Geopark Đerdap pod zaštitom Uneska: Brend sa žigom koji obavezuje

6. August 2020.
Na Uneskovoj mapi geoparkova sveta početkom meseca našao se i Đerdap zahvaljujući prirodnim karakteristikama i posebnom geonasleđu. Da bi opstao u elitnom društvu, bar do prve provere za četiri godine, Geopark Đerdap mora uvezati sve pogodnosti i prednosti koje ima u funkcionalne društvene delatnosti, od turizma do obrazovanja, uz razvoj životne sredine i očuvanje blaga koje ima
Sokolovac
Sokolovac. Foto: Novi magazin

Piše: Jelena Bujdić Krečković

Samo najbolja i najupečatljivija svedočanstva istorije čovečanstva i prirode dobijaju epitet svetske baštine Uneska. Na tom spisku odskora se nalazi i Geopark Đerdap, prvi takve vrste u Srbiji. U porodicu Svetske mreže geoparkova (UNESCO Global Geoparks) Đerdap je ušao nakon poslednjeg zasedanja izvršnog saveta Uneska početkom jula, kao jedan od 15 novoprimljenih u mrežu koju čini 161 geopark u 44 države sveta.

Geopark Đerdap prostire se na 1.330 kvadratnih kilometara na teritoriji četiri opštine: Golubac, Majdanpek, Kladovo i Negotin. Osim geološkog nasleđa od međunarodnog značaja, koje mora da bude prepoznato kroz međunarodna istraživanja, naučne radove i na druge načine, uslov koji je takođe ispunio Geopark Đerdap jeste isticanje prirodnim i kulturno-istorijskim nasleđem.

 

NAJDUŽA KLISURA

Osim ovih uslova, mora postojati izvesna infrastruktura, organizacija, upravljanje, koji jedno područje zajedno nominuju za geopark, a stručna komisija potvrđuje da li su ti uslovi ispunjeni ili ne”, objašnjava dr Nikola Vuković, geolog u “Nacionalnom parku Đerdap”, višegodišnji proces koji je prethodio proglašenju.

“Nešto čime se Đerdap ističe jeste sam kompleks Đerdapske klisure, velike probojnice, najduže klisure u Evropi koja je po svom sastavu kompozitna. Čine je četiri manje klisure i tri kotline, ukupno duže od 100 km, i to je prirodna retkost i jedinstvenost u Evropi. Voleo bih kao geolog da mogu da kažem da naše geonasleđe počinje od početka sveta, ali nije baš tako. Stene koje izgrađuju tlo po kojem hodamo i koje sada baštinimo stare su više od pola milijarde godina, tako da su to neki od najstarijih stenskih kompleksa u Srbiji. S nekim manjim ili većim geološkim prekidima, formacije se prate do današnjih dana. Neke od njih nose osobenosti magmatskih i vulkanskih stena, neki su lokaliteti bogati fosilima, a postoje lokaliteti koji se ističu mineralnim bogatstvima”, kaže Vuković.

Kako naglašava, geologija je oduvek bila u direktnoj vezi s ljudima, koji su birali terene koji su im na neki način odgovarali.

“U nekim trenucima to su možda bili relativno pusti tereni, ali imali su mnogo sirovina, kao što je bio kremen u prvim trenucima ljudske istorije. Raznovrsnost Đerdapa u geološkom i geografskom smislu uslovila je razvoj nekoliko civilizacija na tom području, a najpoznatiji je Lepenski vir. Možda je to neobično, ali kao geolog moram da priznam da je područje Đerdapa raznolikije po živom svetu i istoriji nego po geologiji. Geologija jeste impozantna, ali mislim da je istorija mnogo više, i to treba iskoristiti”, naglašava Nikola Vuković.

Ploče. Foto: Novi magazin

IMPULS ZA TURIZAM

Način za to je svakako turizam koji, razvijan na pravi način, doprinosi održivom ekonomskom razvoju lokalne zajednice, te u budućnosti u tom pravcu treba usmeravati sve raspoložive ljudske i tehničko-tehnološke resurse i aktivnosti, smatra dr Aleksandra Maran Stevanović iz Prirodnjačkog muzeja, koja je bila i deo radnog tima za osnivanje Geoparka Đerdap.

“Uspešan razvoj turizma u smislu ekonomskog napretka na lokalnom nivou izuzetno je važan jer obezbeđuje mogućnost za rad i zapošljavanje, prihod lokalnom stanovništvu i opštinama, kao i sveukupni ekonomski razvoj regiona. Turistička područja kojima se uspešno upravlja imaju veće šanse da privuku investitore, a svojim razvojem mogu ne samo da unaprede opštu sliku područja već i da doprinesu poboljšanju kvaliteta života lokalnog stanovništva – to je jedan od postulata na kojima se bazira ideja o geoparkovima”, kaže Maran Stevanović.

Prema njenim rečima, podsticaj i razvoj lokalnih zajednica usmereni su na njihovo maksimalno uključivanje u sve planirane programske aktivnosti geoparka, dakle tu su zajedničko učešće u prezentaciji i promociji prirodne, materijalne i nematerijalne kulturne baštine kroz obrazovne i kulturne projekte, inicijative i manifestacije, podsticanje revitalizacije tradicionalnih zanata i veština, podrška proizvodnji lokalnih, tradicionalnih proizvoda sa brendom geoparka. Javno preduzeće “Nacionalni park Đerdap”, koje je nosilac aktivnosti Geoparka Đerdap, sve vreme nominacije bilo je aktivno uključeno i nastavlja aktivnosti.

“Nama predstoje sastanci sa registrovanim gazdinstvima, gde ćemo detaljno objasniti sve prednosti Geoparka, uslove za korišćenje znaka Uneska i znaka Geoparka, potpisati ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji. Biće to prilika da se lokalni proizvodi promovišu i predstave, a biće prepoznatljivi u svetu zbog turista koji će dolaziti u Đerdap”, objašnjava direktor JP “NP Đerdap” Lazar Mitrović, ne krijući zadovoljstvo zbog proglašenja Geoparka Đerdap, ali i svestan obaveza koje predstoje: “Vredno smo radili četiri, pet godina i rezultati su došli, a s njima i velike obaveze jer se svake četiri godine proverava status geoparka i ispunjavaju li se uslovi da se status zadrži.

Mitrović naglašava da će se ubuduće turizmu posvetiti mnogo veća pažnja jer se očekuje da će Geopark Đerdap motivisati brojne turiste da dođu u područje Đerdapa, što će doneti boljitak lokalnoj zajednici.

Sličnog je stava i direktor Turističke organizacije opštine Kladovo David Đurđević, koji pogodnosti koje donosi status Geoparka vidi pre svega u stvaranju uslova za napredovanje i razvoj lokalne sredine i domaćeg stanovništva.

“Zbog toga nastojimo da na teritoriji opštine Kladovo, koju zahvata Geopark Đerdap, podstičemo proizvodnju i prodaju ekološki čiste hrane pripremljene na lokalni način, kao što su sir, domaći pekarski proizvodi, med i proizvodi od meda. Radimo i na osmišljavanju, izradi i prodaji suvenira po uzoru na proizvode domaće radinosti, a u cilju promovisanja svih vrednosti lokalne sredine, ujedno i ekonomske dobrobiti za lokalno stanovništvo, organizujemo tradicionalne manifestacije i druge događaje. Naravno, pored ekonomske dobrobiti koja će se odraziti na lokalno stanovništvo, posebnu pažnju posvetićemo zaštiti i unapređenju životne sredine, prirodnih vrednosti i resursa, zaštiti kulturnog i istorijskog nasleđa na koje sada treba da se osvrnemo mnogo više nego ranije”, objašnjava David Đurđević.

 

POVEZIVANjE

Đerdap već sada odlikuju prirodne i kulturne atrakcije koje su za turiste iz Srbije i sveta motiv za dolazak. Impozantna Đerdapska klisura, kameni mostovi ili prerasti u kanjonu Vratne, Rajkova pećina, vodopad Blederija, već pominjani Lepenski vir, Trajanova tabla, ostaci Trajanovog mosta, srednjovekovne tvrđave Fetislam i Golubački grad tek su deo sadržajnog prirodnog i kulturnog vremeplova u Đerdapu. Tvrđava Golubac je nakon rekonstrukcije sigurno među top 3 destinacije u Srbiji i jedna od glavnih atrakcija Geoparka Đerdap.

Turistički prostor već sada je usko vezan s funkcijom geoparka u smislu povezivanja svih segmenata: priroda, kultura, ljudi. Dakle, ne samo turizam, ne samo kultura već povezivanje i saradnja za dobrobit svih.

“Proglašenje Geoparka Đerdap za Turistički prostor ‘Golubački grad’ znači veliko ohrabrenje i podršku daljem razvoju samog prostora i posebno promociji, očuvanju i prezentaciji Tvrđave Golubac kao spomenika kulture od izuzetnog značaja. Ciljevi osnivanja i sadašnjeg funkcionisanja ovog turističkog prostora sasvim su usklađeni s funkcijom i ciljevima koje treba da ispuni jedan geopark. Uvažavajući dosadašnju izuzetno dobru saradnju s Nacionalnim parkom Đerdap, verujem da će ta saradnja sa Geoparkom dobiti i neke nove i sistemske dimenzije i da ćemo svi zajedno doprineti kvalitetnom funkcionisanju Geoparka Đerdap”, kaže dr Iskra Maksimović, direktorka Tvrđave Golubački grad D.O.O.

Saradnja i povezivanje je ono na čemu se insistira u svetskim geoparkovima, u šta je mogla da se uveri i Sanja Đokić, turizmološkinja u JP NP Đerdap, koja je način funkcionisanja geoparka upoznala u Geoparku Psiloritis na Kritu.

“Srž svakog geoparka je povezivanje, odnosno kreiranje lanca pojedinačnih usluga i proizvoda kako bi se prezentovalo nasleđe geoparka široj javnosti. Nosilac aktivnosti u geoparku ima zadatak da promoviše i na taj način podstakne plasiranje domaćih proizvoda i usluga. Status geoparka ne menja područja i ne uniformiše ih već u prvi plan ističe ono što je autentično. Osim na lokalnom, vrlo je važno i povezivanje geoparkova kroz regionalne i Svetsku mrežu geoparkova kako bi se razmenilo znanje, iskustvo, primeri dobre prakse i realizovali različiti projekti”, kaže Sanja Đokić.

Proglašenjem Geoparka Đerdap ovom su području širom otvorena vrata, a naučnoj zajednici, turističkoj privredi, lokalnom stanovništvu i svim drugim zainteresovanim stranama ostaje da šansu koja je pružena prepoznavanjem na međunarodnom nivou iskoriste na pravi način.

I obrazovanje za sedam do 77+

Sa aspekta ekonomije turizam jeste u prvom planu, ali ne smeju se prenebregnuti dugoročni obrazovni programi zaštite prirode i životne sredine na lokalnom nivou radi proširivanja znanja i jačanja svesti lokalnog stanovništva i predstavnika lokalnih samouprava o prirodnim resursima i šansama za ekonomski razvoj i prosperitet koje proističu iz održivog korišćenja prirodnih resursa, na šta ukazuju naši sagovornici.

“Jedan od strateških ciljeva je unapređenje obrazovnih programa namenjenih različitim ciljnim grupama, od sedam do 77+ godina. Korišćenjem modernih informacionih i komunikacionih tehnologija u tumačenju fenomena prirodnog i antropogenog nasleđa, na primer virtuelna realnost, 3D grafičke prezentacije i raznovrsne aplikacije, tradicionalna baština Đerdapa može postati mnogo atraktivnija široj publici, posebno mlađim generacijama”, smatra dr Aleksandra Maran Stevanović.

Nikola Vuković je saglasan s tim: “Ono što je svakako zadatak geoparka, pored promocije turizma i uključivanja lokalne zajednice, jeste veliki rad na polju obrazovanja i nauke. U celu ovu priču moraju biti uključeni i naši univerziteti, instituti, naučnici, kao i školarci s područja samog geoparka i okoline. Jer geopark bez saradnje s našim ljudima i bez obrazovanja nije geopark.”

Tekst je prenet iz magazina Novi magazin.

Click