Vreme i iskustvo su odličan katalizator promene

8. November 2020.
Ako govorimo o tome da li ljudi imaju više poverenja u onlajn plaćanja, odgovor je, definitivno, da, kaže za BIZLife magazin Jelena Ristić direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard.
Jelena-Ristic-Country-Manager.jpg
Jelena Ristić. Foto: Mastercard/BIZLife

„Ne samo da svako od nas može da potvrdi da se sve češće odlučuje za internet prodavnice umesto fizičkih prodavnica već je i naše MasterIndex istraživanje, koje svake godine sprovodimo u Srbiji, pokazalo da 2019. godine tek jedna petina građana nije bila potpuno sigurna u bezbednost onlajn plaćanja, što je značajno poboljšanje u odnosu na, recimo, 2015. godinu, kada je taj procenat iznosio 45 odsto“, kaže ona.

Ono što je doprinelo povećanom poverenju u internet trgovinu jesu veća dostupnost onlajn prodavnica, dodatne trgovačke pogodnosti, poput popusta i poklona, usklađivanje regulative i zaštite potrošača, kao elementa koji prati onlajn plaćanja, ali pre svega – intenzivnija edukacija, dodaje Ristić.

„Edukacija je suštinski važna zato što je potrebno ne samo krajnjem korisniku već i trgovcu i ostalim učesnicima u lancu trgovine i plaćanja objasniti koje su to prednosti koje plaćanje karticom ima u odnosu na druge metode. Onda kada korisnik razume da je svejedno da li je robu platio karticom u fizičkoj ili internet radnji, jer su transakcije zaštićene istim višeslojnim bezbednosnim mehanizmima kompanije Mastercard, a uz to, on ima registrovan i nepobitan dokaz o svojoj transakciji, zbog čega posledično ima pravo na zamenu robe ili povraćaj novca, tada taj korisnik stiče poverenje u sâm proces onlajn kupovine.

„Međukorak” ka onlajn kupovini su onlajn plaćanja mesečnih komunalnih računa. Budući da je to uobičajena mesečna aktivnost, korisnici se lakše opredeljuju da je obave karticama onlajn, jer znaju primaoca računa i na taj način bolje upoznaju i stiču poverenje u proces onlajn plaćanja. Neka od novijih partnerstava u ovom segmentu ostvarili smo sa JKP Infostan, kompanijama SBB i Vip mobile, a zajedno sa partnerima nastavljamo da pružamo besprekorno iskustvo elektronskih plaćanja, čime opravdavamo i širimo poverenje u sigurnost naših platnih tehnologija.“

Da li je ovo „novo vreme” prevagnulo u korist oslobađanja tog straha?

Vreme i iskustvo su odličan katalizator promene – trenutno razbijanje mitova u vezi sa onlajn trgovinom isto je ono što se pre desetak godina dešavalo kod nas u pogledu prelaska sa keša na kartice. Videli smo da je pandemija dodatno pogurala korisnike ka onlajn plaćanjima, pa podaci E-commerce asocijacije govore da je kupovina hrane preko interneta u prvom talasu pandemije porasla za 200 odsto, dok je kupovina odeće imala rast od 100 odsto. Ono što jeste dominantno predviđanje jeste da će se sadašnji trendovi u pogledu rasta elektronskih plaćanja nastaviti u budućnosti, pre svega jer su se korisnici već navikli na sigurne, brze i praktične transakcije, uz smanjeni rizik od izloženosti virusu. Više nego ikada pre ljudima je potreban pristup digitalnoj ekonomiji i mi nastavljamo da radimo na tome da onlajn kupovinu učinimo pristupačnom svima, uz insistiranje na edukaciji korisnika, kao ključnom elementu za razbijanje predrasuda.

Koliko zakonska regulativa pomaže onima koji nude svoje usluge preko interneta? Da li privrednik koji prodaje u Srbiji ima iste mogućnosti kao onaj u Evropi? Ako nema, šta je potrebno uraditi ili regulisati?

Kada govorimo o onlajn plaćanjima karticom, kod nas se primenjuje ista regulativa koja se koristi za kartična plaćanja na fizičkim lokacijama, te u tom smislu nema razlika u odnosu na EU regulativu. Neka rešenja koja su dostupna kod nas oslanjaju se na jak metod autentifikacije, odnosno dvofaktorsku autentifikaciju, koja podrazumeva kombinaciju posedovanja uređaja i korišćenje biometrijskih karakteristika. Takvo rešenje potpuno je usklađeno sa PSD2 direktivom EU, koja trenutno nije obavezujuća u Srbiji, ali je standard koji mi primenjujemo kako bismo digitalna plaćanja učinili sigurnijim, a broj odobrenih transakcija većim. Onlajn trgovina obuhvata i logistiku, špediciju, carinu, poreze, zaštitu potrošačkih prava i slično – regulative u tim oblastima se menjaju i usklađuju sa aktuelnim dešavanjima i potrebama tržišta, što je, verujem, pozitivan signal da je značaj onlajn trgovine uopšte i kartičnih plaćanja široko prepoznat od strane svih tržišnih činilaca.

Kako e-commerce može da utiče na celokupnu privredu u Srbiji?

Najveći benefit koji elektronska plaćanja donose privredi ogleda se u kontekstu povećanja transparentnosti finansijskih tokova i borbe protiv sive ekonomije. Kada se plaćanja registruju, država ima jasan uvid u tokove novca, merodavan mehanizam za naplatu poreza i veće budžetske investicije. U Srbiji se siva ekonomija procenjuje na bilo gde između 15 i 30 procenata BDP-a, zavisno od metodologije i konkretne oblasti koja se posmatra, pa bi, posledično, prevođenje makar jednog dela te masivne keš ekonomije u bezgotovinsku donelo ogromne uštede celokupnoj privredi.

Činjenica je da tehnologije napreduju i nikoga ne čekaju. Potrošači su to shvatili – imamo rast internet plaćanja, uvođenje mobilnih novčanika, opciju za beskontaktno plaćanje karte u javnom prevozu, plaćanja taksi prevoza ili poručene hrane na samo jedan klik iz aplikacija. To su sve rešenja koja prate zahteve potrošača za modernim plaćanjima koja se uklapaju u njihov moderan stil života. One svima donose određene prednosti – potrošačima jednostavnost, trgovcima praktičnost i uštedu, institucijama olakšano poslovanje, a svima – transparentnost. Zato je trka sa platnim tehnologijama, zapravo, trka za transparentno tržište.

Šta Mastercard čini kako bi se građani osećali sigurno kada plaćaju preko interneta?

Sigurnost je temelj svega što Mastercard radi i naša misija je da, kada god i gde god korisnik vidi crveni i narandžasti krug, on zna da su i on i njegovi lični i platni podaci sigurni, bezbedni i privatni. Sa svoje strane, mi konstantno unapređujemo mehanizme zaštite, koje primenjujemo na svako plaćanje, počevši od toga da sve naše fizičke kartice koriste čip i PIN tehnologiju, što je standard platne industrije, preko implementacije tehnologija tokenizacije i biometrije u digitalna rešenja, do oslanjanja na veštačku inteligenciju, mašinsko učenje i big data na nivou obradne mreže kao načina da se predvide potencijalno sumnjiva ponašanja. Fokusirani smo i na edukaciju korisnika o tome da je potrebna zdrava doza predostrožnosti sa njihove strane. To uključuje stvari kao što su neodavanje PIN i CVC2 kodova, zatim kupovinu samo kod proverenih trgovaca koji imaju oznake Mastercard SecureCode i Identity Check na sajtu, ukucavanje osetljivih podataka samo na stranama koje su enkriptovane, izbegavanje korišćenja javnih mreža i računara prilikom onlajn kupovine i slično.

Kada je reč o sigurnosti, standardi kompanije Mastercard su jasni i identični za sve servise, uređaje i kanale na kojima se vrši plaćanje, što znači da je svako plaćanje zaštićeno višestrukim mehanizmima zaštite koje naša mreža osigurava. Mastercard je tehnološka kompanija koja radi sa podacima i mi te podatke, tačnije podatke o preko 83 milijarde transakcija godišnje, sigurno i bezbedno prenosimo širom sveta između finansijskih institucija, trgovaca i korisnika. Potrebe i sigurnost korisnika su u središtu svih proizvoda koje razvijamo i, dok su inovacije ključ našeg poslovnog uspeha, one nikada neće biti sprovođene na štetu korisnika i njegovih prava.

Članak je prenet sa portala BIZLife.

Članak je prenet sa portala BIZLife.

Click