Tragovi supernove nad Vidojevicom

3. December 2020.
Slika prikazuje snimak Krab magline načinjen domaćim teleskopom Milanković na Astronomskoj stanici Vidojevica kod Prokuplja. Ovu maglinu su u noći 14. novembra 2020. godine posmatrale dr Dragana Ilić i Isidora Jankov sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
crab-s

Prema istorijskim svedočanstvima, u julu 1054. godine na nebu se iznenada pojavila nova, vrlo sjajna zvezda, koja je primećena sa više lokacija širom sveta, a ovo dešavanje zabeležili su i kineski astronomi. Svetlost, sjajnija od Venere, viđena je tokom 23 dana, čak i po danu.

Smatra se da je maglinu u sazvežđu Bik koja neobičnim oblikom podseća na raka otkrio i opisao engleski astronom Džon Bevis 1731, a naziv Krab (kraba, rak) dobila je zahvaljujući Vilijamu Parsonsu koji je posmatrao i skicirao maglinu 1840. godine.

“Na slici vidimo spektakularnu emisionu maglinu Krab, koja u svom središtu ima pulsar, brzo rotirajuću neutronsku zvezdu”, objašnjava dr Dragana Ilić. Prema njenim rečima, ova maglina je verovatno ostatak kolapsirajuće supernove, eksplozije koja se desila 1054. godine.

Naučnici sa Katedre za astronomiju se istraživanjima ostataka supernovih intenzivno bave nekoliko poslednjih decenija, i postižu značajne i primećene svetske rezultate. Primera radi, u ovogodišnjem septembarskom izdanju Nature Astronomy, izašao je članak profesora Dejana Uroševića o proceni evolutivne faze ostataka supernovih.

Dr Ilić navodi da su mogućnosti teleskopa Milanković, na Astronomskoj stanici Vidojevica pored Prokuplja, za istraživanja ovih fenomena zaista ogromne, iako je taj teleskop za svetske standardne relativno malih dimenzija (prečnik primarnog ogledala je “svega” 1,4m u poređenju sa trenutno najvećim teleskopima čiji je prečnik ogledala reda 10m).

“Međutim, u kombinaciji sa dobrim instrumentom i izuzetno dobrim atmosferskim uslovima, što je bio slučaj i ove novembarske noći, i sa teleskopom Milanković mogu se postići odlični naučni rezultati. Na ovoj slici je data samo atraktivna ilustracija upotrebe izuzetno uskih fotometrijskih filtera (propusne širine svega 5 nanometara), koji su specijalno nabavljeni za istraživanja ostataka supernovih u okviru naučno-istraživačkog projekta Katedre za astronomiju”, dodaje dr Ilić.

—–

Tekst: M. Đurić
Fotografija: Snimanje i obrada – Dragana Ilić i Isidora Jankov, Katedra za astronomiju, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu.

Članak je prenet sa portala naukakrozprice.rs.

Click