Neizvestan tok izborne noći u SAD

3. November 2020.
Tok izborne noći u SAD zavisiće od više faktora, a nepoznanica je dosta, pre svega da li će u ključnim saveznim državama biti poznat pobednik i da li će biti osporavanja rezultata.
Donald Trump
Foto: Beta/AP Photo/Evan Vucci

Na razvoj dogadjaja tokom noći znatno bi mogao da utiče ishod u Floridi, Arizoni i Severnoj Karolini, ključnim državama koje bi mogle relativno brzo da objave rezultate, izjavila je američka profesorka Mina Bouz (Meena Bose).

Bouz, profesorka Univerziteta Hofstra u saveznoj državi Njujork, rekla je da je teško predvideti kada će se znati da li je na današnjim izborima pobedio predsednik SAD Donald Tramp ili kandidat demokrata Džozef Bajden i dodala da će ishod možda biti poznat tek za nekoliko dana ili kasnije.

“Do 23.00 (5.00 po centralnoevropskom vremenu) znaćemo da li su izbori odlučeni. Ako ima odluke, onda je najverovatnije Bajden pobedio. Ako nema, rezultat ćemo najranije znati u četvrtak ili petak, do kada nećemo imati konačne rezultate iz Pensilvanije i Mičigena”, navela je Bouz.

Izborna noć može da bude duga, zavisno od toga koje će države biti u stanju da saopšte rezultate, rekla je Bouz u okviru onlajn programa Centra Stejt departmenta za inostrane medije (Foreign Press Center, FPC).

Do odlaganja objave rezultata moglo bi da dodje zato što je ove godine veliki broj Amerikanaca glasao unapred, veći nego ikada pre. Takodje, medju 50 saveznih američkih država postoje velike razlike u pravilima oko brojanja takvih glasova.

Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije korona virusa, na izborima je unapred glasalo više od 99 miliona Amerikanaca, od kojih gotovo 64 miliona putem pošte, odnosno slanjem glasačkog listića u koverti ili ubacivanjem u posebne kutije postavljene za tu namenu.

Bouz je kazala da se očekuje da će glasovi poštom činiti 50 do 70 odsto ukupnih glasova, dok ih je na izborima 2016. godine bilo oko 23 odsto.

Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, a dve od kojih direktno zavisi rezultat izbora odlučile su da kao važeće prihvataju listiće koji stignu i posle izbornog dana.

Pensilvanija prihvata glasačke listiće i tri dana po završetku izbora, dok je Severna Karolina odlučila da će važeći biti svi glasovi koji stignu poštom do 12. novembra, pod uslovom da su poslati najkasnije danas.

Bouz je navela da glasovi iz Pensilvanije, Mičigena i Severne Karoline mogu da budu nebitni ako bitka za Floridu bude rešena u izbornoj noći u Bajdenovu korist, ali da mogu da budu i presudni ako pobednik ne bude bio poznat u narednih nekoliko dana zbog male razlike izmedju Trampa i bivšeg potpredsednika SAD.

Brojanje glasova datih unapred može da počne i pre izbornog dana u 17 saveznih država, medju kojima su važne Florida i Arizona, rekla je Bouz.

Medjutim, u 16 saveznih država brojanje može da počne pre zatvaranja birališta, ali ne pre izbornog dana, dok 17 država zahteva da brojanje glasova datih unapred počne tek po zatvaranju biračkih mesta, dodala je Bouz.

Šest država, medju kojima su Pensilvanija i Viskonsin, ne dozvoljava ni otvaranje koverata sa glasačkim listićima pre izbornog dana, navela je američka profesorka u okviru programa FPC “Virtuelna novinarska tura”.

Kada sve navedeno uzmemo u obzir, rezultati za savezne države Florida, Arizona i Severna Karolina mogli bi da stignu realtivno brzo po zatvaranju birališta, rekla je Bouz.

Uz Floridu, Arizonu i Severnu Karolinu, fokus će u izbornoj noći biti na još 10 država koje su poznate kao “kolebljive” (swing states) zato što u njima nije izvesna pobeda demokrate ili republikanca.

U te države spadaju i Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija, gde je Tramp favorit, kao i Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Nevada, Minesota i Nju Hempšir, gde i ankete i kladionice daju prednost Bajdenu.

Da bi ostao u Beloj kući, Tramp mora da pobedi u svim “kolebljivim državama” u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili izjednačen s Bajdenom (Florida, Severna Karolina, Arizona) ili je favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija), ali uz to mora da zadrži i dve od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) ili jednu od njih pod uslovom da nije Viskonsin.

Bajden, da bi postao predsednik, uz očekivane pobede u Nevadi, Minesoti i Nju Hempširu, mora da osvoji i Pensilvaniju i Mičigen i Viskonsin, gde mu i ankete i kladionice takodje daju jasnu prednost.

Presudna država, kao i uvek kada je trka neizvesna, mogla bi da bude Florida. Ako Bajden osvoji Floridu, njegova pobeda na izborima je gotovo izvesna, dok je Trampu ta država potrebna za ostanak u trci.

Od ključnih država, birališta se u Džordžiji zatvaraju u 1.00 po centralnoevropskom vremenu, a u 1.30 u Severnoj Karolini i Ohaju.

U 2.00 glasanje se završava u Floridi, Pensilvaniji i Nju Hempširu, u 3.00 u Arizoni, Teksasu, Mičigenu, Viskonsinu i Minesoti, a u 4.00 u Ajovi i Nevadi.

Presudan uticaj desetak saveznih država posledica je osobenosti američkog izbornog sistema, pošto ne pobedjuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cele zemlje, već koji “skupi” najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredeljuju direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobednik se zna odmah posle izbora.

Kandidat koji pobedi u jednoj saveznoj državi “dobija” sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Bouz je rekla da bi na odlaganje proglašenja pobednika izbora moglo da utiče i osporavanje rezultata od dva izborna štaba.

“Izborni štabovi imaju pravo da ospore rezultate, to je uvek mogućnost. To osporavanje može da ide od sudova savezne države do Vrhovnog suda, postoji mnogo mogućih scenarija”, kazala je Bouz.

Navela je da mnogo zavisi od toga da li postoji jasna prednost jednog kandidata.

“Kada su potpuno uskladjeni elektorski glasovi i ukupan broj glasova, tada je veoma teško ne priznati rezultate. Medjutim, ako imamo situaciju da se dovodi u pitanje ishod u Floridi i Pensilvaniji, možda i u Teksasu, onda druga strana može da ospori rezultat. Što je veća razlika izmedju kandidata, rezultate je teže oboriti ili prolongirati”, dodala je Bouz.

Povodom medijskih navoda da će pristalice Trampa nasilno protestovati ako on ospori rezultate izbora, Bouz je rekla da vlast na nivou cele države u načelu nije nadležna za javnu bezbednost, ali da u slučaju prerastanja protesta u nemire savezna vlada može da interveniše u saradnji s guvernerima i da pošalje Nacionalnu gardu.

“To bi bio veoma nepredvidiv scenario. Očekivanje je da će države biti u stanju da sačuvaju javnu bezbednost u toku glasaja i kasnije”, kazala je Bouz.

Američka televizija Si-En-En (CNN) prenela je da su stručnjaci Medjunarodne krizne grupe (ICG) koja analizira nasilje širom sveta, izdali upozorenje bez presedana uoči današnjih izbora u SAD.

U izveštaju na 30 strana, stručnjaci ICG su naveli da se oštro polarizovane SAD suočavaju s “nepoznatom opasnošću” u narednim danima.

“Iako su se Amerikanci navikli na odredjeni nivo gneva u izbornim kampanjama, oni se do sada nisu suočili sa stvarnom perspektivom da bi aktuelni predsednik mogao da odbaci rezultate izbora ili da bi moglo da dodje do oružanog nasilja”, navodi se u izveštaju objavljenom prošle nedelje.

ICG je navela nekoliko faktora koji bi mogli da dovedu do nasilja u toku, pre ili posle izbornog dana, medju kojima su bujanje dezinformacija i govora mržnje na internetu, nedavne kontroverze u vezi s rasnom nepravdom u SAD, jačanje oružanih grupa i mogućnost tesnog rezultata predsedničkih izbora ili osporavanja glasova.

Za potencijalno nasilje grupa je unapred okrivila Trampa, navodeći da njegova “otrovna retorika i spremnost na konflikte radi ostvarenja ličnih interesa nemaju presedana u modernoj američkoj istoriji”.

Click