Tišina koja je srušila spomenik
„Spomenik pobjedi naroda Slavonije” u Kamenskoj (Hrvatska), tridesetmetarska skulptura od nehrđajućeg čelika (nastajala 1958.-1968. kao inženjerski iznimno zahtijevan poduhvat), u trenutku nastanka bila je najveća apstraktna skulptura u Europi, visoke umjetničke vrijednosti. Srušena je 1992. od strane pripadnika Hrvatske vojske, u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije. Rušena je petodnevnim miniranjem, te oborena iz devetog pokušaja.
Minirani Bakićev spomenik u Kamenskoj u ovu subotu 30. septembra 2023. ustaje iz pepela.
Na mjestu bivšeg spomenika u Kamenskoj kod Požege, podižemo dvadeset metarski ekran, instalaciju umjetnika Sandra Đukića, u okviru događaja @tisina_spomenik https://t.co/47xK9acQXr pic.twitter.com/wCwE1DxUJ2
— Srpsko narodno vijeće (@SrpskoV) September 27, 2023
Vojin Bakić je jedan od najznačajnijih suvremenih umjetnika, čiju je vrijednost je 1964. godine istaknuo Herbert Read uvrstivši ga u antologiju suvremene skulpture (Modern Sculpture, A Concise History, Thames & Hudson). On je prepoznat u europskoj povijesti skulpture najviše po razlistanim formama i svjetlosnim oblicima kojima je napravio veliki iskorak iz figurativne u apstraktnu umjetnost. Skulptura kojom se bavimo objedinjuje razlistanu formu i svjetlosne oblike, međutim kao i brojne druge Bakićeve skulpture je srušena i uništena u ratu 90-tih godina u Hrvatskoj.
Povodom tridesete godišnjice fizičkog rušenja spomenika (u kaosu rata 90-tih), koji paradigmatski ukazuje na politiku sustavnog rušenja antifašističkih spomenika vezanih uz narodnooslobodilačku borbu, te nemara koji je omogućio devastaciju, a koji traje do danas, želimo isto tako prekinuti tišinu javnosti, te ukazati da je spomenik unatoč tome što je srušen i danas upisan duboko u svijest ljudi i svjetsku povijest umjetnosti (Kultermann, Venturi, Read).
Sram zbog neprocesuiranja rušilačkog postupka, preoblikovan ili u tišinu ili laž u novinskim objavama koje su javnost uvjeravale u neistine, između ostalih da je spomenik srušio vjetar, a koju je demantirao tek Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) omogućavanjem uvida u podatke o vjetru na dan rušenja 21. 02.1992. godine. Snaga vjetra tog dana je prema Beaufortovoj ljestvici klasificirana u rasponu od 0-1 Bf, a što se u hrvatskoj nomenklaturi vjetrova označava vjetar naziva „tišina”. Stoga “tišinu” iz nalaza DHMZ-a ističemo u naslovu projekta povezujući je s Tišinom nadležnih institucija i medija.
Obilježavanjem tridesetogodišnjice rušenja, rekreiramo skulpturu – spomenik i vrijednosti upisane u njega.
U borbi protiv svih oblika revizionizma kroz projekt zagovaramo afirmativan stav prema antifašističkoj prošlosti i odlučujemo se za proslavu njezinih vrijednosti kao i umjetničke vrijednosti skulpture Vojina Bakića. Apstraktnu monumentalnu skulpturu rekreiramo kroz multimedijalni projekt na lokaciji srušenog spomenika. Multimedijalni projekt sastoji se od privremene i trajne umjetničke instalacije. Privremenu instalaciju činit će dvadesetmetarska rekreacija spomenika LED ekranom, spektakularno multimedijalno rješenje po konceptu umjetnika Sandra Đukića. Trajnu će činiti info ploča s činjenicama o povijesti spomenika i QR code koji će, uz pomoć tehnologije proširene realnosti (AR- Augmented Reality), 3D spomenik učiniti virtualno vidljivim na istom mjestu na kojem je bio prije devastacije.
S obzirom na lokaciju srušenog, a sada rekreiranog spomenika i ambijent u duhu Herzogova „Fitzgeralda“, divlju prirodu prilično udaljenu od civilizacije, posebnu pažnju posvećujemo diseminaciji koju realiziramo kroz planirani međunarodni simpozij znanstveno-diskurzivnog formata, izložbe, predavanja i distribuciju informacija kroz medije i mrežu umjetničkih institucija.
Tekst je prenet sa portala silence-monument.com.