“Novi Kulturni centar na Udbini dokaz je naše snage i volje” (FOTO)

Autorka: Anja Kožul, Izvor: Novosti

Novo mjesto susreta Ličana i Ličanki, Srpski kulturni centar na Udbini, inspirirano je zavičajem i teškom velikom istorijom, ali je prije svega posvećeno zajedničkoj budućnosti. Sretni smo da imamo s kim podijeliti ovu svečanost, kao i teret zahtjeva koji pred nas postavlja naša zbilja. Svjesni smo negativnih trendova depopulacije i odlaska ljudi, ali naše djelovanje ne možemo zasnivati samo na potvrđivanju onoga što je svima jasno. Potrebna nam je ideja, misao vodilja koja ne mora biti izvediva, ali koju možemo zajedno zamisliti. Večeras smo ovdje upravo zato što smo bili u mogućnosti zamisliti mjesto ne samo prenošenja starih znanja, nego i stvaranja novih. Pjesma, ples, govor i svi drugi običaji, pokazatelji su naše snage i kada snage ponestaje. Pokazatelji su naše volje i kada nema previše razloga za volju. Stoga računajte da su vrata ove kuće otvorena svima koji trebaju krov za svoju pjesmu i temelj za svoju ideju – kazao je ličko-senjski dožupan Milan Uzelac na otvaranju prvog Srpskog kulturnog centra u općini Udbina.

Novootvoreni prostor srpske zajednice u Lici nalazi se u središtu Udbine, u Katedralskoj ulici. Ovaj srpski kulturni dom jedan je od četrdesetak sličnih projekata koje je SNV pokrenuo u posljednjih pet godina. Osim izgradnje kulturnih centara, SNV je samo na području Like obnovio devet mjesnih kulturnih domova: u Gornjoj Ploči, Mogoriću, Vrepcu, Lipovom Polju, Doljanima, Gornjem Babinom Potoku, Ličkom Petrovom Selu, Debelom Brdu i Donjem Lapcu.

(FOTO GALERIJA: Sandro Lendler)

Srpski kulturni centar bit će otvoren svim stanovnicima općine Udbina, ali i šire. Kako je rekao dožupan Uzelac, i prije samog otvaranja prostor je bio ispunjen aktivnostima. Velika sala već je poslužila za desetak dječjih rođendana, za sastanke, priredbe i probe folklornog društva. Centrom će upravljati Vijeće srpske nacionalne manjine Ličko-senjske županije, a poslovi i zaduženja će se dijeliti između dožupana i aktivista jer su, objasnio je Uzelac, “svi redom iskusni majstori improvizacije”.

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, izjavio je da “Ličani mogu biti ponosni na ljude koji su se potrudili da stvore centre kulture u Udbini i Lici”.

– Sretni smo što imate ovakvu općinsku vlast, načelnika i zamjenika, vaše sumještane koji su u razmjerno kratkom vremenu od Udbine stvorili mjesto u kojem ljudi žive u dobrim odnosima. Općinska vlast se odnosi prema svima kao prema jednakima i kao prema svojima. Sve ovo smo postigli zahvaljujući onima koji su i prije vodili Općinu, kao i sadašnjem načelniku Josipu Seučeku te dožupanu Uzelcu – izjavio je Pupovac koji je govor posvetio uglednoj ličkoj lozi Budisavljević.

Današnji Budisavljevići, kazao je, ni sami ne mogu pouzdano ustanoviti sve veze srodstva i porijekla. U Srpskom biografskom rečniku Matice Srpske zaslužno se nalazi čak trinaest Budisavljevića rodom iz Like.

– Aleksandar Leko Budisavljević, carski pukovnik u Novom Sadu, 1890. objavio je knjigu “Pleme Budisavljevića u Gornjoj Krajini.” Nedavno je, opet u Novom Sadu, izašao opširan genealoški atlas 37 grana rodoslova Budisavljević. Za to treba više od 300 godina, a Budisavljevići su loza koja još uvijek živi. Nema mnogo takvih loza, posebno ne među Srbima u Hrvatskoj. Takva je i loza Desnica, potomaka Vladana Desnice. U pravilu su Budisavljevići bili vojnici i sveštenici. Djeci su voljeli davati ime Bude. Najpoznatiji među njima je Budimir Bude, general i plemić koji se proslavio kao vojnik i kum bana Josipa Jelačića. Zaslužan je za izgradnju srpske škole u Gospiću – naveo je Pupovac.

Također je istaknuo Budislava Budisavljevića, rođenog u Bijelopolju 1843. Riječ je o značajnom čovjeku koji je 30 godina bio župan i veliki župan u Rumi, Požegi, Gospiću, Krbavskoj županiji i Bjelovarsko-križevačkoj županiji. U nekoliko navrata je bio poslanik u srpskim narodno-crkvenim saborima. Usto je bio popularan književnik. Kod njega se, ispričao je Pupovac, osjećaju narodna književnost, folklor i narodni humor. Književno djelo je skupio u dva sveska u izdanju Matice Srpske. Matica Hrvatska mu je 1968. podigla spomen-ploču u Gospiću.

Od znamenitih Budisavljevića u Hrvatskoj je zapažen i Julije, zagrebački kirurg. Njegova supruga Diana Budisavljević poznata je humanitarka koja je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tokom Drugog svjetskog rata. Dana Budisavljević, autorica filma “Dnevnik Diane Budisavljević”, također pripada ovaj ličkoj lozi, naveo je Pupovac.

Najmlađe folklorašice iz SKD Prosvjeta – pododbora Udbina izvele su za publiku ličko gluvo kolo “Đikac”. Svečanom otvaranju prisustvovalo je mnoštvo ljudi iz Like i Dalmacije. Anka Milojević iz podvelebitskog Mogorića smatra da su mjesta poput ovog na Udbini uvijek potrebna kako bi se ljudi osjećali bolje.

– Naš dom u Mogoriću je sad dotjeran pa ga koristimo za razne prigode. Imamo dočeke Nove godine, skupimo se, dođu ljudi sa svih strana. I prije rata smo imali naša mjesta za okupljanje, za priredbe. Ja sam još kao dijete učestvovala u tome. Naša škola u Mogoriću je bila na kat, imala je dvije smjene, uvijek puna djece. Lijepo mi je ovdje vidjeti malo folklora. Mi u selu nemamo folklorno društvo, manje nas je. Ovdje je veće mjesto, pa se i može nešto organizirati. Ali zato imamo “džuboks”. Kad svak’ pusti na telefon šta voli. Sluša se šta ko stavi, mi preferiramo narodno – opisuje Anka socijalizaciju na selu.

Glumac Dejan Stojaković iz pozorišta Akademija 28 iz Beograda, odigrao je monodramu o životu i djelu Save Mrkalja, reformatora srpske ćirilice i jezike te pjesnika, pod nazivom “Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj”.

Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade, naglasila je da su srpski kulturni centri diljem Hrvatske “trajni spomenici srpske kulture, istorije i budućnosti”.

– Zavjet prema Savi Mrkalju mora biti da našu kulturu i tradiciju ne skrivamo i ne zanemarujemo, da naš jezik i pismo ponosno koristimo, pokazujemo svijetu. Želim da imate puno projekata, koncerata, posjetitelja koji će ovdje dolaziti i činiti ovo mjesto živim – poručila je Šimpraga Ličanima.

Tekst je prenet sa portala Novosti.