Vlast i dalje ne sprovedi istragu o digitalnom nadzoru nad novinarima i aktivistima (FOTO)

25. March 2025.
ANEM i članovi Stalne radne grupe za bezbednost novinara u poseti kolegama iz portala FAR u Dimitrovgradu
2025-03-24-dimitrovgrad-bjelica-matic-banic-mjankovic
Predstavnice i predstavnici UNS-a, ANEM-a i NUNS-a na sastanku sa kolegama u Dimitrovgradu Foto: OEBS / Miroslav Janković

Izvor: ANEM

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i Internet portal FAR održali su u Dimitrovgradu u ponedeljak, uz prisustvo Misije OEBS-a u Srbiji, sastanak sa lokalnim novinarima i predstavnicima novinarskih i medijskih udruženja koja su članice Stalne radne grupe za bezbednost novinara.

Povod za sastanak je činjenica da nadležne institucije u Srbiji, više od godinu dana nisu rešile slučaj nezakonitog špijuniranja novinara. Na krivičnu prijavu koju je novinar portala FAR iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov podneo kao meta sofisticirane digitalne špijunaže, tužilaštvo je zatražilo od policije da sprovede istragu, ali MUP to nije uradio i pored izveštaja međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnal o ovom i brojnim drugim slučajevima primene različitih načina digitalnog nadzora nad novinarima i aktivistima od strane policije i BIA.  Govoreći o ovom slučaju, Veran Matić, predsednik UO ANEM-a i član Stalne radne grupe za bezbednost novinara, naveo je da je ovo telo u kojem su pored predstavnika novinarskih udruženja i medijskih asocijacija i predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva i MUP-a, raspravljalo o ovom slučaju još pre godinu dana ali da su tužilaštvo i policija ignorisali potrebu za brzom i efikasnom reakcijom. „Bilo je neophodno da se dogode i drugi slični slučajevi, i svetski skandal koji je razotkrio Amnesti Internešenel, pa da tužilaštvo napravi „urgencije” policiji da istraže navode iz krivične prijave Slaviše Milanova,  ali bez rezultata do danas. Došli smo u Dimitrovgrad da damo podršku kolegi Slaviši Milanovu i redakciji portala FAR, da se dodatno informišemo o problemima sa kojima se suočavaju i razmotrimo mogućnosti za podršku i solidarnost”.

„Nije ugodno živeti sa saznanjem da sve znaju o vama i da vas prate. Oni koji treba da nas štite to ne rade jer institucije u Srbiji ne funkcionišu. Ne znamo ni ko radi na obradi ovih podataka koje prikupljaju o nama. Stvara se osećaj nebezbednosti. Jedino je Zaštitinik građana pokrenuo neki postupak kada je zatražio izveštaj od policije. Policija je imala rok od 15 dana da ga dostavi, ali se to nije dogodilo. Reakcija javnosti je bila pun pogodak jer je to jedini način da se sazna nešto kada sistem ne funkcioniše”, istakao je Slaviša Milanov.

Novinar portala FAR Slaviša Milanov u razgovoru sa kolegama iz Beograda Foto: OEBS / MIroslav Janković

 

Sloboda medija u Pirotskom okrugu najbolje se ogleda kroz činjenicu da osim FAR-a i još jednog ili dva medija, svi ostali su pod apsolutnom kontrolom lokalne samouprave, ocenjeno je na sastanku. Najnoviji pritisak aktuelne lokalne administracije na novinare FAR-a dogodio se u početkom februara ove godine, kada je predsednik Opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov izneo optužbe na račun novinara Sergeja Ivanova da je pokušao da podmiti odbornike u lokalnoj skupštini.

„Jedan sam od onih koji je pokrenuo proteste i organizovao tribinu. Zbog svog aktivizma sam dobio ovu etiketu da sam nudio novac odbornicima da promene stranu. Lokalni medij u vlasništvu Radojice Milosavljevića me je napao tako što je publikovao napad člana SNS-a. Pokrenuo sam tužbu zbog toga. Etiketirani smo kao opozicioni medij. Čak i najmanja kritika se negativno doživljava. Kao rezultat toga i dodatni pritisak – dobijamo mala ili nikakva sredstva na konkursu za projektno sufinansiranje”, izjavio je Sergej Ivanov.

Sergej Ivanov svedoči o napadima Foto: OEBS / Miroslav Janković

 

Urednik portala FAR, Petar Videnov, tvrdi da je sada kulminacija pritisaka.

„Do sada je postojala psihofizička represija, a ovo je digitalna represija.  Vlast deli medije. Ovo je multietnička sredina gde živi bugarska većina. Nema solidarnosti – veoma malo medija se usudilo da prenese šta nam se dešava.  Važno je što ste došli da ukažete na probleme sa kojima se suočavamo”, naglasio je Petar Videnov.

O pritiscima je govorio i Nenad Paunović, vlasnik Radija Plus iz Pirota.

„Teško je biti Petar Videnov ili Slaviša Milanov u lokalu. Osamnaest godina vodim radio i portal. Samo to znam da radim, da budem novinar. Kao pošten novinar sam izvestio o prevrtanju cisterne sa amonijakom zbog čega sam četiri sata proveo na informativnom razgovoru u policiji. Nedavno je pokrenuta inicijativa da budem uhapšen. Ko su u Srbiji nebezbedni novinari? Mi znamo ko su bezbedni novinari u Pirotu i Dimitrovgradu. Dobio sam tužbu da platim 582.000 dinara, a imam petoro zaposlenih”, kaže Paunović.

Nenad Paunović, Radio Plus Pirot Foto: OEBS / Miroslav Janković

Predstavnici udruženja novinara pozvali su novinare i druge zaposlene u medijima da prijavljuju slučajeve pretnji i napada, čiji broj, prema njihovoj evidenciji, konstantno raste.

„Prema našim podacima, primetan je rast napada i pretnji na predstavnike medija. Poražavajući su podaci u vezi sa nereagovanjem nadležnih institucija. Novinari odustaju od prijavljivanja, što ne bi smelo da se dešava. Svaki put kada se osećaju nebezbedno treba da prijave pretnju ili napad a ne da se preispituju”, kaže Marija Babić, ispred Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Novinarski deo Stalne radne grupe za bezbednost novinara sa kolegama iz redakcije portala FAR Foto: OEBS / Miroslav Janković

 

Dragana Bjelica, predstavnica Udruženja novinara Srbije (UNS), navodi da je do 10.marta ove godine UNS registrovao 32 slučaja pretnji ili napada, kao i da je jedna novinarka dobila otkaz jer je učestvovala na protestu van radnog vremena, a druga zbog, kako sumnja, cenzure, ali pod drugim izgovorom poslodavca.

Kako je i zašto Amnesti razotkrio digitalnu represiju u Srbiji

Tokom informativnog razgovora u policijskoj stanici u Pirotu u februaru 2024. Godine, nezavisni novinar portala FAR Slaviša Milanov postao je meta sofisticirane digitalne špijunaže – na njegov telefon tajno je instaliran NoviSpy, špijunski softver do tada nepoznat čak i stručnjacima za bezbednost. Slučaj Milanova postavio je temelje za temeljno sveobuhvatno istraživanje digitalnog nadzora u Srbiji od strane međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. Digitalna forenzička analiza Amnestijevih stručnjaka identifikovala je upotrebu Cellebrite alata za otključavanje Slavišinog telefona dok je bio u posedu policije. Nakon toga, Amnesti je sproveo širu nezavisnu analizu i došao do zaključka da Milanov nije jedina žrtva. Ovaj i slični softveri instalirani su u prethodnom periodu na telefone brojnih ekoloških ili političkih aktivista u Srbiji tokom informativnih razgovora u policijskim stanicama ili prostorijama BIA. Izveštaj ukazuje na široke razmere primene digitalnog nadzora u Srbiji, uključujući upotrebu najmanje tri različita tipa špijunskog softvera, kao i kontinuiranu zloupotrebu visoko sofisticirane digitalne forenzičke tehnologije kompanije Cellebrite. Nije se zaustavilo samo na prikupljanju poruka i kontakata – bezbednosne institucije ulazile su u privatne fotografije, pratili su novinare i aktiviste i porodice, uključivali kamere i mikrofone na daljinu. Amnesti tvrdi da broj zabeleženih slučajeva ukazuje na sistemsku zloupotrebu tehnologije nadzora od strane državnih službi. Sve ovo objavljeno je u izveštaju Amnesty International pod nazivom „Digitalni zatvor – Nadzor i represija civilnog društva u Srbiji”. Uprkos krivičnoj prijavi koju je Milanov podneo, reakcija nadležnih je izostala. Tužilaštvo ćuti, a unutrašnja kontrola policije nije ni pokrenuta.

Click