoj meri. Sve ove nepoznanice uticaće na aktivnosti svih institucija, pa i naše. Jedna od najizvesnijih posledica će, izgleda, biti povećanje socijalne ugroženosti, što će značajno uticati na potrebu angažovanja Crvenog krsta.

Solidarnost je položila ispit, kao i Crveni krst kod nas i u svetu. Tokom vanrednih situacija s velikim brojem ugroženih u javnosti uvek se predstavnicima CK postavlja pitanje o postojanju solidarnosti. Ona je uvek prisutna. Svakoga dana i bez kriza naši volonteri i profesionalno zaposleni pomažu velikom broju građana, ali u ovakvim krizama aktivnosti postaju vidljivije i propraćenije u medijima. Naš narod je kroz vekove pokazao koliko je solidaran i human, a ovakva teška vremena izrode još veće saosećanje i brigu za bližnje i one koji pate. Ljudi počinju da gledaju stvarnost drugim očima, solidarnost je porasla i aktivirala veliki broj ljudi, gledano iz ugla Crvenog krsta.

Tekst je prenet iz Novog magazina.

Click