Blokadom puteva na blokadu sistema

12. December 2021.
Vreme između dve blokade prošlo je, s jedne strane, u nastojanju predstavnika vlasti da demonstrante označi stranim plaćenicima, ustavokršiteljama (do terorizma!”), izdajnicima, neradnicima, a sa druge strane u nastojanjima da se što je moguće više ljudi obavesti da se protestuje zbog dva krajnje sporna zakona – o referendumu i eksproprijaciji.
Serbia Protest
Foto: Beta/AP Photo/Darko Vojinovic

Piše: Jelka Jovanović, Novi magazin

Slavija blokirana pre roka, reka ljudi na Mostu slobode u Novom Sadu i oko njega, kod centra Sava “okupirana Gazela, u pedesetak mesta širom Srbije na dva sata stao je saobraćaj u subotu 4. decembra.

Koliko je bilo, kako po pravilu pogrešno izveštavaju i komentarišu, “protestanata”, pitalo se i tokom i posle blokade. Dvadesetak ljudi na Gazeli koji terorišu pristojnu većinu, kako su javili prorežimski Informer i Pink, uz fotografiju očito snimljenu mnogo pre blokade, nekoliko stotina ili nekoliko hiljada?

Više od 130.000 na svim mestima blokade, kako tvrde iz Ekološkog ustanka, jednog od organizatora, ili “u glavu” 31.000, kako tvrdi zabrinuti predsednik, kome su dronovi služili kao rezervne oči, pošto je u vreme blokade bio u porti lokalne crkve sa seljanima Gornjih Nedeljica i okolnih mesta Jadra.

I da li je uopšte bitno koliko je (desetina) hiljada demonstranata bilo? Izvesno je da je i blokada i učesnika bilo upadljivo više nego sedmicu dana ranije na prvoj, jednosatnoj blokadi, pri čemu skupove, izvesno, nisu “uvećavali” policajci u uniformama kao 26. novembra; nisu se ni povukli kao tada u Šapcu, da ustupe mesto i prepuste akciju najmljenim batinašima s motkama i čekićima – 4. decembra policija nije bila na mestima okupljanja.

Jeste u okolnim ulicama, kao kod Pupinovog mosta, bilo je i nešto saobraćajaca, nešto policajaca u civilu, nešto provokatora i radoznalaca…

A i u mnogim mestima, posebno manjim koja su se našla na mapi blokada, policija se umorila prethodnih dana obilazeći potencijalne organizatore i novinare, s upozorenjem da će krivično odgovarati ako se pojave n licu mesta.

Uprkos tome što je izostala institucionalna zaštita prava na protest, incidenata je bilo malo, najveći u Novom Sadu, kad su provokatori zaista isprovocirali demonstrante koji su svoj bes greškom iskalili na kolegi iz Temerina. Srećom, samo je lakše povređen, pošto ga je aktivista Miran Pogačar zaštitio svojim telom – ne znajući s koje je strane blokade.

Na Pupinovom mostu zaiskrila je tuča između nestrpljivog vozača i demonstranta koga je nagazio, ne cipelom, jasno, ali ubrzo su razdvojeni.

Potencijalno najveći problem mogli su izazvati huligani koji su sa Gazele bacali zapaljene baklje na demonstrante, ali i oni su brzo naterani u beg, kao i nešto pre toga sa Autokomande.

Zabeleženo je više napada na novinare.

Bilo je zaista i dece u kolima, kao i starijih, kućnih ljubimaca, nešto baš nestrpljivih vozača, psovki, uvreda – od kojih su najčešće “neradnici, sklanjajte se, ja imam posla!”

Dece, starijih i kućnih ljubimaca, nešto nervoznih učesnika, bilo je i na mostovima i putevima, među demonstrantima. No, mnogo više nego incidenata bilo je uljudnih scena, a možda to najbolje ilustruje mlada Novosađanka, koja se popela na klupu, ali da ne bi uprljala mesto koje je izabrala kao stratešku poziciju, prostrla je novine.

Ili dvoje mladih koji su u šetnju poveli i svoj bager, onaj mali, dečiji, i ubrzo postali viralni kao i meštani Topole prethodne sedmice koji su blokadu izveli kružeći pešačkim prelazom čitav sat. Ili raspevani momak sa Slavije.

PRVA RAZREŠNICA NA POMOLU: Vreme između dve blokade (u organizaciji inicijative Kreni-promeni i pokreta Ekološki ustanak) prošlo je, s jedne strane, u nastojanu predstavnika vlasti da demonstrante, posebno organizatore, označi stranim plaćenicima, ustavokršiteljama (do terorizma!”), izdajnicima, neradnicima, a sa druge strane u nastojanjima da se što je moguće više ljudi obavesti da se protestuje zbog dva krajnje sporna zakona – o referendumu i eksproprijaciji. Kako bi se reklo u lekcijama iz istorije, ta dva zakona koje je Skupština aminovala uprkos upozorenjima struke i civilnog sektora konkretan su povod drastičnim protestima, a uzrok su zagađen vazduh, zemlja i voda, koji mogu biti dokusureni najavljenim rudnicima litijuma.

Sam predsednik Aleksandar Vučić je, za razliku od svojih sledbenika, iz dana u dan menjao “ploču”, a u petak uveče prelomio – ide u Gornje Nedeljice, jadarsko selo iz kojeg se aktuelna ekološka pobuna prelila na celu Srbiju.

Odlazak u Nedeljice, ma koliko nenadan i režiran, ali i sračunat da meštane iz udruženja “Ne damo Jadar” i pri njemu odmakne od blokade – neuspešno! – bio je prvi znak da se nešto krupno valja. Naime, dok su na međunarodnim, magistralnim i lokalnim putevima, mostovima i ulicama trubili blokirani vozači, a demonstranti po hladnom vremenu uporno stajali, Vučić je najavio povlačenje Zakona o eksproprijaciji. Doduše, u krajnje zapetljanom obećanju koje ni doslovce citirano ne nudi suštinu, ali tri dana kasnije, u utorak, postalo je jasno – najverovatnije nema hitnog postupka, nema ni izmena izmenjenog i još nepotpisanog zakona iako ga premijerka, resorna ministarka i ini ministri i ministarke iščekuju. Da o njemu odlučuju u četvrtak, kad ovi redovi budu pred čitaocima.

Teško je, naravno, u moru poluobećanja garniranih uvredama i neistinama tvrditi šta će stvarno biti do sledeće blokade, najjednostavnije i najelegantnije rešenje nudi sam Ustav – da predsednik ne potpiše Zakon i vrati ga parlamentu. Koji ga, opet elegantno, može odložiti u fioku i prepustiti sledećem sazivu. Pri čemu, kako tvrdi Marinika Tepić pozivajući se na neimenovane izvore, i glasoviti Rio Tinto zna da se stvar mora usporiti i odložiti za postizborno vreme.

KOST U GRLU: Eksproprijacija, dakle, može biti odložena ad acta, bar privremeno iako će Vučiću biti teško da objasni svojim ljudima – o poslovnim partnerima Srbije da ne govorimo – zašto se odlažu paragrafi namenjeni, kako se tvrdi u vrhu vlasti, efikasnijem postupku u infrastrukturnim projektima.

No, ima adut u rukama da nije poklekao pred “šačicom zgubidana”, terorista i inih demonstranata – Zakon o referendumu koji je potpisao i po čijem slovu će već 16. januara građani na birališta, da se izjasne o ustavnim promenama u pravosuđu o kojima, sem baš upućenih, ništa ne znaju.

No, taj adut može biti i kost u grlu jer blokade će biti nastavljene sve dok se sporne odredbe tog zakona ne promene, posebno ona o cenzusu i naplati narodne inicijative.

“Ne postoji pritisak pod kojim ću ja da promenim ili povučem Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi, za koje mislim da su odlični. Ne postoji, možete samo da me ubijete ili da me pobedite na izborima”, rekao je predsednik Srbije pre nekoliko dana, a onda malo ublažio stav: “Ja nisam video nikakav problem u Zakonu o referendumu, a sad su našli da su takse za narodnu inicijativu problem. Ako je taksa problem, onda, spremni smo da razgovaramo sa svima po tom pitanju. Ako su takse problem, bojim se da je to samo traženje Lajbnicovog dovoljnog razloga.”

Sa druge strane, Savo Manojlović iz Kreni-promeni kaže da će blokade biti nastavljene sve dok se zakon ne promeni.

Uključujući i 16. januar, kada će na referendumski dan biti blokirane i ulice.

KOST U GRLU 2: Ono što predsedniku i Vladi može ići naruku jeste poslovično javno sporenje organizatora. U ovom slučaju Manojlovića i Nebojše Zelenovića, lidera Akcije zelenih, koji je, s koalicionim partnerima iz Ne da(vi)mo Beograd i Ekološkog ustanka, dodao još dva zahteva – povlačenje zakona o rudniku u Jadru i smenu REM-a.

Varnice razorne moći zaiskrile su pred televizijskim kamerama tokom “Utiska nedelje” i odmah posejale sumnju koja se najbolje definiše pitanjem “Zar opet?” Podele, sujete, razdori među kritičarima režima…

I ključna, reklo bi se, zar opet političari hoće da otmu građanski protest.

Pri čemu su svi saglasni da su dodatna dva zahteva potpuno na mestu, pa čak i legitimna, ali jedni smatraju da će se gomilanjem zahteva protesti razvodnjiti, a drugi pak da će učvrstiti proteste.

I jedni i drugi su u pravu, zabranom rudnika u Jadru zaokružila bi se čitava priča, ekološka po sadržaju, ali po suštini izuzetno politička. A smenom REM-a koji već dugo ne radi u skladu sa ovlašćenjima i po zakonu mogla bi se stvoriti preko potrebna atmosfera za argumentovanu raspravu na televizijama s nacionalnim pokrivanjem, pre svega na javnim servisima RTS i RTV.

I nema sumnje da je kolega Ranko Pivljanin u pravu kad kaže da je zahtev za smenjivanje Olivere Zekić, čelnice Saveta REM-a, ekološki jer je to telo ne radeći svoj posao i podilazeći vlasnicima ružičastih i srećnih televizija, s jedne strane, a sa druge vlastodršcima, zagadilo medijsku i javnu sferu do nepodnošljive mere.

Zapravo, udruženim delovanjem na više frontova, među kojima je i besomučna medijska propaganda, politički sistem u Srbiji je u potpunosti blokiran. Kriviti bojkot prošlih izbora za to što nema predstavnika svih građana u parlamentu koji je mesto odlučivanja – u ovom slučaju kobnih grešaka – ne daje odgovor na pitanje zbog čega predstavnička demokratija i institucije ne funkcionišu na propisan, Ustavom i zakonima predviđen način. Počev od predsednika, koji u Gornje Nedeljice može ići kao predsednik svoje stranke na susret s meštanima, ali ne i kao predsednik države, preko pomenute Olivere Zekić, koja ne bi, kao javna funkcionerka u regulatornom telu koje podrazumeva odmerenost i nepristrasnost, smela da “hapi”, makar samo na rečima. Pa do ministara, poslanika, predsednika opština… koji su plaćeni da rade u korist građana i štite njihova prava.

A pravo na zdravu sredinu, čiste reke, zemljište i vazduh je početak. Valjalo bi to da se zna jer može biti kao kod Miljkovića: “Ko ne sluša pesmu, slušaće oluju!”

Drugim rečima, ko blokira politički sistem i život, dobiće blokadu puteva. Pri čemu je subota 4. decembar samo blaga naznaka onoga u šta se može pretvoriti Srbija, pritisnuta različitim interesima vlasti i građana. Od blokada do barikada put nije dug.

Novinari na udaru

U subotu pre i tokom blokade napadnuti su novinari agencije Fonet Davor Lukač, Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Vladimir Špera i snimatelj TV Valjevo plus Aleksandar Milinković.

Za ovu vrstu napada tužilaštvo reaguje po službenoj dužnosti, pa je Lukač dao iskaz u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu povodom napada nepoznate grupe muškaraca na njega u subotu oko 13.30 kod pumpe NIS na Novom Beogradu, preko puta “Ušća”, uoči početka blokade Brankovog mosta, odakle je trebalo da izveštava.

U utorak je i Šper dao iskaz u Opštinskom javnom tužilaštvu u Novom Sadu, a još nema informacija o slučaju Milinković.

Lukač je prethodno u subotu po podne dao iskaz policiji u Novom Beogradu, kojoj je prijavio napad i prosledio dve fotografije koje je snimio mobilnim telefonom. Na njima su vidljive registarske oznake dva nepropisno parkirana automobila, kao i nekoliko muškaraca starosti između 30 i 40 godina, s kačketima i zaštitnim maskama.

On je opisao šta se dešavalo, kako su napadači reagovali, ponašanje nekih od njih petorice ili šestorice koji su ga okružili, pri čemu ga je jedan udario u rame. Vukli su ga za jaknu, gurali, sprečavali da se udalji, pokušavali da mu oduzmu mobilni telefon, da bi jedan među njima sprečavao da mu nanesu teže ozlede.

Čim je FoNet objavio vest da je Lukač napadnut, kolona sa desetak automobila, u kojoj je bilo 30-40 muškaraca, odmah se udaljila s lica mesta.

Postupak u policiji Lukač je ocenio kao korektan.

Advokat NDNV-a Veljko Milić izjavio je za agenciju Beta da je Šper danas u tužilaštvu dao izjavu u svojstvu oštećenog, u kojoj se izjasnio o svim okolnostima napada i predao tužilaštvu sav video-materijal na kojem se vidi učinilac krivičnog dela.

“Istog dana kada je napadnut događaj je prijavljen Osnovnom javnom tužilaštvu zbog krivičnog dela nasilničko ponašanje. Za to krivično delo predviđeno je gonjenje po službenoj dužnosti, tako da očekujemo da policija identifikuje napadača i da tužilaštvo nastavi krivično gonjenje”, rekao je Milić.

Podsetio je da je napadač prilikom izvršenja krivičnog dela snimljen upravo kamerom kojom je upravljao Vladimir Šper i da su ti snimci danas predati tužilaštvu.

Milić je apelovao na pripadnike policije da bolje zaštite novinare jer kada na masovnim okupljanjima policija nije prisutna postoji povećan rizik od izbijanja različitih incidenata, što je bio slučaj 4. decembra u Novom Sadu, kada je u dva navrata izbila opšta tuča koju su izazvali provokatori na Mostu slobode.

“Novinarima je u opisu posla da izveštavaju s takvih događaja i zbog prirode posla u tim situacijama bezbednost im je naročito ugrožena. Zato je neophodno da pripadnici policije budu prisutni kako bi im pružili adekvatnu zaštitu u pravo vreme”, kazao je Milić.

Glumci, sportisti, studenti, advokati i – političari

Stopama Vučića u Gornje Nedeljice već u nedelju krenula je grupa dramskih umetnika, glumaca i glumica koji već mesecima aktivno učestvuju u ekološkim protestima. Svetlana Bojković, Gorica Popović, Anita Mančić, Dragan Mićanović, Tihomir Stanić, Vesna Čipčić, Bojan Dimitrijević, Marko Janjić, Jovo Maksić, Milutin Milošević… u nedelju 5. decembra posetili su Gornje Nedeljice i sela oko reke Jadar.

“Meštani Gornje Nedeljice kod kojih smo bili najtvrđi su orah tog jezgra, rekli su nam da oni neće da odu sa svoje zemlje i po cenu da izgube glavu, i biće velika tragedija i skandal ako se to dogodi. Ima još mnogo onih koji ih podržavaju u tom kraju, na opštini Loznica živi oko 20.000 ljudi, i ono što je sada najpotrebnije jeste da svi stanemo uz njih”, izjavila je Svetlana Bojković za Danas, ističući da je zastrašujuće koliko premijerka Srbije obmanjuje javnost.

Tokom subotnje blokade oglasili su se i brojni sportisti, a posebno ih je podstakao najbolji teniser sveta objavom o značaju vazduha, zemlje i vode za zdravlje. Činjenica da se naknadno ogradio od “opozicije” i “pozicije” ne umanjuje značaj.

Suprotno već uvreženom mišljenju da su mladi depresivni i neaktivni, studenti su se masovno priključili blokadama, pozivajući i profesore.

Podršku protestima pružili su i advokati, koji su svoj subotnji protest nastavili na blokadama, ali i brojni političari iz opozicije, kao učesnici i pobornici zelene agende.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click