IZLET U PROŠLOST: Ovako su nas crtani filmovi učili klasičnoj glazbi

Izvor: Lupiga.

Vincent Alexander je crtač i animator, čija je najpoznatija kreacija superherojski crtić „Musical Man and the Magic Kazoo“. Njegove je „tvitove“ – kojima je podsjetio generacije odrastale na crtićima Warner Brosa na to kako je čarolija Mozarta i Liszta ušla u njihov život putem „malih ekrana“ – pregledalo nekoliko milijuna ljudi, a prenijeli su ih i brojni svjetski mediji.

U nastavku donosimo seriju „tvitova“ uz koje možete pogledati video isječke iz crtića koji podsjećaju na neka druga i, za mnoge, bolja vremena, barem što se crtića tiče.

„Ne znam tko može slušati poznatu operu ‘Seviljski brijač’ Gioachina Rossinija, a da pritom ne pomisli na Duška Dugouška. Maestralan je način na koji redatelj Chuck Jones sinkronizira ´slapstick´ sa ´soundtrackom´“.

„Možda ‘Der Erlkönig’ Franza Schuberta ne znate po imenu, ali znat ćete kad ju čujete, zahvaljujući crtićima Looney Tunes. Govori o nadnaravnom kralju vila, ali skladatelj Warner Brosa Carl Stalling uvijek ju je koristio kada bi se pojavljivali negativci u crtiću“.

„Uvertira ‘Lake konjice’ austrijskog skladatelja Franza von Suppéa najupečatljivija je u kratkom Mickey Maus filmu ‘Symphony Hour’, vjerojatno najsmješnijem Disneyevom crtiću ikad u kojem Šiljo lomi sve instrumente, a orkestar mora svirati otkačenu izvedbu Spikea Jonesa“.

„Duško Dugouško proslavio je skladbu Franza von Suppéa ‘Jutro, podne i noć u Beču’ u klasiku ‘Baton Bunny’. Ovaj je crtić prikazan uz orkestralnu pratnju uživo na Broadwayu, u Hollywood Bowlu i Kraljevskoj festivalskoj dvorani kraljevske obitelji“.

„Corny Concerto, urnebesna špica Disneyeve ‘Fantasije’ Boba Clampetta, sjajno se naslanja na mirne ‘Priče iz bečke šume’ Johanna Straussa. Možete učiniti bilo koji klasični komad boljim dodavanjem glasa ‘b-b-b-b-b’.“

„’Die Fledermaus’ Johanna Straussa poslužila je kao baza za kratki film ‘Tom i Jerry u Hollywood Bowlu’ iz 1950. godine. Kao i nekoliko kratkih crtića s Duškom Dugouškom, i ovaj je film zapravo prikazan u Hollywood Bowlu, uz pratnju orkestra“.

„Neke su skladbe poznate samo zbog upotrebe u crtićima. Gotovo da nisam mogao pronaći informacije o skladbi Arthura A. Penna ‘Carissima’ iz 1907. godine, ali ljubitelji crtića sjetit će je se iz ovog urnebesnog dijela iz crtića sa Silvestrom ‘Back Alley Oproar’.“

„Čudno je biti upoznat s glazbenim djelom, a da zapravo nikada niste čuli za njega. Ovu skladbu Gaetano Donizetti naziva sekstet iz ‘Lucia di Lammermoor’, ali za mene će to uvijek biti ‘onaj dio u kojem Duško Dugouško pokvari operu nekom tipu“.

„Mendelssohnova skladba koju neprestano čujete u klasičnim crtićima, pa čak i novijim, jest ‘Frühlingslied’ (‘Proljetna pjesma’), koja služi za označavanje mira i spokoja. Ovo mi je najdraži primjer iz prvog crtića ‘Ralph Wolf i Sam Sheepdog’.“

„Još jedna Chopinova skladba koju svi znaju iz crtića je ‘Pogrebni marš’, koja svira kad lik umre ili će uskoro umrijeti, kao u ovom nezaboravnom dijelu.“

„Francuski skladatelj François Joseph Gossec bio je utjecajan u svoje doba, ali danas nije naročito poznat. Mislim da biste mogli prepoznati njegovu ‘Gavotte’, koja je korištena za isticanje nečega ugodnog ili finog (obično ironično) u crtićima Warner Brosa“.

„Najsigurniji način da se lik iz crtića uspava je tako da mu pjevušite ‘Brahmsovu uspavanku’. Također obavezno negdje ubacite frazu ‘zatvori velike krvave oči’.“

„Beethovenova Peta simfonija korištena je u crtićima iz Drugog svjetskog rata iz vrlo specifičnog razloga: Morseova abeceda za ‘V’ označena je točkom-točkom-točkom-crticom pa je tako sličan motiv iz Beethovenovog djela simbolizirao ‘V za pobjedu’ ratnoj publici“.

„Kao pomalo besramnu samopromociju trebam dodati da sam u svom crtanom filmu ‘Musical Man and the Magic Kazoo’ koristio Beethovenov ‘Adagio Cantabile’ iz ‘Sonata Pathétique No. 8, op. 13’.“

„Disney je danas poznat po zabavi za cijelu obitelj, ali najranija serija animiranih glazbenih kratkometražnih filmova ‘Silly Symphonies’ imala je scene plešućih kostura i demona koji se bacaju u vatrenu jamu pakla, dok sviraju jezive skladbe norveškog skladatelja Edvarda Griega“.

Članak je prenet sa portala Lupiga.