Dritan Abazović: Ekspertska vlada je naš kompromis

Piše: Jerko Bakotin

Dritan Abazović predsjednik je Građanskog pokreta URA. Koalicija Crno na bijelo okupljena oko te socijalno-liberalne i zelene stranke osvojila je na izborima 30. kolovoza četiri mandata u Skupštini Crne Gore te postala ključni faktor u formiranju nove vlasti.

Mitropolit Amfilohije bio je vrlo utjecajna politička ličnost. Koje će biti posljedice njegovog odlaska?

Naravno da će biti implikacija. Mitropolit je bio dugo prisutan i nesumnjivo je imao veliki uticaj. No ušli smo u novu fazu političkog života i morat ćemo da se prilagođavamo novim trendovima. Politička scena će sigurno izgledati dosta drugačije u odnosu na protekli period. Očekujem da će i novo crkveno vodstvo, zajedno s novim mitropolitom jednom kada bude postavljen, da doprinese smanjivanju tenzija u Crnoj Gori, pomirenju i zadovoljavanju izvornih načela vjere. Ona se odnose na univerzalne vrijednosti koje svi treba da baštinimo i promovišemo društvo ljubavi i solidarnosti.

Spremni smo da pružimo ruku, vjerujući da je došlo vrijeme da i ljudi iz DF-a pokažu drugo lice i sposobnost da upravljaju državom. Narod im je dao povjerenje kao i svima ostalima

Očekujete da Srpska pravoslavna crkva i u budućnosti ima političku ulogu u Crnoj Gori?

Crkva tradicionalno ima određenu političku ulogu, kao i sve vjerske zajednice u većini zemalja svijeta, pa i u Hrvatskoj. Naročito se to odnosi na zemlje nerazvijene demokratije. Ne može njena uloga tek tako da se iskorijeni u društvu koje ima jako nizak stepen političke kulture i nema demokratske tradicije ni institucije. Osim toga, prethodna vlada je svojim potezima iritirala i omogućila veću i aktivniju ulogu Crkve u javnom i političkom životu. Crkva se borila za prava koja je država trebala da joj garantuje. Bilo bi krajnje neprimjereno da kažem da više neće postojati uticaj Crkve u Crnoj Gori. S druge strane, upravo objavljeno istraživanje pokazuje da 74 posto stanovnika Crne Gore podržava građanski koncept države, što ne osporava vjerske slobode građana. Što se naše koalicije tiče, apsolutno smo za sekularnu državu.

Amfilohije je bio i direktno uključen u koalicijske pregovore i utjecao na odabir nositelja lista.

Ono što sigurno nije slučaj da je bilo ko, pa i Amfilohije, bio uključen u odluke koalicije Crno na bijelo, a sigurno da je s nekim listama bilo većeg uticaja crkve. Ali i u drugim državama u regiji vjerski lideri imaju jako dobre odnose s nosiocima političkih funkcija, a sigurno i determinišu neke odluke političkog establišmenta.

Sukob između Demokratskog fronta i mandatara Zdravka Krivokapića, inače nositelja njihove liste, izbio je oko pitanja da li će novu vladu činiti političari ili stručnjaci, na čemu i vi inzistirate. DF je na kraju pristao na vladu eksperata, no predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji ima snažan utjecaj na vođe DF-a, rekao je da ne podržava tu odluku.

Koalicija Crno na bijelo je kao racionalno rješenje promovisala koncept ekspertske vlade, jer prvi put nakon trideset godina – zapravo prvi put u istoriji Crne Gore – imamo smjenu vlasti. Riječ je o tranzicionoj vladi koja bi pored ostalih zadataka morala da prvi put pripremi fer i slobodne izbore. Osim toga, politički subjekti koji su na ovim izborima pobijedili su posve različiti. Naša koalicija nema nikakvih dodirnih tačaka, ni ideoloških ni programskih, s DF-om. Zato smo kao mjeru kompromisa nudili ekspertsku vladu. Drago mi je da je ta ideja prevladala. Kako će da se manifestuje, ostaje da se vidi – kao i to da li će neki centri moći van Crne Gore da je podupiru ili pokušavaju da ruše. Crna Gora je suverena država i konačne odluke o Crnoj Gori trebaju da se donose ovdje. Žao mi je ako lideri DF-a ili bilo koje druge grupacije imaju potrebu da svoje političke stavove artikulišu na način kako to očekuje neko van Crne Gore.

Za svoju koaliciju tražite vojsku, policiju i obavještajne službe. Je li istina da su to od vas i Krivokapića tražile zapadne ambasade, kako ti resori ne bi pripali proruskom DF-u?

Kao različite političke opcije imamo različite vizije budućnosti Crne Gore. Mi je vidimo na zapadu kao članicu Evropske unije, a već jesmo članica NATO-a. Neke druge stranke vide je na nekoj drugoj strani i to je legitimno. Tražili smo pokriće nad bezbjednosnim sektorom, ne s našim članovima nego s ekspertima. To su najosjetljivije stvari za našu slabašnu državu, koja nije izgradila socijalnu koheziju do te mjere da možemo sa sigurnošću da kažemo da strukture koje su imale drugačiju viziju Crne Gore mogu kvalitetno dati odgovore zahtjevima ovog momenta. Postoje uticaji i ljudi bliski određenim centrima moći van Crne Gore, neke ste i vi pomenuli. Bilo bi krajnje neodgovorno da to zanemarimo. Mislim da smo bili fer – dali smo da premijer bude iz najveće grupacije, a predsjednik Skupštine iz druge grupacije, a tražili da se nađu eksperti koji mogu odgovoriti zadatku da budu na čelu tih struktura.

Inostrani partneri ne vrše negativni pritisak, ali imaju dozu bojaznosti. To je prirodno i korektno. Ukoliko želimo da gradimo partnerstva sa zapadnim demokratijama i postanemo članica EU-a, moramo da poštujemo pravila. Ukoliko smo članica NATO-a, valjda ne želimo da informacije koje šalje NATO završavaju u zemljama koje imaju neprijateljske odnose s tom organizacijom. Zar očekujemo da nas neko finansijski podrži i pomogne da prevaziđemo krizu s kovidom, da ulaže u naše infrastrukturne projekte, a da mi završavamo posao za nekog drugog? Ako ne želimo u EU, nego želimo drugačija savezništva, onda to treba jasno da kažemo. Ali mi lideri smo sporazumom od 7. septembra iskazali da ostajemo pri prozapadnom kursu. Valjda to podrazumijeva da pokažemo dozu odgovornosti kada biramo ljude za sektor koji se ne odnosi isključivo na našu zemlju. Ne možemo da na tim pozicijama podržimo kompromitovane ljude.

Nemate povjerenja u određene partnere iz drugih koalicija?

Ne vidim tu ništa sporno. Mi nikada, ama baš nikada u svojim životima nismo vidjeli promjenu. Imali smo 45 godina komunizam i onda 31 godinu DPS-a. Ovo je nova situacija za sve ljude u Crnoj Gori, a za mene i moje kolege ovo je novi posao. Prvi put radimo zajedno i logično je da ima malog stepena nepovjerenja. Dozu skepticizma ne doživljavam kao negativnu, ona znači međusobnu kontrolu. Nismo jedan politički subjekt koji o svemu misli na jednak način. Ali spremni smo da pružimo ruku, vjerujući da je došlo vrijeme da i ljudi iz DF-a pokažu drugo lice i sposobnost da upravljaju državom. Narod im je dao povjerenje kao i svima ostalima.

Poslije zadnjeg sastanka s predstavnicima drugih koalicija izjavili ste da je bilo i teških riječi. Idete li brojnim javnim sukobima na ruku Đukanoviću na skorašnjim novim izborima?

Svaka vrsta javne polemike ili svađe čini određenu štetu, ali to je i sastavni dio političkog života. Postoji mali procenat mogućnosti da se nešto izjalovi, ali mislim da ćemo na kraju svi glasati za vladu. Da li će mandat trajati jednu, dvije ili četiri godine, ostaje da se vidi. Ali mislim da je u Crnoj Gori urađena istorijska stvar. Pokrenut je demokratski točak i više nikad nećemo imati situaciju da neku vladu trpimo trideset ili deset godina. Mislim da je s DPS-om u ovom formatu gotovo. Brojni članovi ih napuštaju i nude se drugim strankama. DPS vjerovatno može smoći snage da se reformiše kao što je uradio HDZ ili SPS, ali to sigurno ne može biti onaj DPS koji smo pobijedili 30. augusta. Treba da uđemo u snažnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ukoliko Crna Gora bude imala specijalnog državnog tužioca koji hoće da radi pošteno, oni će biti razbijeni kao kula od karata.

Članak je prenet sa portala Novosti.