Zašto Aidu Ćorović Srbija kažnjava umjesto da slavi njen građanski otpor i zašto vlast šuti?
Izvor: N1
Kada je riječ o Ćorović njen aktivizam ne treba da bude doveden u pitanje.
“To što je Aida Ćorović platila kaznu niti u kojem slučaju ne treba da bude poruka da je ona kriva. Naprotiv, njena krivica ne postoji jer njen rad kao aktivistkinje za ljudska prava je legitiman, njen rad je nešto što bi se u drugim državama slavilo i prepoznavalo kao vid otpora, građanskog otpora kojeg nam nedostaje u regionu”, kazala je.
Što se tiče slučaja Dinka Gruhonjić, Mijatović navodi da je potrebna osuda od vrha vlasti kako bi, navodi, došlo do toga da se skine meta sa čela ovog profesora.
“Mislim da je to vrlo aktuan slučaj, vrlo opasan slučaj i da je potrebno što prije zaustaviti prijetnje smrću i fizičko nasilje koje se dešava prema njemu i ljudi koji su pokušali da prefarbaju sramne poruke na zidu njegove zgrade u Novom Sadu”, kazala je ona.
Slučaj Franje Šarčevića
“Ove vijesti koje dolaze u zadnje vrijeme koje su pozitivne za BiH i Crnu Goru su možda jedan znak da se trebamo okrenuti budućnosti i dozvoliti ljudima drugačije, kritičko mišljenje, mišljenje sa kojim se ne slažemo da slobodno govore, misle i pišu. Naravno postoje granice, a te granice su ustanovljene zakonskim odredbama”, objasnila je Mijatović.
Među značajnim poglavljima koja će trebati ispuniti BiH su ona 23 i 24, i navodi da će se ozbiljno trebati posvetiti tome.
“Dosta toga što se koristi kao kriteriji za ispunjavanje tiče se usaglašavanja zakona i politike sa standardima Vijeća Evrope, evropske konvencije i drugim standardima”, navela je.
Na kraju se Mijatović zapitala zbog čega je fizičko i verbalno nasilje prema LGBT populaciji postao mainstream iako je, svima jasno, kaže da ova populacija postoji odavnina.
Tekst je prenet sa portala N1.
