Mladi ruski muzičari sklonili su se od rata i mobilizacije u Srbiju, gdje sada zajedno sviraju. Za Nadu kažu kako im je odluka o odlasku promijenila život na bolji način.
Korupcija je kao kuga, zahvata velike i male zemlje, gramzivost je pogodnost koja se udružila sa lažima, prevarama i manipulacijama da bi stigla do bogatstva. I u tome se čini da je beznadežno moćna i neoboriva. Mitrović pokazuje da u svijetu nepoštene ekonomije ima ozbiljnih pobuna i pokreta za poštenje, ali im je uspjeh malen.
Cinizam Ivana Pernara – koji od pakosti upravo živi, uzimajući od tuđe sreće da nahrani svoj Superego – ima, vidjeli smo, svoje granice: on je ipak samo Milanović za ograničene. Milanovićev cinizam i ego, međutim, tih granica nemaju.
U Italiji vidim mnogo toga zajedničkog sa Rusijom, ali i značajne razlike. Ovde nije bilo toliko unutrašnjeg nasilja, ali vidim postimperijalni sindrom zaostao iz vremena fašizma, kaže ruski fotograf i vizuelni umetnik koji živi u egzilu.
Tata, spasi me. Bila je posljednja molba koju je devetogodišnja Augustina šapnula ocu, nakon što je u junu 1993., tokom rata u Bosni i Hercegovini, teško ranjena u eksploziji granate na dječijem igralištu u Vitezu.
Na gradskom groblju u Jagodini 22. put je održan pomen ubIjenom novinaru Večernjih Novosti Milanu Pantiću, koji je stradao na pragu svog doma u jagodinskom naselju Tabane 11. juna 2001. godine.
Uoči premijere njegove nove animirane serije na Netflixu predstavljamo Zerocalcarea, ljevičarskog stripaša koji kroz autobiografske priče o svakodnevici talijanskih milenijalaca, anksioznosti i životnim gubicima progovara i o temama poput policijske brutalnosti, borbe Kurda u Rojavi protiv ISIS-a, progona Jezida u Iraku.
Džive je u Italiji živio skoro trideset godina, a došao je kao ekonomski ekspert, urednik relevantne jugoslavenske publikacije Ekonomska politika. Italija za njega nije mogla biti njemačka "čežnja za jugom" ni jugoslavenski "žabarski zapad", ona je njemu bila idealna radna površina u kojoj je uzbudljivo proučavati i državu i društvo.
U novom broju časopisa Tragovi, koji izdaje Arhiv Srba u Hrvatskoj, pišu Milan Radanović, Dejan Jović, Dušan Marinković, Tihomir Ponoš, Jasmina Lukić, Miloš Hrnjaz, Vinko Korotaj Drača, Dragan Bulatović i Dragan Jovićević,
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije