Rundek: Ili ćemo se osvijestiti kao vrsta, ili nestati

Piše: Elma Ljubčić

Dvostruki EP Brisani prostor Darka Rundeka i njegove “Ekipe”, koji je prije nekoliko mjeseci najavljen singlovima Unutarnji glas i Tko su svi ti ljudi, 7. decembra će se pojaviti u slobodnoj prodaji. Svaki od dva EP-ija sadrži po pet pjesama, a ovo je, nakon “Haustora”, prvi Rundekov album na kojem se pojavljuju kompozicije i tekstovi drugog autora – Roka Crnića.

“Kad sam skupljao bandu za obljetničku turneju ‘Apocalypso NOW’, odluka je pala da to ne budu ljudi koji su ga tada svirali, nego muzičari sa aktualne zagrebačke scene. Ta je scena zadnje tri-četiri godine vrlo živa. Na njoj je, za grad veličine Zagreba, zaista mnogo osebujnih muzičara neograničenih žanrom. U ‘Ekipi’ koja se skupila bili su uglavnom mlađi suradnici. S njima sam, nakon turneje, krenuo u avanturu kreiranja i snimanja novog albuma.”

“S osjećajem da je svijet na prekretnici, krenuli smo zajedno istraživati kako ta stvarnost rezonira u nama i kako želi zvučati. Snimali smo te improvizacije. Roko Crnić je puno učinio za kristaliziranje pjesama iz otvorenog i kreativnog materijala, koji je iz cijele ‘Ekipe’ obilato izvirao. Ja sam se prihvatio produkcije. Izbora i usmjeravanja. Montaže i dosnimavanja. Završilo se sa formom dvostrukog EP-a, od kojih je prvi sastavljen od pjesama na kojima se aranžmanski radilo, a drugi od dokumenata spontano odsviranih komada, na kojima sam post-produkcijski intervenirao”, kaže Rundek.

“Nalazimo se na brisanom prostoru, između svijeta koji je dominacija niže ljudske prirode dovela do ruba propasti i nepoznatog svijeta koji će uslijediti. Brisan prostor mu ide ususret.”

Zajednički rad na albumu događao se prije pandemije korona virusa, priča nam – prvi dio su snimili na probama u kući i voćnjacima na obroncima Sljemena, dok su drugi dio snimali u Studiju DM u Prečkom u Zagrebu (u kojem su, s Andrejom Košavić Kurelec, snimili svoj prvi album Mura Mura).

“Rad je bio prirodan. Promocija albuma je medijska i na društvenim mrežama. Brisani prostor je djelo za sebe. Naravno da žudimo za koncertima i bit će ih kad se ova pandemija stiša, ali će oni biti onakvi kakve budemo osjetili ili prosudili da treba raditi u okolnostima kakve budu i neće nužno pokušavati rekreirati album na sceni”, kaže Rundek.

Rad u vrtu tokom pandemije

Singlovi Unutarnji glas i Tko su svi ti ljudi, kojima je album najavljen, savršeno su se uklopili u situaciju u kojoj se u martu ove godine cijeli svijet odjednom našao.

“Pandemija je, zapravo, dala prvu svima očitu formu tom kretanju prema neizvesnosti. U njenom ozračju sam dovršio album. Bilo je sadržajno i uzbudljivo. Nadam se da se nešto od tog procesa osjeća na albumu”, ističe.

Ako je suditi prema Rundekovim objavama na društvenim mrežama, period koronakrize nije pretjerano utjecao na njegov način života. Prvo zatvaranje proveo je u Povljama na Braču, gdje je uglavnom fokusiran na organski uzgoj i obradu održivog vrta.

“Taj mi je period dao više mira i vremena da se bavim sadržajnijim aktivnostima, s manje svakodnevnog cimanja. To dobro djeluje i na čovjeka, i na umjetnika”, naglašava.Rundek: Buđenje može biti bolno, ali je po sebi radosnoSanda Hržić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Mnogi smatraju da je upravo čovjekova nebriga o prirodi uzrok ove pandemije. Kada je riječ o našem odnosu prema planeti Zemlji i njenim prirodnim blagodatima nakon ovog pandemijskog odnosa, Rundek kaže kako nije previše optimističan, ali kako vjeruje da ima smisla sagledati stvari kakve jesu i postaviti realna pitanja.

“Mi ne stojimo nasuprot prirodi. Mi smo njen dio i kao sudionici biosfere, dio planete Zemlje. Svaka promjena na njoj i naša je promjena. Ne radi se danas više o pitanjima nacije, ekonomije ili civilizacije. Radi se o pitanjima koja se tiču ljudske vrste. Imamo priliku da se ili osvjestimo kao vrsta, soj i zauzmemo svoje mjesto u živućoj cjelini, ili da nestanemo, zajedno s još mnogim drugima koje ćemo povući sa sobom. Buđenje može biti bolno, ali je po sebi radosno”, poručuje.

‘Ay, Carmela’ u borbi za istinu i ljudsko zajedništvo

Stvaralaštvo Darka Rundeka izuzetna je pojava na balkanskoj muzičkoj sceni, na kojoj je prisutan već duže od četiri desetljeća. Mnogi njegovo ime i danas vežu za grupu “Haustor”, koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća bila jedan od simbola jugoslavenskog Novog vala. Početkom devedesetih grupa se raspala, a Rundek s porodicom odlazi u Pari,z gdje uglavnom komponira muziku za pozorište i počinje uspješnu solu karijeru. Mnogima je sigurno najzanimljivija njegova obrada pjesme Ay, Carmela, koju je priredio za istoimenu pozorišnu predstavu koja je duže od 20 godina uspješno igrana na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR).

“Napravio sam prepjev te španjolske pjesme nepoznatog autora za potrebe predstave, pa poslije stavio pjesmu i na album U širokom svijetu, jer mi je bila prelijepa da ostane samo za predstavu. Bio sam ponosan na ona dva stiha: ‘Gdje se ova pjesma čuje, tamo srce pobjeđuje’, kojih nema u originalu, i htio sam taj osjećaj podijeliti sa širom publikom. Jako mi je drago da su ga ljudi prepoznali i da ih bodri u borbi za istinu i ljudsko zajedništvo”, kaže.

A čini se da je Ay, Carmela danas, kada u svim dijelovima svijeta buja fašizam, aktuelnija nego ikad prije.

“Fašizam čuči u svima nama. On je krvava karikatura naše vlastite sebičnosti i uskogrudnosti. Nazvao sam to ljudskom nižom prirodomranije. Ali, kako da nazovemo masovno jedenje pilića ili svinja koji žive u uvjetima gorim od onih u konc-logoru, ili trovanje herbicidima, pesticidima, uništavanje šuma i životnog prostora hiljadama drugih bića, u ime komfora dobrih antifašista? U osnovi je neznanje i raspad tradicijskog okvira”, smatra.

Govoreći o buntu i aktivizmu koji je prisutan u njegovom stvaralačkom radu, Rundek ističe kako nikada ni muziku ni pjesme nije radio s idejom društvenog angažmana.

“Agit-prop umjetnost mi je odbojna. Prop-music (he he). Priznajem da me znala voditi određena vrsta zalaganja za atmosfere ili senzibilitet kakvima je težio bolji dio mene ne bi li ih možda malo proširio, privukao, obodrio, učvrstio kod sebe i kod drugih. To je isto neki ‘društveni angažman’. Čežnja za društvom koje bi prigrlilo i osnažilo ono što osjećam da je plemenito u meni”, kaže.

Na kraju razgovora vraćamo se ponovo na Brisani prostor, novi album kojeg će, kaže nam, zajedno sa saradnicima pokušati što bolje predstaviti.

“Pokušat ću, također, kroz intervjue skrenuti pažnju ljudi prema prihvaćanju od-rasta i dubokom kreativnom prilagođavanju planetarnim promjenama koje se upravo događaju”, zaključuje Rundek.