Dragan Stošić – Iluzija lepote

23. March 2025.
Mi tačno znamo da ni lepota ni pozorište ne mogu spasiti svet, ali s obzirom da se bavimo poslom koji veruje u iluzije, verujemo da je to još uvek moguće – rekao je Nikita Milivojević, reditelj i umetnički direktor Bitefa, uoči početka prošlogodišnjeg, 58. izdanja Beogradskog internacionalnog pozorišnog festivala koji je, od 25. septembra do 4. oktobra, održan pod sloganom Lepota (ne)će spasiti svet. On je, s ponosom, dodao da svaka od predstava iz programa te manifestacije brani taj naslov.
hp-teatar
Foto: BITEF

Autor: Dragan Stošić, Izvor: Novi magazin

Milivojević u tom trenutku nije mogao da zna da će vlasnici Srbije, koji su i njemu dali dvogodišnji mandat da, zajedno sa koleginicama, koselektorkama Ksenijom Đurović i Tijanom Grumić, vodi jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija u toj zemlji, intenzivirati svoje radove na propagiranju i nametanju ružnog (nasuprot lepom), započet još 2012, a do vrhunca doveden pred ovogodišnji 15. mart, besprizornom, fantomskom okupacijom Pionirskog parka (između Predsedništva, Narodne i Skupštine Beograda) – koji je danima nakon toga, zatrpan đubretom, muka za Gradsku čistoću – i njegovim ograđivanjem stotinama neidentifikovanih (bez ikakvih oznaka), polu(ne)upotrebljivih traktora.

Milivojević u tom trenutku nije mogao da zna da će gost 58. Bitefa, slavni švajcarski reditelj Milo Rau, u svom govoru na otvaranju te manifestacije oštro kritikovao politiku Rio Tinta i zapadnih zemalja, prevashodno Nemačke, u vezi s kopanjem litijuma u Srbiji, i pozvao građane da po svaku cenu ne dozvole rudarenje litijuma i u Srbiji, a njegov govor – Lepota će spasiti svet, izazvati ogroman medijski odjek.

Milivojević u tom trenutku nije mogao da zna da će se dogoditi 1. novembar i nadstrešnica u Novom Sadu, nije mogao ni da pretpostavi fantomske napade na studente koji će isprovocirati njihov izlazak na ulice, blokade i zahteve da se institucije vrate u zakonski okvir, što se do danas ne stišava. I, kao svaki normalan intelektualac, odlučio je da podrži njihove i zahteve građana Srbije.

Milivojević, konačno, nije mogao da zna da će ga zbog svega toga, nadležna gradska uprava, uprkos velikom umetničkom uspehu, telefonom obavestiti da mu nije produžila ugovor kao direktoru festivala. „Bolje tako nego iz novina“, prokomentarisao je jetko u medijima i objasnio da nikakav problem nije što njemu nisu produžili mandat, već što nisu imenovali nekog drugog na to mesto. A, i ptice na grani znaju da se ozbiljni umetnički događaji, poput Bitefa, pripremaju godinu-dve unapred.

Zato ne čudi da su, odmah nakon vesti da je Bitef ostao bez umetničkog direktora, reagovali Milo Rau (Odbacite politiku, ne umetnika: Otpor sada), Bečki festivali i Slobodna Republika Beč, koji se nedvosmisleno solidarišu sa Milivojevićem, pozivajući Bitef festival da svoje planove predstavi 30. maja u Beču, tokom tradicionalne Festivalske nedelje, apelujući na sve evropske kulturne institucije da iskažu protest zbog „ove samovoljne političke odluke“. Nama ostaje nada da će slično reagovati i novoizabrani Odbora Bitefa, na čijem je čelu Svetozar Cvetković.

No, zemlja u kojoj je srušen obrazovni sistem, a doktori se pojavljuju kao na granama prolećnih biljaka, u kojoj se iz budžeta za kulturu izdvaja 0,nešto para, i od kreatora kulturnih sadržaja traži da jedino budu poslušnici, teško je očekivati drugačiji tretman. Tako su, da podsetimo, obezglavljeni i Fest i Martovski festival, tako će obezglavljeni proći i ostali, dolazeći (ili, možda, odlazeći) kulturni sadržaji. Jer, lepota se u ovoj zemlji gazi, ona, prosto, nema upotrebnu vrednost, nije sklona manipulacijama i korupciji. U to ime, budimo uz studente i sve misleće ljude.

 

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click