Svjetski dan joge: Za što je sve dobra aktivnost koja je doživjela veliku popularnost tijekom pandemije?

Svjetski dan ove aktivnosti stare nekoliko tisuća godina započela je učiteljica joge, Samira Radshi iz Berlina. Prije nekoliko godina pila je cappuccino u subotu ujutro i u jednom trenutku došla na ideju da bi obilježavanjem ovog dana svi jogisti u svijetu ujedinili snage i pomogli žrtvama kršenja ljudskih prava. Ubrzo je podijelila svoju ideju s prijateljem i kolegom Bjoernom Wyrichom, krenuli su na posao i utemeljili svjetski dan joge 22. veljače, prenosi Days Of The Year.

Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja, napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju stanja oslobođenja. Baš zato doživjela je veliku popularnost tijekom pandemije koronavirusa. Također, zbog toga je tradicija joge upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2016. godine, a zašto je sve dobra pročitajte u nastavku.

Gipkost

Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti joge. U početku vjerojatno nećete moći puno toga napraviti, ali budete li uporni i redoviti na treninzima vrlo brzo počet ćete primjećivati koliko toga možete izvesti, nestat će zatezanje i bolovi, piše fitness.com.hr

Snaga

Snažni mišići čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima, a stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osim toga, vježbanje joge pomaže kod pravilnog držanja tijela. Loše držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i ramena. Ako ste stalno pogrbljeni, tijelo će poravnati inače prirodna zakrivljenja vrata i donjih leđa, što pak može uzrokovati bolove i degenerativni artritis kralježnice.

Bolja cirkulacija

Vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima, pa stanice dobivaju više kisika. Venska krv uslijed torzija napušta unutrašnje organe, a kad izađemo iz položaja u organe navire krv puna kisika. Inverzije, poput stoja na glavi, rukama i ramenima odlijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu, i dalje prema plućima gdje uzimaju svjež kisik.

Pojačan imunitet

Svaki put kad radimo vježbe joge, poboljšavamo drenažu limfe, limfni sustav se tada bolje bori protiv infekcija, uništava kancerozne stanice i ispire otrovni stanični otpad.

Niži tlak

Imate li povišen krvni pritisak, joga bi ga mogla spustiti. Dva istraživanja uspoređivala su kako na hipertenzične ljude utječe položaj dubokog opuštanja i obično ležanje na kauču. Nakon tri mjeseca, jogijski položaj spustio je sistolički krvni tlak (gornji broj) za 26, a dijastolički (donji broj) za 15. Što je tlak bio viši, zabilježen je veći pad.

Manje stresa

Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim situacijama, što privremeno jača imuni sustav. Ostane li kortizol povišen i poslije krizne situacije, može oslabiti imuni sustav. Kratak porast kortizola pomaže dugoročnom pamćenju, ali kronično visoke razine oslabljuju pamćenje i mogu dovesti do trajnih promjena u mozgu. Kako spriječiti stres ili ga barem smanjiti? Jogom! Duboko disanje i položaji koji se rade tijekom sata joge opuštaju um i tijelo, a samim time i smanjuju stres i nervozu.

Tekst je prenet sa portala Vecernji.hr.