Šef ‘Gugla’ traži od EU ‘uravnotežen pristup’ regulisanju veštačke inteligencije

20. January 2020.
Šef "Alfabeta" - matične kompanije "Gugla", kao i samog "Gugla", Sundar Pičaj zatražio je u govoru u Briselu da EU ima "uravnotežen pristup" regulisanju veštačke inteligencije.
Belgium Europe Google
Sundar Pičaj. Foto: Beta/AP Photo/Virginia Mayo

EU, poput Sjedinjenih Država, proučava kako regulisati veštačku inteligenciju, tehnologiju za koju se očekuje da će revolucionisati privredu i društvo uz ozbiljne posledice, između ostalog i nestanak mnogih poslova.

Evropska komisija treba da 19. februara utvrdi predloge za razvoj regulatornog pristupa EU: cilj je da predloži čitav niz pravila kojima bi se obezbedilo poštovanje evropskih vrednosti, naročito o zaštiti privatnosti, u sektorima veoma različitim kao što su zdravstvo i transport.

“Pravna regulativa mora imati uravnotežen pristup, uzimajući u obzir i potencijalnu štetu, i mogućnosti za društvo”, rekao je Pičai u govoru na skupu kojeg je u Briselu organizovao evropski istraživački centar “Brojgel”.

“Pitanje nije da li regulisati, već kako”, dodao je, ukazujući da nema ništa protiv regulacije.

Generalni direktor kompanija “Alfabet” i “Gugl”, Pičai je trebalo da se u ponedeljak popodne sastane s dva od tri izvršna potpredsednika Evropske komisije: s Holanđaninom Fransom Timermansom, zaduženim za životnu sredinu, i s Dankinjom Margret Vestager, zaduženom za “Digitalnu ekonomiju” i konkurenciju.

“Želimo da ponudimo našu stručnost, iskustvo i naš alat pred neizbežnim tenzijama i neizbežnim kompromisima”, dodao je on.

U govoru je Pičai naglasio dva problema koje postavlja veštačka inteligencija: prvo, “Deepfakes” ili “hiper editovanje, izmene” – varljivi sadržaj video i drugog sadržaja, i to veštački, generisan algoritmom veštačke inteligencije, ali ipak izgleda kao stvaran, i drugo, tehnologija prepoznavanja lica.

“Ta tehnologija se može koristiti za pomoć u nalaženju nestalih ljudi. Ali može se koristiti i u štetnije svrhe”, rekao je.

Pičai nije izneo primere, ali upotreba tog alata u Kini, gde je posebno rasprostranjen, veoma je sporna, jer omogućava pojačan nadzor nad građanima.

Pičai je objasnio da je “Gugl” zbog problema odlučio da ne nudi uslugu prepoznavanja lica dok se ne utvrde pravila i zaštitne mere.

Na pitanje o tome šta misli o potencijalnoj petogodišnjoj zabrani tehnologije prepoznavanja lica na javnim mestima – na čemu radi Evropska komisija, Pičai je odgovorio da je važno da se “što pre” pozabave tim problemom.

Click